Putin upravo pokušava gurnuti svijet u recesiju: naglo skočile cijene nafte, a onda je donio iznenadnu odluku
U samo jednom danu cijene su porasle za 3 posto i tako se približile psihološkoj granici od 100 dolara po barelu nafte
Cijene nafte ponovno su eksplodirale: međunarodna referentna vrijednost sirove nafte Brent u Europi u četvrtak porasla je na 97,42 dolara po barelu, dok je američki ekvivalent, West Texas Intermediate, WTI, narastao za 3,6 posto na 94,45 dolara. U samo jednom danu cijene su porasle za 3 posto i tako su nastavile put prema psihološkoj granici od 100 dolara po barelu nafte.
Od srpnja ove godine, kad je cijena nafte bila oko 70 dolara, došlo je do rasta cijena od nevjerojatnih 30 posto po barelu. Najprije su cijene počele rasti nakon što su neki od najvećih svjetskih proizvođača fosilnih goriva najavili smanjenja opskrbe do kraja ove godine. To je odmah potaknulo rast cijena, ali i povećalo zabrinutost da će nafta ponovno postati glavni generator rasta inflacije.
Dodatni zamah rastu cijena donijela je odluka Saudijske Arabije i Rusije da smanje proizvodnju što je već izazvalo paniku na tržištu. Najveći je problem što su sadašnje maloprodajne cijene benzina i dizela formirane dok je barel nafte stajao između 82 i 85 dolara po barelu. Stoga će najnoviji rast cijena nafte povući za sobom i puno više cijene benzina i dizela, koje su ionako i do sada bile previsoke.
Nekontrolirano poskupljenje nafte uvijek je bilo pokretač recesije
Najnovijim rastom cijena nafta se približava cijeni od 100 dolara po barelu. Premda nije velika razlika između 100 dolara i 97 dolara po barelu, ipak te tri znamenke označavaju psihološku granicu i imaju dramatičan učinak na potrošače i na energetsko tržište u cjelini.
Uostalom, nekontrolirano poskupljenje nafte u prošlosti je uvijek bilo pokretač recesije u svijetu. Najviše je pri tomu bila pogođena Amerika sredinom 1970-ih, kao i ranih 1980-ih i 1990-ih, jer su energetska tržišta i cijene na pumpama „potaknuli inflaciju i lišili potrošače kupovne moći.“
I ovaj put se može dogoditi da će enormne cijene nafte izazvati rast cijena ostalih proizvoda i usluga te da će dodatno potaknuti recesiju.
Koji su razlozi za novi dramatičan porast cijena
Dva su razloga za najnoviji dramatičan porast cijena: zalihe nafte u SAD-u niže su od očekivanih zbog smanjene globalne opskrbe sirovom naftom.
Drugo: Rusija je krajem prošlog tjedna iznenadila odlukom da privremeno zabranjuje izvoz benzina i dizela. Razlog: želi stabilizirati cijene goriva na domaćem tržištu jer je zbog nestašice i poskupljenja sirove nafte te slabe ruske rublje došlo do velikog poskupljenja benzina i dizela na pumpama.
Najnovije izvješće Uprave za energetske informacije pokazalo je da su komercijalne zalihe sirove nafte u SAD-u pale za 2,2 milijuna barela u odnosu na prethodni tjedan. Izuzeće od zabrane izvoza dizela i benzina dobile su samo četiri bivše sovjetske države — Bjelorusija, Armenija, Kazahstan i Kirgistan.
Ako zabrana izvoza dizela potraje, moglo bi doći do ozbiljne nestašice
Ključno je pitanje koliko će trajati zabrana izvoza dizela. Ako se zabrana produži nakon listopada, moglo bi doći do ozbiljne nestašice dizela pa i benzina. Što je posebno opasno za Europu jer dolazi zimska sezona grijanja, kad raste potražnja za dizelom.
Vjeruje se da je odluka Moskve o ukidanju izvoza benzina i dizela, a prije toga smanjenjem proizvodnje nafte, motivirana ponajprije političkim razlozima. Naprosto želi utjecati na rast cijena goriva i tako spriječiti napore za obuzdavanje inflacije.
Nakon sankcija EU-a, SAD-a i drugih zapadnih saveznika u veljači prošle godine, Moskva je izvozila svoj benzin i dizel u Tursku, Bliski istok i Južnu Ameriku. Za Saudijsku Arabiju se, primjerice, smatra da je kupovala ruski dizel po niskim cijenama i onda slala vlastiti dizel po puno većim cijenama u Europu.
Istodobno, Rusiji nedostaju rezervni skladišni kapaciteti
Upravo su ta tržišta najviše pogođena zabranom izvoza ruskog dizela i benzina. A s obzirom da se većina tih država odnosi krajnje obazrivo spram Moskve i ne osuđuje ju zbog agresije na Ukrajinu, vjeruje se da ta zabrana neće trajati. Jedan od razloga za to je i činjenica da će zabrana dovesti do povećanja zaliha u Rusiji, kojoj nedostaju rezervni skladišni kapaciteti.
“Koliko će biti ozbiljan udarac gubitak ruskog dizela, ovisit će o tome koliko će dugo trajati zabrana izvoza“, upozorava Warren Patterson, voditelj robne strategije u globalnoj financijskoj instituciji ING.
Banke JP Morgan i Citigroup predviđaju kratkotrajnu zabranu izvoza dizela. Analitičari JP Morgana smatraju da će ograničenja izvoza dizela trajati tek „nekoliko tjedana, dok žetva ne završi u listopadu.“