Stručnjaci su složni: ako Zapad ne počne ozbiljno pomagati, teško da će Ukrajina dočekati treću godišnjicu rata

Pad Avdiivke otvara Putinu put

Osvajanje Avdiivke moglo bi otvoriti put Rusiji za osvajanje daljnjeg teritorija u sljedećih nekoliko tjedana. Pad grada dogodio se nakon političkih sukoba u Europi i Sjedinjenim Državama oko slanja dodatne pomoći Ukrajini, zbog čega je ukrajinska vojska blizu toga da potroši preostale zalihe streljiva. Prema nekim procjenama, Rusija ima pet puta više granata od Ukrajine.

“Situacija je iznimno teška na nekoliko dijelova fronte, upravo tamo gdje su ruske trupe koncentrirale maksimalne rezerve. Oni iskorištavaju kašnjenja u pomoći Ukrajini”, rekao je tijekom ovotjednog govora predsjednik Volodimir Zelenski.

‘Možda ne žele svi našu pobjedu’

Oleksij Danilov, čelnik Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu i dalje je uvjeren da Ukrajinci mogu istjerati ruske okupatore. “Postoje tri stvari koje Ukrajina zahtijeva – oružje, oružje i još više oružja”, rekao je za londonski The Times tijekom intervjua u Kijevu.

Danilov, kojeg se naziva i ‘arhitekom ukrajinske obrane’, u nekim od svojih najoštrijih komentara proziva saveznike zbog nedovoljnog slanja streljiva, oružja i vojne opreme. Sugerirao je da možda ne žele baš svi na Zapadu da Ukrajine pobijedi u ratu. “Da su htjeli, pravodobno bi nas opskrbili modernim oružjem”, rekao je Danilov.

Svoje kritike Danilov je iznio netom prije nego što je njemački parlament izglasao prijedlog da se Ukrajini pošalju moćne krstareće rakete Taurus. “Izgubio sam nećaka u ovom ratu. Mom kumčetu je otkinut dio noge. Ali nije riječ samo o meni. I drugi prolaze ovakvu tugu. Toliko je ljudi izgubilo svoju djecu, svoje roditelje ili svoje supružnike. Zapad na to zatvara oči, ne želi na to adekvatno odgovoriti. Rusi ipak ne ubijaju njih, nego nas”, oštar je bio Danilov.

F-16 bi možda obranio Avdiivku

Pad Avdiivke mogao se spriječiti da je Ukrajina na vrijeme dobila borbene zrakoplove F-16, koje je dugo tražila prije nego što je Washington odobrio njihovo slanje u Kijevu prošlog kolovoza, smatra Danilov.

Dok je Rusija zauzimala Avdiivku, njezini ratni zrakoplovi gađali su ukrajinske trupe valovima snažnih KAB vođenih zračnih bombi, uzrokujući golema razaranja i gubitke. “Da smo tada imali F-16, oni to ne bi mogli učiniti. Mogli smo ih istjerati s našeg teritorija”, kaže Danilov.

Prijelomna točka dogodila se 2014. godine

Za Ukrajince rat nije počeo prije dvije godine, već aneksijom Krima 2014. Tada je Kremlj poslao trupe i u istočnu regiju Donbas. Bivši i sadašnji ukrajinski dužnosnici vjeruju da je slaba reakcija Zapada na tadašnju Putinovu agresiju dovela do njegove odluke da pokrene invaziju punog opsega 2022. godine.

“Da je Zapad tada poduzeo odlučnije korake, vjerojatno je da danas ne bismo vodili ovaj sukob. Davali su nam riječi podrške i uveli neke sankcije Rusiji, ali sada je jasno da sankcije ne funkcioniraju. Rusija se snalazi i gradi svoj vojnoindustrijski kompleks”, smatra general Viktor Muženko, koji je bio vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga od 2014. do 2019. godine.

Rusija bi mogla krenuti u daljnji prodor u Europu

Muženko također upozorava da će, ako Rusija uspije poraziti Ukrajinu, Kremlj vjerojatno iskoristiti resurse te zemlje, uključujući njezino stanovništvo, kako bi napredovao dalje prema Europi. “Iskoristit će Ukrajinu za povećanje svojih sposobnosti”, dodaje Muženko.

Neki zapadni dužnosnici s time se slažu, pa upozoravaju da bi Rusija mogla napasti članicu NATO-a ako pobijedi u Ukrajini. Ipak, Danilov kaže da je Zapad još uvijek previše oprezan oko provociranja Rusije, kako bi osigurao da se takav napad ne dogodi.

