„Bilo nas je strah. Ovim su hodnicima godinama prolazili isključivo gimnazijalci. Sad su im se odjednom trebali pridružiti bar četiri godine mlađi učenici koji pod odmorom pjevaju, plešu, trče, igraju skrivača. Znali smo da uz gimnaziju želimo i osnovnu školu, ali nismo znali kako će to ispasti, trebamo li ih sasvim odvojiti. Ali uzalud smo se brinuli. Stariji se prema osnovnoškolcima ponašaju kao starija braća i sestre”, kazala je Iva Biđin Laura, profesorica klasičnih jezika, prve dane osnovnoškolaca u Harambašićevoj 19.

Na toj adresi gotovo svoj puni vijek stoji Privatna klasična gimnazija, koja će ove jeseni dočekati svoju 27. generaciju gimnazijalaca. Prošle je godine na istoj adresi prvu generaciju učenika upisala Privatna klasična osnovna škola. Bio je to logičan sljedeći korak, pojašnjava mi osnivač Zlatko Šešelj.

Klasično obrazovanje, koje je više od starogrčkog i latinskog jezika, u svom originalnom obliku podrazumijevalo je osmogodišnju školu o povijesti, etici, razvoju civilizacije, književnosti, kritičkom razmišljanju. Upravo vrijednosti takvog obrazovanja bili su temelji cijenjene zagrebačke gimnazije, koja je napokon cijelu priču zaokružila i višim razredima osnovne škole. Iako prema trenutnom zakonu ne mogu biti ista institucija, dodaje Šešelj, samim time što su na istoj adresi i isti tim nastavnika prvi su i jedini u državi.

Svih osam godina klasičnog obrazovanja u jednoj školi

Tek kako smo se smjestili u ured ravnatelja, na vratima se pojavio Bruno. On i njegovi kolege šestaši ove će godine odseliti iz prizemlja trokatnice na drugi kat uz učiteljsku zbornicu. Bruno i njegov kolega iz klupe tog su dana pred kraj školskih praznika dojurili na svojim biciklima kako bi razgledali svoju novu učionicu.

Dvojac je na blistavo čistoj ploči napisao ‘Back to school’ i potom upoznao svog novog učitelja, Marka Malovića, tek diplomiranog klasičnog filologa koji će od ponedjeljka održavati nastavu latinskog jezika petim i šestim razredima osnovne škole. Nakon što su veselo dočekali vijest da će im se ove jeseni pridružiti još par novih kolega u šestom razredu, nastavili su trčkarati praznim hodnicima škole, a mi smo se vratili svom razgovoru.

Iva Biđin Laura i Mark Malović oboje su pravi klasičari po školi. U petom su razredu osnovne škole krenuli s latinskim jezikom, a u sedmom i sa starogrčkim te svoje obrazovanje nastavili u klasičnoj gimnaziji. I zato iz prve ruke znaju koliko je jedinstveno na jednom mjestu omogućiti svih osam godina klasičnog obrazovanja.

Klasičari neke stvari apsolviraju prije drugih kolega

„Svi to previše svode samo na jezike pa se pitaju s kime možeš razgovarati na latinskom. Ali nije stvar u tome. To je jedno široko sveobuhvatno znanje. To su neke jezične osnove, civilizacijske osnove i ono što danas zovu građanskim odgojem. To je klasični odgoj“, kaže Biđin Laura čija je obitelj puna klasičara pa je odabir tog smjera u petom osnovne bio sasvim logičan.

Maloviću je ta odluka bila puno svjesniji odabir koji ga je osvojio u osnovnoj jer je predstavljao totalni misterij. Kasnije mu je zbog osnova u klasičnim jezicima, učenje stranih jezika postalo puno lakše, ali i hrvatskog.

„Mi smo na latinskom naučili padeže prije nego na hrvatskom. Kad smo došli do analize rečenica u hrvatskom jeziku, sve nam se to činilo trivijalno dok su se drugi učenici mučili“, prisjeća se. Najdraži mu je dio ipak bila književnost koja je puna priča s kojima možemo rezonirati, ali istovremeno stižu iz tog dalekog svijeta koji živi u limbu između nečega što smatramo da znamo i razumijemo, a istovremeno možemo promatrati i interpretirati na more različitih načina.

