Napad na Scholza pokazuje koliko je Zelenski očajan. Zna da je Ukrajina gotova bez oružja koje joj Njemačka uskraćuje

Mogu li Taurusi odvratiti nuklearni napad?

Njemačka vlada, međutim, javnosti nudi sasvim drugačije objašnjenje za oklijevanje da se Ukrajini pošalje moćno oružje. Scholz je dosad tvrdio da bi takav potez mogao dovesti do eskalacije rata, te čak uvući Njemačku u izravan sukob s Rusijom. Unatoč tome, Ukrajinci se nisu prestali nadati da će dobiti njemačke rakete dometa oko 500 kilometara koje su kadre ponijeti snažnu bojevu glavu i pogađati mete duboko iza bojišnice, poput Kerčkog mosta koji povezuje Rusiju i okupirani Krim.

Međutim, komentar Zelenskog sugerira da se u pozadini Scholzove nevoljkosti krije motivacija koju kancelar dosad nije javno verbalizirao. Naravno, postoji i mogućnost da je to jednostavno bilo opravdanje kojim se Scholz želio riješiti Zelenskog i njegovih zahtjeva.

Ukrajinski predsjednik dodao je da Scholz vidi projektile Taurus kao sredstvo odvraćanja od nuklearnog napada. No, Zelenski smatra da to nije logično očekivati. “Nikakve rakete neće vas zaštititi od nuklearnih udara, ako, ne daj Bože, izbije nuklearni rat”, kazao je.

Nije popustio pred zahtjevima partnera

Scholz se njemačkoj javnosti od početka rata pokušao prikazati kao vođa koji može pružiti pomoć Ukrajini bez prelaska linija koje bi dovele do otvorenog sukoba s Rusijom. Neki političari unutar njegove Socijaldemokratske stranke lijevog centra nazvali su ga “kancelarom mira” zbog takvog pristupa.

Članovi Scholzove vlastite koalicijske vlade su ga, zajedno s čelnicima konzervativne oporbe, poticali da pošalje projektile Taurus u Ukrajinu, ali on je to tvrdoglavo odbijao. “To je granica koju ne želim prijeći kao kancelar”, rekao je Scholz u ožujku. “Imam odgovornost ne dopustiti da se Njemačku uvuče u ovaj rat.”

Bi li njemački stručnjaci morali u Ukrajinu?

Scholz je svoju odluku pravdao i tvrdnjom da bi korištenje projektila Taurus zahtijevalo od Berlina da rasporedi kopnene trupe u Ukrajinu, kako bi njemački stručnjaci pomogli Ukrajincima u korištenju kompleksnog oružja. Doduše, mnogi iz njemačkog političkog i vojnog vrha smatraju kako to ne bi bilo neophodno.

U posljednjem intervjuu Zelenski je kritizirao nevoljkost Njemačke da pošalje projektile, ali i oklijevanje SAD-a da dopusti ukrajinskim snagama korištenje borbenih zrakoplove F-16 i raketa ATACMS koje je im je isporučila Amerika. “Uvijek koristim logiku kada govorim i kada donosim zaključke”, rekao je. “I jednostavno ne razumijem logiku koja stoji iza toga kada jedan od naših partnera ima oružje koje je Ukrajini danas potrebno da bi preživjela, ali nam ga ne daju.”

Stare američke rakete izazvale goleme probleme Rusima

Analiza koju je u utorak objavio oporbeni ruski list The Insider daje za pravo Zelenskom. Sposobnost udara na strateške ciljeve duboko unutar neprijateljskog teritorija, donosno unutar same Rusije, nije hir, već nužnost. Ukrajina neće uspjeti pobijediti u ratu bez projektila dugačkog dometa.