“Ako se bojite psa, on će vas sigurno ugristi. Nemojte se bojati. Ciljevi Rusije ne tiču se samo naše zemlje. Ako Zapad nema želju boriti se protiv Rusije na teritoriju Europske unije ili na teritoriju NATO-a, onda to pitanje mora riješiti ovdje zajedno s nama”, poručuje Danilov u razgovoru za The Times.

Ukrajinci su sigurni u pobjedu, ali ne znaju kakvu

Ukrajina je prepuna jumbo plakata na kojima je ispisana riječ Peremoga, odnosno, Pobjeda. Naljepnice s tom riječi nalaze se na branicima automobila i prikazuju se na televiziji, a političari, vojni čelnici i obični ljudi izgovore je tisuće puta dnevno. Nedavna anketa pokazala je da 85 posto Ukrajinaca i dalje vjeruje da je pobjeda moguća, no sve manje njih je sigurno u to kako će ta pobjeda izgledati.

Jedna od verzija pobjede je protjerivanje ruskih trupa sa svih područja koja su pod kontrolom Kremlja od 2014., uključujući Krim. Druga je vraćanje kontrole nad svim mjestima i gradovima koje su zauzele Putinove snage od 2022. godine. Treća je istrpjeti sve Putinove napade i nadati se da će s vremenom u Rusiji zavladati politička nestabilnost koja će dovesti do promjene u politici, te okončanja invazije.

“Vjerujem li u pobjedu ili ne, teško je pitanje, jer još nisam definirao što bi za mene bila pobjeda. Kada će sve biti gotovo, nakon što će stradati još mnogo ljudi, neću se stidjeti. Svu svoju mladost sam ostavio u rovovima i nastavit ću do kraja”, kaže Ivan Skuratovski, 33-godišnji satnik ukrajinske vojske koji se bori protiv ruskih snaga još od 2014. godine.

‘Bombu od 1500 kg ne možete pobijediti lopatama’

Premda je pozicija njihova sada prilično loša, Ukrajinci su već ostvarili niz spektakularnih pobjeda – od istjerivanja Rusa iz grada Hersona i regije Harkov, pa do uništenja značajnog dijela ruske Crnomorske flote.

“Pobjeda je vrlo širok koncept, ali uništenje ruskih vojnih skupina na teritoriju Ukrajine uz postupno pomicanje prema našim međunarodno priznatim granicama sasvim je moguće. Da bi se to ostvarilo, kvaliteta našeg oružja mora nadmašiti kvalitetu oružja našeg neprijatelja. Naš ministar vanjskih Kuleba poslova je rekao da ćemo se boriti lopatama, ako do toga dođe. Međutim, navođene zračne bombe od 1500 kg ne možete pobijediti lopatama”, poručuje Muženko.

Putinovi potrčci zveckaju nuklearnim oružjem

Putin i njegovi suradnici, među kojima su bivši predsjednik i premijer Dimitri Medvedev, te čečenski vođa Ramzan Kadirov, praktički od prvog dana rata zveckaju nuklearnim oružjem i prijete da će ga upotrijebiti protiv Zapada zbog podrške Ukrajini.

Tako je i prošlog tjedna Medvedev, koji je sada zamjenik čelnika ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao da će “Moskva baciti cijeli svoj nuklearni arsenal na Berlin, Kijev, London i Washington, ako se Rusija suoči s porazom”.

Njegovi komentari uslijedili su prije nego što je ruska državna televizija objavila snimku Putina kako leti na moderniziranom strateškom bombarderu Tu-160M koji može nositi nuklearne bombe. Let se poklopio s izvješćima kako je SAD upozorio Kremlj da u svemir ne lansira protusatelitsko nuklearno oružje.

Nuklearno oružje je prijetnja ako Rusija izgubi

Čak i ako rat u Ukrajini završi bez upotrebe nuklearnih projektila, ruska pobjeda učinila bi njihovu upotrebu neizbježnom u budućnosti, upozorava Oleksandr Daniluk, analitičar iz think-tanka The Royal United Services Institute u Londonu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ukrajina je kontrolirala tada treći najveći svjetski nuklearni arsenal, s 1.900 strateških nuklearnih bojevih glava, četiri puta više od broja nuklearnog oružja za koji se vjeruje da ga trenutno posjeduje Kina.

Kao dio napora za neširenje nuklearnog oružja, Kijev je pristao predati sve svoje nuklearno oružje u zamjenu za sigurnosna jamstva Britanije, Rusije i Sjedinjenih Država prema sporazumu pod nazivom Budimpeštanski memorandum. “Ispostavilo se da potpis predsjednika Sjedinjenih Država ne vrijedi ništa”, oštar je bio Danilov.