Većina nastavnika predaje u osnovnoj i srednjoj školi

Ideja je u početku bila tek proširiti postojeću gimnaziju na još četiri viša razreda osnovne škole. No, kako napominje Šešelj, to nije bilo moguće. Zakon je, kaže, takav kakav je, ali se nadaju da će se to uskoro promijeniti. Za sada su to dvije škole na istoj adresi, ali i s istim timom nastavnika. Tako će Malović raditi i u osnovnoj i u srednjoj školi kao i veliki broj drugih kolega.

Ono što također dijele je i pristup nastavnom programu. Osim što učenici provode cijele dane u školi, nastavni predmeti podijeljeni su im po blokovima, u svakom polugodištu odrade i tjedan dana otvorene nastave i tjedan dana nastave na putu. Tako su petaši prošle godine pripremili vlastitu predstavu kroz zajedničke radionice i tijekom jednog tjedna istražili različite kuteve Zagreba, od Maksimira do Trešnjevke.

Iako su nastavni predmeti jasno definirani, njihove su granice u učionicama Privatne klasične osnovne i gimnazije relativno mutne. Nastavnici se trude osvijestiti učenike o važnosti interdisciplinarnog pristupa aktualnim temama, a upravo je to i jedna od glavnih vrijednosti klasičnog odgoja.

Mi smo samo u drugom tehnološkom kontekstu

„Ti predmeti su sami po sebi interdisciplinarni. To je njihova najveća vrijednost. Ova reforma škole koja je išla u smjeru interdisciplinarnosti i među predmetnim temama, to latinski i grčki već u sebi imaju. Pogotovo ako ih učiš osam godina“, smatra Biđin Laura da njihova kompleksnost samo doprinosi lakšem razumijevanju drugih izazova u obrazovanju, ali i društvu.

Maloviću je pak iz perspektive učenika najzanimljiviji bio mit. Taj kulturološki fenomen koji te navodi da pokušaš shvatiti, pojašnjava mi, to vrijeme i vizualizirati taj prostor koji možda uopće nije tako izgledao, ali ga mi tako rekonstruiramo. To vrijedi i za druge tekstove poput Homerovih, na primjer, koji započinju s pričama i digresijama o kojima bi se danima moglo raspravljati što se zapravo dogodilo.

Najslađi su oni trenuci, slažu se oboje, kada učenici shvate kako se radi o svjetovima koji su na prvu toliko drugačiji od naših, ali su u suštini isti. Pitaš se tko su bili ti ljudi prije dvije tisuće godina, ali čovjek je uvijek samo čovjek. Mi smo samo u nekom drugom tehnološkom kontekstu, napominje Biđin Laura, ali tište nas ista pitanja.

„Mi živimo neprestano u nekim ciklusima. Vidim da učenici nisu toga nužno svjesni, ali im se s vremena na vrijeme to podrazumijeva. I to čini neku razliku, kada imaš priliku iskusiti živote iz toliko daleke prošlosti“, kaže Biđin Laura.

Najdraže im je kad se učenicima upale lampice

Jednom kada to razumijemo i sam kontekst vremena, tek onda se možemo uistinu posvetiti književnosti toga vremena. Ciceronov govor nećemo razumjeti, ako ne razumijemo što se tada događalo, nadovezuje se Malović. Zašto se taj govor održao, da je zapravo riječ o nekim sudskim sporovima, koja je politička situacija. Tu ima hrpa slojeva je potrebno shvatiti da bismo znali što uopće čitamo.

Ono što im je iz istog primjera najdraže je trenutak kada učenici tijekom analize Cicerona shvate da se koristi istim tehnika u retorici kao i aktualne marketinške kampanje. Drugim riječima, publika se pridobivala na isti način tada kao i danas. I to su te lampice koje im se upale tijekom nastave, zaključuje Biđin Laura.

Privatna klasična gimnazija je nakon 25 godina poslovanja kao jedna od najcjenjenijih zagrebačkih gimnazija osnutkom osnovne škole ostvarila svoju dugogodišnju želju zaokruživanja osmogodišnjeg klasičnog obrazovanja. Prošle su godine upisali prvi razred petaša koji će ove godine dobiti i par učenika više. Nova generacija petaša pridružit će im se u ponedjeljak, a upisi u školu još uvijek su otvoreni na web stranicama Privatne klasične osnovne škole.