Cjepivo protiv korone možda neće djelovati kod osoba koje pate od teških bolesti. Zbog toga je posebno važno da se ostali cijepe

U opasnosti su pacijenti zaraženi HIV-om, nekim autoimunim bolestima i oni podvrgnuti transplantaciji

13.11.2020.Z,agreb - Ilustracija za cjjepljenje protov gripe. Ove je godine nabavljeno 460.000 doza, sto je nesto vise od procijenjenih potreba pocetkom godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove godine je narucio cetverovalentno cjepivo protiv sezonske gripe koje ce kao i dosadasnjih godina biti besplatno za osobe koje imaju povecani rizik od komplikacija gripe. Sastav ovogodisnjeg cjepiva protiv gripe sukladan je preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu, a temelji se na rezultatima kontinuiranog pracenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajucih virusa gripe u prethodnoj sezoni.Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
FOTO: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Cjepivo protiv koronavirusa ne djeluje na ljude kompromitiranog imuniteta, piše Washington Post, pa osobe iz tih skupina moraju i dalje biti vrlo oprezne u kontaktu s drugima.

U želji da se što brže pronađe cjepivo o kojem ovisi zaustavljanje pandemije, klinička ispitivanja nisu obuhvatila ljude s oslabljenim imunitetom, objašnjava Post, uz napomenu da je to još jedan razlog za cijepljenje, kako bi zaštitili ne samo sebe, nego i ljude oko nas.

Vrlo rijetko obolijevaju osobe koje imaju transplantirane organe

Preliminarni podaci pokazuju da cjepiva mogu pružiti određenu razinu zaštite, iako manju, osobama zaraženim HIV-om i određenim autoimunim bolestima. Još manju zaštitu cijepljenje pruža pacijentima podvrgnutim transplantaciji i osobama s određenom vrstom karcinomom krvi.

Čini se da je slabiji imunološki odgovor povezan s imunosupresivnim lijekovima. Liječnici navode da su vrlo rijetko od koronavirusa obolijevali pacijenti koji imaju transplantirane organe, mada je u posljednje vrijeme, vjerojatno zbog smanjenih mjera opreza, uočeno da se njihov broj povećava.

Odgovor na cjepivo razlikuje od osobe do osobe, ovisno o zdravstvenom stanju svakog pojedinca. Velik dio istraživanja fokusira se na stvaranje antitijela, što je samo jedan od odgovora koje imunološki sustav pokreće. Kako ne znamo koja razine antitijela štiti od virusa, testovima na antitijela ne mjeri se imunitet, objašnjavaju liječnici s John Hopkinsa.

Podaci daju drugačiju sliku kod ljudi s karcinomom

Monica Ghandi s UC San Francisco kazala je za Post kako je odgovor na cjepivo T stanica pacijenata s HIV-om usporediv s onima kod ljudi koji nemaju HIV. No, rani podaci daju drugačiju sliku kod ljudi s karcinomom koji utječe na funkciju B stanica, navodi Post pozivajući se na još nerecenziranu studiju o odgovoru na cjepivo pacijenata s karcinomom krvi.

Tek 23 pacijenata posto imalo je antitijela nakon cijepljenja čak i ako nisu bili na imunoterapiji. Čini se da su i primatelji transplantacija u većem riziku, tvrdi se u studiji nedavno objavljenoj u časopisu JAMA, s obzirom na to da gotovo polovica od 658 primatelja nije imala antitijela nakon obje doze cjepiva.

Stručnjaci razmatraju davanje pojačanih doza cjepiva osobama sa smanjenim imunološkim odgovorom, piše Post, kao i davanje monoklonskih antitijela koja su korištena u liječenju ljudi koji već imaju covid, kao preventivnu mjera. Dok se sve to ne ostvari, trebamo voditi računa o osobama smanjenog imuniteta kod kojih cjepivo možda neće funkcionirati kako treba, ili uopće. Nekim ljudima ni veće doze cjepiva možda neće pomoći, pa će njihova sigurnost ovisiti o tome jesu li ostali oko njih cijepljeni.