“Poraz Ukrajine pokazao bi nenuklearnim zemljama da su takvi sporazumi bezvrijedni i da je jedini način da se zaštite od nuklearno naoružanih susjeda nabavka vlastitih arsenala. S obzirom na sve veći broj zemalja koje posjeduju nuklearne arsenale, njihova praktična uporaba u sukobu samo je pitanje vremena. Razbijanje tabua o korištenju nuklearnog oružja stvorilo bi novu geopolitičku stvarnost”, smatra Daniluk.

Ukrajina napada ruska naftna postrojenja

Premda Rusija brojčano nadjačava Ukrajinu, Ukrajinci tu prednost donekle anuliraju upotrebom naprednih borbenih dronova. Prošle godine dva drona eksplodirala su iznad Kremlja, čime je jasno poslana poruka Putinu da Ukrajina može napasti samo srce Moskve. Rusija je tada tvrdila da je su Ukrajinci pokušali ubiti Putina, te obećala “mjere odmazde gdje i kada bude smatrala prikladnim”.

Premda je važnost tog napada simbolična, ukrajinski dronovi i dalje napadaju mete, uglavnom vojne objekte, 500 kilometara daleko od svoje granice. Cilj tih napada jest spriječiti Moskvu da šalje gorivo vojnicima i postrojbama na prvoj crti bojišnice. Procjenjuje se da su Ukrajinci do sada oštetili šest rafinerija, uzrokujući značajan pad količine sirove nafte koju je Rusija uspjela preraditi.

Ukrajina proizvodi na tisuće dugodometnih dronova

Kijev također planira proizvesti na tisuće dronova dugog dometa koji mogu doći do Moskve i Sankt Peterburga, dva najveća ruska grada, rekao je za Reuters ukrajinski ministar digitalnih znanosti Mihajlo Fedorov. “Kategorija kamikaza dronova velikog dometa raste, s dometom od 300, 500, 700 i 1000 kilometara”, otkrio je Fedorov.

Zelenski je također naredio proizvodnju milijuna dronova kraćeg dometa, što bi moglo pomoći kijevskim snagama da donekle nadoknade nedostatak topničkih granata. “Tehnologija nas stvarno može spasiti”, smatra Fedorov.

Kijev se neće predati

Putin nije samo pretvorio velike dijelove Ukrajine u pustoš, već je terorom nad neistomišljenicima također transformirao Rusiju. Takva razina terora nije viđena od krvave vlade tiranina Josifa Staljina.

Smrt, a vjerojatno će se s vremenom pokazati da je to bilo ubojstvo, čelnika opozicije Alekseja Navaljnog u arktičkom zatvoru, praktički je ugasilo sve nade da bi se demokratske promjene mogle dogoditi u Rusiji. “Sve dok je Putin na vlasti, rat neće prestati. Može doći do smanjenja intenziteta borbi, čak može doći do primirja. Ali Rusija neće odustati od svoje namjere da stane na kraj Ukrajini u njenom sadašnjem obliku”, kaže Tatjana Stanovaja, politička analitičarka specijalizirana za Kremlj.

Pitanjem kada bi zapravo rat mogao završiti pozabavio se ugledni Politico, koji tvrdi da je cilj Ukrajine za ovu godinu – izdržati. Nakon očaja u uslijed napada prije dvije godine uslijedio je rast nade u brzi preokret u korist Ukrajinaca, ali činjenice s bojišnice sada ukazuju da će ovo zaista biti godina stagnacije.

“Ova godina bit će godina oporavka i priprema na obje strane, poput 1916. ili perioda između 1941.-42.”, smatra Marc Thys, umirovljeni zamjenik načelnika obrane Belgije.

Tri faktora za određivanje tijeka rata

Analitičari, časnici i vojni stručnjaci s kojima je razgovarao Politico nisu mogli dati precizan hodogram za 2024., ali svi su se složili da će tri faktora odrediti putanju rata u nadolazećim mjesecima. Prvo, Ukrajina tijekom proljeća vjerojatno neće imati dovoljno opreme i osoblja za pokretanje značajne protuofenzive.

Drugo, Rusija je uz pomoć svojih saveznika osigurala topničku nadmoć, te pokrenula nemilosrdne kopnene napade na ukrajinske položaje. Treće, bez zapadne protuzračne obrane i projektila dugog dometa, kao i topničkih granata, Kijevu će biti teško uspostaviti održivu obranu.

“Godina će biti teška, i nitko ne može predvidjeti iz kojeg će smjera Rusija krenuti, ili to hoćemo li mi napredovati ove godine”, zaključio je Taras Čmut, ukrajinski vojni analitičar i narednik mornaričkog korpusa.