Provedena kontrola kvalitete na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Dobili uvjetno mišljenje, moraju poraditi na odnosu prema studentima

Dekan Ivan Koprić za Telegram se opširno osvrće na rezultat reakreditacije Fakulteta. Smatra da su u “ovom dugotrajnom i mučnom postupku počinjene ozbiljne greške u proceduri” na koje će, najavljuje, ukazivati u daljnjem formalnom postupku. Njegova uprava, naglašava, već provodi brojne promjene i uklanja nedostatke koje će, uvjeren je, otkloniti i prije dodijeljenog roka od tri godine.

Zamjerke na odnos prema studentima

Kao najjače strane Pravnog fakulteta u Zagrebu, u postupku ocjene kvalitete zabilježeni su izrazito razvijena društvena uloga i ugled institucije, kao i razvijena znanstvena i nastavna specijalizacija. Imaju i veliku bazu alumnija, izvrsni su u međunarodnoj i međuinstitucijskoj suradnji, bilježe visoku razinu akademske autonomije te visoku svijest o važnosti istraživanja uz nastavu.

Uočeni nedostaci uvelike se, pak, odnose na nastavni proces i studente. Osim što Fakultetu nedostaje opća strategija – iz čega proizlazi cijeli niz drugih problema, zamjerka je i u nedovoljno razvijenom sustavu osiguravanja kvalitete. Studenti, pritom, nemaju vidljivu ulogu u godišnjem ocjenjivanju studijskih programa i rada profesora, a problem je i u lošoj transparentnosti ocjena koje dobivaju te lošoj raspodjeli ECTS bodova koje kolegiji nose. Navode se i nedostaci oko uključenosti praktičnog rada u kurikulum.

Pomalo nevjerojatna situacija

Fakultetu se, pritom, sugerira da poradi na strožoj politici nulte tolerancije na kršenje akademskog integriteta. U reakreditacijskom izvješću navodi se, naime, kako na Fakultetu u proteklih pet do sedam godina nisu imali niti jedan jedini postupak pred etičkim povjerenstvom protiv zaposlenika, kao niti jedan slučaj studentskog plagiranja.

Mlađi nastavnici istaknuli su da nikada nisu imali problema sa svojim mentorima te da nikad nisu doživjeli da su stariji profesori potpisali rad koji i sami nisu pisali. Takvoj ocjeni stanja, povjerenstvo koje je provodilo postupak nije poklonilo vjeru. “S obzirom na veličinu Fakulteta, povjerenstvo je ustanovilo da je vrlo malo vjerojatno da je to stvarno tako”, navodi se u izvješću i dodaje kako su studenti u anonimnim komentarima naveli kako sumnjaju u to da profesori uopće čitaju njihove radove.

Dekan o greškama u postupku

Pohvaljuju se neki iskoraci, poput uvođenja modularne nastave koja polučuje bolje rezultate prolaznosti na kolegijima. Pozitivni su i razni oblici e-učenja i uvođenje kontinuiranih provjera znanja putem kolokvija. Studenti su, međutim, istaknuli probleme oko transparentnosti i dosljednosti u provjerama znanja. Fakultetu se, stoga, savjetuje da se predano posveti redovitom razvoju studijskih programa te provjeri i razvoju kvalitete u tom segmentu, a za to im je i propisan rok od tri godine koji je konačno zapisan u Pismu očekivanja Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Dekan Ivan Koprić zamjera Agenciji za znanost i visoko obrazovanje na, kako kaže, ozbiljnim proceduralnim greškama počinjenim u postupku. On je, opisuje, započeo u svibnju 2022., a rezultat su primili u studenome ove godine što “indicira da situacija s pripremom konačne odluke nije bila ni jednostavna ni jednoznačna”. Ističe i kako odluke tijela Agencije koje su provele postupak nisu bile jednoglasne, kao i da se nisu očitovali na detaljne odgovore Fakulteta na uočene primjedbe.

‘Promjene smo već osigurali’

Ograđuje se i kako referentne godine koje su analizirane u ovom postupku ne obuhvaćaju njegov dekanski mandat te da, otkako je preuzeo dužnost, s cijelim fakultetskim kolektivom radi na pozitivnim promjenama. Posebno nas je zanimala reakcija na uočene probleme oko nastave i studenata. Koprić kaže kako su u tom segmentu promjene već osigurali ili su one u tijeku.

Ankete nastavnika, nabraja, sustavno se provode i bit će dodatno poboljšane u narednom periodu, a započeo je i rad na reformi svih studijskih programa uz, kako navodi, maksimalnu uključenost studenata u promišljanje o promjenama. Ojačali su, nastavlja, ljudske kapacitete u području osiguravanja i kontrole kvalitete na Fakultetu, a tijekom prošle akademske godine (22./23.) imali su rast diplomiranih za 11,6 postotnih poena u odnosu na godinu ranije.

To, kaže dekan, “indicira bolju prohodnost studija i njegovo kraće trajanje”. Ove godine uveli su, dodaje, obavezu svih katedri da početkom semestra upoznaju studente s pravilima polaganja ispita i vrednovanja znanja. Proširili su i krug vanjskih subjekata kod kojih se provodi stručna praksa.

Prijepor oko Pravne klinike

Kao pozitivna stvar u studentskoj praksi na samom fakultetu, u postupku je navedena Pravna klinika koju je donedavno vodio profesor Alan Uzelac. U izvješću je navedeno kako Pravna klinika “nudi izvrsnu mogućnost razvoja autonomije i odgovornosti studenata” i “vrijedna je za njihovu karijeru”. Kako donedavnom vodstvu Klinike, na čelu s profesorom Uzelcem, nije produljen mandat, upitali smo dekana Koprića zašto je tome tako usprkos pohvali u postupku reakreditacije.

Kazao nam je kako je u postupku reakreditacije Fakultet dobio preporuku da “treba riješiti problem razlike u mogućnostima stjecanja praktičnog znanja i novih vještina kroz stručnu praksu na različitim studijskim programima” kao i da takav oblik stjecanja vještina treba poticati. Koprić tvrdi da je dosadašnji voditelj Klinike Uzelac “bio mišljenja da je jedino model vođenja koji je on uveo ispravan” pa “nije bilo moguće drugo rješenje nego pronaći osobu koja će biti odgovorna i spremna raditi na unaprjeđenju vođenja i rada Klinike”.

No, Fakultetsko vijeće s Koprićem se nije složilo. Krajem listopada, nisu podržali novog kandidata kojeg je on predložio pa je administrativno morala biti imenovana tek vršiteljica dužnosti. Dekan je potom imenovao i peteročlano povjerenstvo koje će se baviti utvrđivanjem stanja, izazova i potreba razvoja Klinike. Pritom je jedina primjedba koju je Pravna klinika dobila u postupku reakreditacije sadržana u broju od stotinjak studenata koji godišnje kroz nju prođe.