Potkraj 2023. godine analitičari su uočili utjecaj koji je šačica starih američkih taktičkih raketnih sustava M39 (ATACMS) imala na bojištu, uništivši veliki broj ruskih helikoptera nedugo nakon što je taj sustav stigao u Ukrajinu. No, nakon prve rujanske pošiljke iz Sjedinjenih Država, Ukrajina nije primila nijedan dodatni ATACMS. Politico je izvijestio da će paket sigurnosne pomoći najavljen 12. ožujka uključivati ​​dodatne ATACMS-e, ali oni se tek trebaju pojaviti na bojnom polju.

Pritom treba imati na umu da čak ni ATACMS-i ne ispunjavaju zahtjeve Zelenskog za stvarno dalekometnim sposobnostima. M39 je najstarija varijanta ATACMS-a, s dometom od samo 165 kilometara. U nedavnom intervjuu s Davidom Ignatiusom iz Washington Posta, predsjednik Zelenski je zatražio ATACMS-300, inačicu dometa 300 km. Međutim, čini se da ove novije varijante većeg dometa Ukrajincima ne želi poslati ni Joe Biden.

Zašto je dugačak domet toliko važan?

Kao što uporno govori Zelenski, da bi pobijedila, Ukrajina treba rakete dugog dometa, i to ne za udare na ruske gradove već za uništavanje strateških ciljeva. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska prvi su shvatili i prihvatili ovaj zahtjev, opskrbivši Ukrajinu krstarećim projektilima Storm Shadow u svibnju 2023. Ove su rakete vrlo učinkovito korištene protiv ciljeva koji se nalaze izvan dosega raketnih bacača ukrajinske proizvodnje ili onih koje je Kijev dobio od SAD-a.

Najznačajniju ulogu projektili Storm Shadow odigrali su u razaranju ruske crnomorske flote. Dana 13. rujna 2023., poboljšana podmornica klase Kilo Rostov-na-Donu i desantni brod Minsk klase Ropuča pogođeni su i nepopravljivo oštećeni. Sljedećeg tjedna pogođeno je sjedište Crnomorske flote u Sevastopolju, što je izazvalo ozbiljnu štetu. Potkraj prosinca još jedan brod klase Ropuča, ovoga puta Novočerkask, uništen je dok je bio u luci Feodosija na Krimu.

Prošlog je mjeseca ukrajinsko Ministarstvo obrane objavilo da su pogođena još dva broda klase Ropuča, Jamal i Azov, zajedno s glavnim komunikacijskim središtem Crnomorske flote i drugom infrastrukturom. Treća Ropuča, Konstantin Olšanski, također je navodno pogođena, doduše protubrodskom raketom Neptun, a ne Storm Shadowom.

Lukava upotreba rijetkih dalekometnih raketa

Ubojita kampanja ukrajinskih snaga protiv desantnih brodova i ključnih objekata Crnomorske flote čini rusku okupaciju Krima strateški neodrživom, jača ukrajinski suverenitet nad Krimom i oblikuje bojni prostor za buduće operacije protiv ruske logistike. Brodovi klase Ropuča korišteni su za prijevoz materijala u i oko Azovskog mora i za opskrbu ruskih okupacijskih snaga u regijama Krim, Herson i Zaporižja.

Ukrajina očito smatra da je njihovo uklanjanje preduvjet za buduće napade na most u Kerčkom prolazu, koji povezuje poluotok Krim s kopnenom Rusijom. Sve je to dio cjelokupne ukrajinske strategije da se Rusiju istjera s Krima, strategije koju je Zelenski potvrdio Ignatiusu iz Washington Posta ističući potrebu svoje zemlje za ATACMS-ima većeg dometa.

HIMARS-i su opasno blizu prvim crtama

Iako se Storm Shadow pokazao učinkovitim protiv ruskih ratnih brodova te zapovjedne i kontrolne infrastrukture, nije prikladan za napade na zračne baze. M39A1 ATACMS, s nosivošću kazetnog streljiva i dometom od 300 kilometara, upravo je ono što Ukrajina treba ako želi ugroziti svaku rusku zračnu bazu na Krimu. To bi također natjeralo ruske baterije protuzračne obrane na veći angažman i dovelo u opasnost moćne lansere K-300.

