Sumorna prognoza agenta za nekretnine: 'Kreditna sposobnost građana rapidno pada, mjesečno potroše 50 do 70 posto plaće na stan'
Građanima ne ide u prilog, uz inflaciju i rast cijena stanova, niti pooštravanje uvjeta u bankama
Agent za nekretnine Filip Brkan komentirao je za HRT trenutno stanje na tržištu nekretnina i činjenicu da je kreditna sposobnost prosječnog građanina rapidno pada, zbog rasta cijena nekretnina i inflacije.
Brkan ističe da je 2019. godine građanin mogao jedan metar kvadratni kupiti za jednu i pol plaću, a danas mu trebaju gotovo dvije. “Tržište najma ove je godine eksplodiralo. Broj kupoprodaja stanova je pao, a broj najmova raste. Manje ljudi kupuje, a više ljudi je u najmu kojemu, zbog potražnje, raste cijena”, kaže.
Najveća cijena kvadrata u Hrvatskoj povijesti
“Prošlu, 2023. godinu smo završili u Hrvatskoj s prosječnom cijenom od 2219 eura po kvadratu. Kažu da je to do sada najviša cijena po kvadratu u hrvatskoj povijesti. Ekonomski tok je takav da sve raste, samo je bitna dinamika rasta i koja je brzina rasta. Ja sam uspoređivao, prema Državnom zavodu za statistiku, omjer rasta plaće i cijene nekretnina. Pa sam uzeo za referentnu točku 2019. Godine 2019. i 2023. je plaća rasla za 36 posto, a cijena nekretnina je rasla za 54 posto. To je nerazmjeran rast koji ne prati jedno drugo”, objasnio je Brkan.
Dakle, odnos prosječne plaće i prosječna cijena kvadrata ne prate jedno drugo. “Razlika je, prepoznaje se, vidi se. Imali smo dosta pokretača koji su tržište naglo razbudili i dogodio se nagli skok cijena. Ono što je osnovno i što nam treba, treba nam platežna moć koja može popratiti taj rast cijena”, govori Brkan. Dodao je i kako je sve popularniji trend cimerstva, jer je mnogim mladim ljudima isplativije živjeti zajedno u najmu.
Loša kreditna sposobnost građana
Agent za nekretnine ističe da građani stoje vrlo loše i kada je kreditna sposobnost u pitanju. “Pooštravaju se uvjeti u bankama, po pokazateljima koje mi vidimo, jako puno je ljudi s prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj kreditno nesposobno”, istaknuo je.
“Uvijek se gleda izdvaja li se jedna četvrtina ili jedna trećina plaće, ovisno o prihodima pojedine osobe. Ja sam računao s nekakvom prosječnom plaćom od 1255 eura kolika je bila. Otprilike 380 eura ostane za ratu kredita. To je stan od nekakvih 60-70 tisuća eura, što je danas teško”, rekao je.
“Ono što primjećujemo, ljudi su prije mogli naći stan po 300 – 400 eura i mogli su polovicu svoje plaće dati na stan. Nedavno sam gledao ankete i vidio sam da jako puno ljudi označuje da 50-70 posto svoje plaće ostavljaju za stan, što je danas jako puno”, rekao je Brkan.
Subvencioniranje kredita
Rekao je kako je situacija izazovna i da, ako ne obogatimo ponudu stambenog fonda u Hrvatskoj, ne možemo očekivati nikakav pad, jer je naša boljka trenutno to što imamo malu ponudu. “A imamo veliku potražnju, tim više radi građevinskih aktivnosti koje imamo na tržištu i dolaska radne snage, obogaćuje nam se ponuda cijelo vrijeme. Ali stambeni fond je konstantno isti”, kaže Brkan.
“U Hrvatskoj imamo slučaj da je gotovo 100 posto stanova u privatnom vlasništvu. Što znači, ako eventualno dođe do subvencije najma, mogao bi se dogoditi efekt kao i s APN-om, cijene bi mogle otići gore, rekao je i dodao kako mjere trebaju biti dobro posložene. Bitno je da politika koja donosi odluke treba pitati i struku koja ima saznanja kako bi koja mjera mogla u kojem trenutku utjecati na tržište”, zaključio je.