Preminuo Zlatko Šešelj, veliki pionir hrvatskog školstva koji je bio na udaru Tuđmanove vlasti, a zatim uspješno pokrenuo vlastitu školu
Šešelj je pokrenuo Privatnu klasičnu gimnaziju, jednu od najuspješnijih privatnih inicijativa u hrvatskom školstvu
U 72. godini života preminuo je Zlatko Šešelj, filolog, prevoditelj i profesor, veliki pionir hrvatskog školstva i osnivač Privatne klasične gimnazije u Zagrebu. Nakon što ga je Tuđmanov režim šikanirao i uklonio s mjesta ravnatelja Klasične gimnazije, Šešelj je 1996. pokrenuo vlastitu privatnu školu, koja je postala jedna od najuspješnijih privatnih obrazovnih inicijativa u Hrvatskoj.
“Nije bilo lako, ali ostvario sam životni san”, kazao je u jednom intervjuu o pokretanju vlastite škole. Tijekom cijele karijere bio je istaknuti kritičar hrvatskog školskog sustava, s naglaskom na štrebanje, izostanak kritičkog razmišljanja i nedefiniranu ulogu privatnih projekata poput njegove gimnazije.
“Privatne škole su nevoljeno dijete sustava i izuzetak u zakonima, a cijeli je obrazovni sustav zadnji socijalistički otok u kojem je nedopustivo da se nešto plati”, rekao je Šešelj lani u razgovoru za Telegram. “Dok ne budemo bili hrabri da puštamo cvjetove da cvjetaju, dotle se sustav neće mijenjati jer mu ova pozicija odgovara”.
‘Školski sustav potiče djecu da štrebaju napamet’
Oštro je kritizirao naglasak na biflanju i štrebanju u nastavi, umjesto na razmišljanju. “Današnji školski sustav je toksičan jer se ideja škole pretvorila u utrku za brojevima. Umjesto da odustanemo od toga jer vidimo koliko to uništava sve, mi dodajemo prepreke u obliku nacionalnih ispita”, govorio je.
“Oni će djecu potaknuti da samo još više štrebaju napamet, umjesto da razvijamo kritičko mišljenje. A ono što sad uvode pod nazivom Kritičko mišljenje kao zaseban predmet u škole, posve je promašeno jer bismo djecu trebali učiti kritički misliti u svakom predmetu. Današnji sustav je krpanje svega i svačega”, kazao je lani.
Osim obrazovanjem, Zlatko Šešelj povremeno se bavio i politikom: nekoliko je godina bio saborski zastupnik iz redova SDP-a, no 2003. daje ostavku radi obrazovne reforme koju gura tadašnji ministar, HSS-ovac Vladimir Strugar.
‘Nismo uspjeli promijeniti politiku nakon Tuđmana’
“Otišao sam zbog idiotskog papira kojeg nisam htio podržati. Nije me čak htio primiti ni na razgovor”, rekao je u razgovoru za 24 sata. “Politika je za političare, a ne za stručnjake. Moram priznati da sam, pogrešno, imao od nje veća očekivanja. Mislio sam da nakon Tuđmana možemo unijeti pametnijih i svježijih stvari u politiku, no nismo u tome uspjeli”.
Zlatko Šešelj rođen je 1952. godine u Zagrebu, u kojem je završio Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet. Nakon studija počinje raditi kao profesor grčkog i latinskog jezika u osnovnoj školi koja se tada zvala Rudi Čajavec, a sada Izidor Kršnjavi. Ondje je proveo deset godina, a zatim je prešao u Obrazovni centar za jezike, u kojem je bila i Klasična gimnazija.
Kraj socijalizma dočekao je s optimizmom, kazao je za Telegram, nadajući se kako će doći do velikog otvaranja i promjene matrice na kojoj funkcionira školstvo. “Međutim, optimizam je naglo splasnuo. Riječ ‘socijalistički’ samo smo zamijenili riječju ‘demokratski’, i to je bilo to od promjena”, izjavio je za Telegram.
Tuđmanovi ljudi maknuli ga s mjesta ravnatelja
U jesen 1992. godine postaje ravnatelj zagrebačke Klasične gimnazije. “To su bila opaka vremena. Vlatko Pavletić kao ministar prosvjete smijenio je sve ravnatelje škola. To se eufemistički zvalo reizbor. Tada sam mu napisao jedno osobno pismo u kojem sam naveo da na poziciju nisam došao po diktatu partije, nego po zakonu”, prisjećao se Šešelj.
Bio je član SDP-a, udaljen od Tuđmana i njegove nacionalističke politike, što ga je stavljao u posebno neugodan položaj. “Posebno me smetao pokušaj rehabilitacije ustaštva. Moja baka je bila Židovka i njezina su braća ubijena u Jasenovcu, a majka umrla u stočnom vagonu na putu prema tamo. Oduvijek sam bio osjetljiv na nacionalizam”.
“Osjećao sam da stvari ne idu u dobrom smjeru jer sam stalno bio na natječajima za ravnatelja, ali me ministri nisu htjeli ni potvrditi ni odbiti, tako da sam bio u čudnom statusu. I na kraju me školski odbor te jeseni 1995. godine potvrdio kao ravnatelja, da bi me tadašnja ministrica Ljilja Vokić odlučila smijeniti”, rekao je.
Bio je šokiran, ali je brzo odlučio pokrenuti vlastitu privatnu gimnaziju, što u ondašnjim okolnostima nije bilo lako. Recimo, dozvolu za održavanje nastave dobio je u rujnu 1996. godine, jedan dan prije nego je škola trebala početi s radom.
Odgajanje ljudi koji se usuđuju postavljati pitanja
Počeo je sa svega nekoliko upisanih učenika, a zatim školu izgradio u jednu od najuspješnijih zagrebačkih gimnazija. Kroz nju je pokušao adresirati brojne probleme školstva, poput nedostatka autonomije škola i kritičkog razmišljanja u kurikulumu, te razvijanja drugih interesa i znatiželje učenika.
Uveo je brojne inovacije, recimo nastavu koja se tijekom školske godine odvijala u blokovima predmeta, kako učenici ne bi u svakom trenutku bili izloženi prevelikom broju predmeta. “Kupujete kvalitetu, a ne ocjene. Ocjene se ne može kupiti, kao što se misli”, često je govorio u javnim istupima o predrasudama o privatnim školama.
Zlatko Šešelj jedan je od osnivača časopisa Latina et Graeca, čiji je bio i glavni urednik, te jedan od pokretača i glavni i odgovorni urednik biblioteke časopisa Latina et Graeca, specijalizirane za dvojezična izdanja antičkih tekstova. Autor je mnogih stručnih i znanstvenih radova s područja klasične filologije, udžbenika i prijevoda s latinskoga. Na Filozofskom fakultetu predavao je metodiku nastave klasičnih jezika.
Šešelj je lani osnovao i privatnu osnovnu školu. “Odgajat ćemo ljude koji se usuđuju postavljati pitanja”, rekao je tada za Telegram. “Jedna moja bivša učenica radi na Pravnom fakultetu. Prije mnogo godina mi je rekla da se na fakultetu jako primjećuje tko su naši učenici. Po tome što slobodno pitaju. Nisu od onih koji samo bilježe i hvataju bilješke, nego pitaju. Otvoreni su i to je bit stvari, da stvorite takvu generaciju”.