Ciljevi veće vrijednosti rijetko su dovoljno blizu prvoj liniji da bi ih Ukrajinci mogli pogoditi kratkodometnim sustavima kojima trenutno raspolažu. Ovaj problem mogu riješiti jedino moćni projektili sa Zapada, poput ATACMS-a ili Taurusa, a hitnost te potrebe samo raste. Ruske snage su znatno poboljšale svoje sposobnosti ciljanja tijekom posljednjih osam mjeseci. Tako su nedavno Rusi uništili prvi HIMARS, kojeg je vjerojatno pogodio balistički projektil Iskander.

Ranije su primijećena dva oštećena HIMARS-a na istovaru iz ukrajinskog transportnog zrakoplova u Pennsylvaniji, vjerojatno na putu u Letterkenny Army Depot na popravak. Također se čini da je Iskander uspio uništiti dva bacača M901 iz jedne od baterija Patriota koje je donirala Njemačka.

Pregovori o novom oružju iz Irana

Činjenica da Rusija sada uspješno koristi svoje balističke projektile za napade na ukrajinske ciljeve visoke vrijednosti predstavlja značajnu prijetnju obrani. Osim poboljšanja ruskih sposobnosti ciljanja koja olakšavaju ove udare, vjerojatno jest da je dolazak sjevernokorejskih balističkih projektila omogućio Rusiji da upotrijebi svoje preciznije Iskandere u novoj ulozi, prepuštajući manje preciznim Hwasongima da teroriziraju ukrajinske gradove.

To što Ukrajina nema balističke projektile koji mogu izložiti riziku ruske visokovrijedne ciljeve golemi je nedostatak koji treba hitno riješiti. Ova prijetnja samo će postati veća ako Rusija osigura dodatne balističke projektile od Irana, što je mogućnost o kojoj se aktivno pregovara. S obzirom na to da su ranije pošiljke iz Sjeverne Koreje i Irana uglavnom prošle nekažnjeno, vjerojatno će pregovori završiti povoljno za Rusiju, navodi The Insider.

Dronovi zasad nadomještaju projektile

Strah predsjednika Bidena i kancelara Scholza da bi Ukrajina mogla iskoristiti njihove projektile za napad na ruski teritorij pokušao je odagnati Zelenski u već spomenutom intervjuu za WP, zajamčivši kako će njegove snage gađati samo Krim i druga okupirana ukrajinska područja koja su im trenutno izvan dohvata. Ovaj argument do sada nije promijenio mišljenje Bidena ili Scholza.

Takvo ponašanje zapadnih saveznika prisililo je Kijev da pribjegne korištenju bespilotnih letjelica domaće proizvodnje kako bi se barem djelomično popunilo prazninu u napadačkim sposobnostima dugog dometa. Ukrajina koristi dronove za izvođenje vrlo dalekometnih napada na Rusiju od 2022., ali ti su udari nedavno intenzivirani.

Ukrajina u nemogućoj situaciji

Najnovija strategija Ukrajinaca je napadati rusku naftnu i plinsku infrastrukturu. To su nedvojbeno legitimni vojni ciljevi, ali Bidenova administracija zabrinuta je zbog potencijalnog ekonomskog učinka takvih napada. “Reakcija SAD-a nije bila pozitivna”, potvrdio je Zelenski za WP. Kijev je tako stavljen u nemoguću poziciju, koju dodatno otežava to što Rusija počinje mijenjati fokus svojih dubokih udara na Ukrajinu.

Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva izvijestilo je 3. siječnja da su ruski udari izvedeni 29. prosinca, najveći u dosadašnjem tijeku rata, prije svega bili usmjereni na obrambenu industriju Ukrajine. Obje strane su u utrci za povećanje obrambene proizvodnje, ali ako Rusija bude mogla nekažnjeno napadati ukrajinske strateške industrije, lako je pogoditi tko će pobijediti u ratu.