DHMZ analizirao što je dovelo do katastrofalnih poplava u Gračacu: 'Ovo se neće ponoviti idućih 500 godina'

Hrvatska se još bori s poplavama do kojih je došlo nakon obilnih oborina, a DHMZ je tom prilikom objavio analizu zašto je najviše pogođeno područje južne Like i Dalmacije s naglaskom na Gračac. U tom gradu su, naime, premašeni apsolutni dnevni i mjesečni maksimumi količine oborine.

Tamo je u 17 dana palo 500,3 milimetara oborine što je gotovo četiri puta više oborine nego što je uobičajeno za svibanj, 128,5 milimetara. U Gračacu je 15. svibnja 2023. u osam ujutro izmjereno 256,4 milimetara i time je premašen maksimum dnevne količine oborine za ovu postaju na kojoj se mjeri od 1960. godine.

DHMZ je poplavu na tom području analizirao iz nekoliko kuteva. Prvo javljaju da je izražena ciklonalna aktivnost u prvoj polovini svinja dovelo da nestabilnog i promjenjivog vremena s čestom kišom diljem zemlje. Najintenzivnije oborine su bile u noći na ponedjeljak na području južnog Velebita, posebno na širem području Gračaca i Obrovca.

Premašeni svi rekordi u Gračacu

Inače, najviše kiše u Gračacu pada u jesen i zimu, posebno u studenom i prosincu. No, sada je najviše kiše palo u svibnju. Glavina dosadašnjih oborina u tom mjestu pala je u razdoblju od sedam uzastopnih dana od 11. do 17, svibnja. Svaki dan je palo više od 22 milimetara.

U ponedjeljak je palo 256,4 milimetara što je najveća dnevna količina oborine izmjerena ikad u Gračacu. Rekord iz 1984. godine bio je na 246,4 milimetara. Tada je toliko oborina palo u listopadu. DHMZ napominje kako se u svibnju na ovom području dogode dva dana s više od 20 milimetara kiše, a sve do ovog svibnja bilo ih je najviše pet i to tijekom donedavno rekordne 1984. godine.

DHMZ javlja kako rezultati statističke analize pokazuju kako su značajno premašeni višednevni maksimumi koji se mogu očekivati s povratnim razdobljem većim od 500 godina. Na ostalim postajama DHMZ-a nisu premašeni dnevni i višednevni maksimumi, ali su tijekom prve polovine svibnja u cijeloj zemlji prevladavale kišne do vrlo kišne prilike. Na području južnog Jadrana, Like i Gorskog Kotara kumulativna količina oborine bila je ekstremno velika.

Uloga Zrmanje u poplavama

Kad se radi o rijeci Zrmanji, njen sliv najvećim dijelom drenira područje južne Like, planinu Poštak i dio Ravnih kotara. U gornjem ličkom dijelu taj prostor obuhvaća okolinu naselja Sv. Rok, Lovinac, Udbina, Bruvno i Gračac sa slivovima bujičnih rijeka Otuče, Opsenice i Ričice.

Te rijeke teku od svojih izvora prema Gračacu gdje se njihova voda zadržava u akumulacijama Štikada i Opsenica. U slučajevima obilnih oborina dio riječnih voda koji ne stane u umjetne akumulacije slijedi stare prirodne puteve do ponornih zona gdje ulazi u velebitsko krško podzemlje i izvire na nižoj razini sliva, odnosno desnoj obali Zrmanje i priobalnim izvorima kod Rovanjske.

Gornji dio vodotoka Zrmanje je povezan s izvorištem Miljacka u susjednom slivu Krke, s kojim je povezan do izlaska Zrmanje iz kanjona kod Ervenika, a susjedi slivovi su sliv priobalnih izvora Like, Une, Krke i sliv Bokanjačkog blata. Upravo te karakteristike podzemnog i površinskog tečenja vode u samom slivu Zrmanje i susjednih slivova dovele su do poplavljivanja Gračaca s okolicom i Obrovca, javlja DHMZ.

Glavnina oborina na slivu Zrmanje

Pišu kako je glavnina akumulirane oborine zabilježena na području slivova Zrmanje. Otuča se, dodaju tijekom večeri 14. i noći 15. svibnja izlila iz korita i poplavljivala okolinu uzrokujući brojne štete. Na hidrološkoj postaji Gračac 2 je 14. svibnja 2023. zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +236 cm.

Direktna oborina na nižem horizontu sliva je bila pojačana podzemnim dotjecanjem voda što je pak diglo razinu same Zrmanje na donjem horizontu i uzrokovalo poplave uz vodotok. Na rijeci Zrmanji su 15. srpnja 2023. zabilježeni novi maksimalni relativni vodostaji na hidrološkim postajama: Obrovac (+302 cm), Muškovci (+ 526 cm), Žegar nizvodni (+540 cm).

Dio vode se prelio u sliv Krke

Dio vode se podzemno prilio u sliv Krke koja je 15. svibnja narasla do novih rekordnih vodostaja na postajama Roški slap (+201 cm) i Nacionalni Park (+254 cm). Rekordi su zabilježeni i na susjednom izvoru Une na hidrološkoj postaji Donja Suvaja. Tamo je 15. svibnja zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +204 cm.

Rijeka Una je cijelim svojim tijekom sljedećih dana poplavljivala i uzrokovala brojne probleme. Kulminacijom velikih voda u donjem dijelu sliva tj. na postaji Hrvatska Kostajnica rijeka Una je dosegla izvanredno stanje obrane od poplava s maksimalnim dosegnutim vodostajem od +497 cm 17. svibnja 2023. što je tek za desetak centimetara niže od apsolutnog maksimalnog vodostaja iz katastrofalne poplave iz svibnja 2014.