Otkriven nezamisliv skandal. Dok je bio šef HEP-a Barbarić angažirao privatne detektive da uhode njegove rivale

Frane Barbarić svjedočio je u Dubrovniku o okolnostima nesreće u hidroelektrani u kojoj su prije pet godina život izgubila tri radnika

26.01.2024., Opcinski sud u Dubrovniku, Dubrovnik - Danas se nastavlja sudjenje za tragediju koja se dogodila u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu u kojoj su bjezeci od gustog doima i pozara zivote izgubili trojica djelatnika HEP-a Mato Maskaric, Ivica Zvrko i Davor Pozniak. Danas se kao svjedok u Dubrovniku pojavio Frane Barbaric, bivsi sef HEP-a.
 Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Prije ulaska u Općinski sud u Dubrovniku u petak, 26. siječnja, po svjedočenju novinara, Frane Barbarić, bivši predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, bio je opušten i dobro raspoložen. Među ostalim, čudio se zašto je pozvan na sud svjedočiti. Što je doista nevjerojatno jer je bio prvi čovjek HEP-a kad se siječnju 2019. u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu dogodila strašna nesreća u kojoj su smrtno stradala tri radnika HEP-a, Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak.

Nakon što je izbio požar u hidroelektrani u Platu ta su trojica radnika kako bi se spasili od vatre i dima skočili u odvodni kanal i izgubili život. Zbog toga je optuženo sedmero ljudi, ali i HEP Proizvodnja kao pravna osoba.

I nakon takve tragedije Frane Barbarić mirno govori kako ne zna zašto je pozvan svjedočiti. Zaprepašćuje i to što se pohvalio novinarima kako nije pratio dosadašnji tijek suđenja jer ovo za njega, kaže, nije uopće toliko važno. “Nisam pratio suđenje. Imam drugih važnijih stvari u ovom trenutku, tako da uopće ne znam o čemu se radi.” Na upit novinarke sjeća li se da je već bio na sudu, uz napomenu da ga je ona snimila, Barbarić je rekao: “Onda dobro, vi znate bolje od mene, puno je tih događanja bilo, tako da, evo, ne mogu sa sigurnošću to tvrditi”.

Ne sjeća se da je potpisao ugovore

Takvo bahato ponašanje nastavilo se i na početku suđenja, kad je dijelio lekcije odvjetnicima što je njihov posao, ali vrlo se brzo primirio. Naime, kad ga je odvjetnik Čedo Prodanović upitao je li još nekog angažirao, osim interne kontrole, da se uključi u istraživanje tog strašnog događaja, Barbarić je odgovorio da nije. Na pitanje je li istina da je, uz veliku pravnu službu u HEP-u, angažirao i privatni odvjetnički ured, Barbarić je također odgovorio da nije. Na pitanje je li angažirao privatne detektive da uhode Nikolu Rukavinu i Željka Starmana također je odgovorio niječno.

No kad mu je Prodanović predočio ugovore s odvjetničkim uredom i privatnom detektivskom agencijom, s njegovim potpisom, Barbarić više nije mogao lagati. Stoga je ustvrdio “kako je potpis vjerojatno njegov, ali se ne sjeća ugovora”. Što je nevjerojatno jer ih je upravo on angažirao kako bi pronašli nepravilnosti koje bi tu dvojicu izravno kriminalizirale. I osobno je sugerirao odvjetničkom uredu koje detektive da angažiraju.

I tada je počeo Barbarićev show. Na većinu pitanja odgovarao je da ne zna, da se ne sjeća, da mu to nije bilo važno, pa ga nije zanimalo. Inače, Barbarić od početka optužuje Rukavinu i Starmana da su odgovorni za nesreću, što je prilično čudno, no kad se zna da je Rukavina bio njegov konkurent za mjesto predsjednika Uprave, onda je jasno da mu se htio osvetiti za taj bezobrazluk te ga se na taj način želio riješiti. Prodanović je to objasnio činjenicom da su Barbarić i Rukavina bili rivali u HEP-u pa je Barbarić činio sve da ga na neki način stavi po strani.

‘Svjedoči kao da je radio na porti’

Problem je nastao kad privatni istražitelji nisu pronašli ništa kompromitirajuće, a Barbarić im nije htio isplatiti dogovorenu cijenu. Zbog toga će se saznati za te ugovore.

Prodanović je kasnije kazao da nije vjerovao da bi se Barbarić mogao braniti tako da govori da se ne sjeća tih ugovora. “Možda on potpisuje 100 ugovora, ali nema 100 nesreća u hidroelektrani u Dubrovniku niti su u njima poginuli ljudi. Ako netko ima vlastitu pravnu službu, a angažira odvjetnički ured i privatne detektive, onda to pokazuje da se željelo naći odgovorne u Zagrebu, a ne one koji su bili neposredno odgovorni za zaštitu na radu. Očito postoje unutarnji animoziteti i rivaliteti”, zaključio je Prodanović. Odvjetničkom uredu trebalo je biti plaćeno 198 tisuća kuna za odvjetnike, a detektivi su imali interne odnose s odvjetnicima.

Na kraju rasprave Prodanović je stavio prigovor na istinitost iskaza Barbarića. “Osim što nije istinito iskazivao vezano uz potpis ugovora s odvjetničkim uredom i angažman tog ureda i privatnih detektiva, on je kroz čitav iskaz namjerno uskraćivao odgovore pokušavajući uvjeriti sud da nema nikakva saznanja o tom tragičnom događaju. Svjedočio je kao da je radio na porti HEP-a, a ne da je rukovodio najmoćnijom tvrtkom u RH. Sve to je činio kako bi kriminalizirao drugooptuženog i trećeoptuženog”, zaključio je Prodanović.