Klinika 'Dr. Fran Mihaljević' mora platiti skoro 60.000 eura obitelji curice koja je umrla u toj bolnici: 'Došlo je do propusta'

Općinski sud u Kutini donio je nepravomoćnu presudu

24.01.2021., Zagreb - Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljevic u kojoj je preminuo djecak od 11 godina. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Općinski sud u Kutini donio je nepravomoćnu presudu protiv Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kojom ta bolnica mora platiti obitelji djevojčice koja je preminula tijekom liječenja 2010. ukupno 58.729,85 eura odštete plus zatezne kamate te podmiriti 26.245,47 eura parničnog troška.

Nemili događaj zbio se 2010. godine nakon što je djevojčica s čitavim nizom komorbiditeta hospitalizirana u Klinici zbog oštećenja jetre te je konzilij liječnika donio odluku da se napravi punkcija limfnih čvorova i koštane srži, budući da je postojala sumnja na maligno oboljenje. Djevojčica je bila nepokretna, imala skoliozu kralježnice i osteoporozu.

Liječnica koja je izvodila zahvat, stoji u presudi, prvo je napravila punkciju na području kosti kuka, no kako nije mogla doći do uzorka koštane srži, odlučila se za punkciju prsnog koša. Prilikom zahvata, djevojčica je dobila ubod iglom u srce i doživjela respiratorni arest. Liječnici su je prvo stabilizirali, no potom je došlo do pogoršanja. Liječnički tim dva ju je sata pokušao reanimirati, ali bezuspješno.

Rutinski zahvat završio smrću

Njezina majka u svom je iskazu na sudu kazala da je djevojčica primljena u bolnicu 2. srpnja 2010. te da je kontaktirala s doktorom koji je i ranije liječio njezinu kćer zbog oštećenja jetre.

Ispričala je da joj je doktor kazao da su obavljene sve pretrage i da bi trebalo napraviti punkciju kako bi se utvrdio razlog povećanja jetrenih enzima kod djevojčice. Ustvrdio je kako je riječ o rutinskom zahvatu i objasnio joj da se punkcija obavlja iglom kojom se izvadi uzorak koštane srži.

Majka je kazala da joj liječnici nisu spominjali mogućnost promjene mjesta zahvata niti mogućnost uboda u srce te su dodali da će zahvat trajati pet do deset minuta.

Reanimirali je dva sata

Doktor je na sudu kazao da se zahvat planirao duže vrijeme te da je konzultirao kolegicu koja je predložila da se napravi punkcija limfnih čvorova i koštane srži radi isključenja maligne bolesti.

Punkciju je odradila doktorica koja inače radi kao citologinja u Klinici, dok je doktor koji je djevojčicu liječio bio prisutan tijekom zahvata. Punkcija se u bolnici standardno obavlja u predjelu kosti kuka, no kako liječnica nije mogla doći do koštane srži, odlučila se na punkciju prsne kosti.

Tijekom punkcije prsne kosti djevojčica je prestala disati pa su je liječnici stavili na respirator nakon čega joj se stanje stabiliziralo. No, uslijedilo je pogoršanje, a liječnici su započeli s reanimacijom. Unatoč njihovim naporima, nisu je mogli spasiti.

‘Nije bilo nesavjesnog postupanja’

Doktor je u svom iskazu ustvrdio da je prilikom punkcije prsne kosti djevojčica dobila ubod u srce, ali nije mogao sa sigurnošću ustvrditi je li do uboda došlo iglom ili dijelom probijene kosti. Radi utvrđivanja okolnosti je li do smrti djevojčice došlo zbog liječničke pogreške provedeno je medicinsko vještačenje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Odbor za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta bio je stava da prilikom liječenja nije došlo do nesavjesnog postupanja, iako je zahvat završio smrtnim ishodom. Ustvrdili su da je došlo do rijetke, ali u literaturi dobro opisane komplikacije punkcije prsne kosti te da nije riječ o liječničkoj grešci.

Vještaci Medicinskog fakulteta naveli su i da je mogući razlog zašto se doktorica odlučila za punkciju prsne kosti jest njena procjena da će na tom mjestu lakše doći do uzorka koštane srži, no u dokumentaciji se ne spominje da je dogovoreno mjesto punkcije te da je stoga bilo moguće pristupiti zahvatu na jednom od dva moguća mjesta – zdjeličnoj ili prsnoj kosti.

Komplikacija, a ne greška

Kako se navodi u presudi, vještaci nisu našli obrazloženje u dokumentaciji zbog čega je prvotno učinjena punkcija zdjelične kosti, a potom prsne kosti. Ističe se i da zahvat nije izvodio liječnik koji je djevojčicu već liječio, s obzirom na to da on tu punkciju inače ne izvodi, te da je odluka o promjeni mjesta punkcije bila na onome tko izvodi zahvat, odnosno liječnici.

Vještaci su utvrdili i da u ovom slučaju nisu provedene sve postoperativne pretrage nego su liječnici promptno započeli s reanimacijom te da je prodor igle u prsnu kost bilo dublji nego što je trebao biti, iako je doktorica postupila po pravilima struke.

“Da se i posumnjalo na ovu rijetku komplikaciju punkcije prsne kosti kod tuženika, nije postojala mogućnost šivanja ubodne rane na srcu jer kod tuženika nema kirurškog odjela”, navode vještaci, ponavljajući kako je riječ o komplikaciji, a ne grešci.

‘Došlo je do propusta’

No, sud je na temelju dokumentacije i iskaza majke i doktora utvrdio da nije vidljivo da se liječnicu prije zahvata detaljno informiralo i upoznalo s komorbiditetima djevojčice te da je trebalo “upotrijebiti povećanu pažnju posebice kod donošenja odluke s kog mjesta će se uzimati uzorak koštane srži, što je u ovom konkretnom slučaju izostalo”.

U presudi se ističe i da su vještaci zaključili da je prodor igle bio dublji nego što je trebao biti te da to nije komplikacija već pogreška pri izvođenju zahvata. Pored navedenog ističe se da iz nalaza i mišljenja vještaka također proizlazi da u ovom slučaju nisu provedene sve postoperativne pretrage pa sud navodi da je upitno jesu li liječnici postupili ispravno.

“S obzirom na zdravstveno stanje djevojčice, liječnici su svakako trebali postupati s povećanom pažnjom i predvidjeti mogućnosti nastanka komplikacija te s tim u vezi procijeniti je li predmetni zahvat moguće izvoditi u Klinici koja nema kirurški odjel”, zaključuje sud u nepravomoćnoj presudi, ocjenjujući kako je došlo do propusta.