Doktori će na sistematskom za školu provjeravati ima li dijete povišeni kolesterol

Time će, najavljuju, na vrijeme znati imali dijete veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u budućnosti

09.09.2019., Osnovna Skola Lapad, Dubrovnik - U dubrovackim osnovnim skolama danas je svecano obiljezen pocetak nove skolske godine. U prve razrede krenulo je 469 ucenika ili 26 vise nego lani.  
Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Nasljedni povišeni kolesterol među školskom djecom ubuduće će se otkrivati u sklopu sistematskog pregleda za upis u osnovnu školu, najavljeno je na stručnom zdravstvenom kongresu koji je od 6. do 7. svibnja održan u Opatiji. U sklopu sistematskog djeci će se raditi krvne pretrage i provjeravati vrijednosti kolesterola, najavio je akademik Željko Reiner na kongresu Futur Z istaknuvši da je riječ o velikom iskoraku u pravodobnoj detekciji nasljedno povišenog kolesterola.

“Iako obiteljska hiperkolesterolemija zvuči kao rijetka bolest, ona obuhvaća svakog 300-tog građanina i jedna je od najčešćih nasljednih bolesti”, upozorio je Reiner. Objasnio je da se ta bolest javlja već s rođenjem, a oboljeli imaju deset puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata.

Kreće do kraja godine

Upravo je stoga kod nasljedno povišenog LDL kolesterola važna mogućnost probira, koji će se, u planu je, uvesti do kraja ove godine kroz sustav školske medicine. Ideja je da se svakom djetetu, koje ionako dolazi na sistematski pregled prije upisa u prvi razred osnovne, odsad provjeri i vrijednost LDL kolesterola.

“Time bismo otkrili djecu koja već tada imaju povišen LDL kolesterol, te bi im se dale smjernice za daljnje postupanje, no informacija bi bila važna i za obitelj tog djeteta, koje bi se također uputilo na provjeru vrijednosti LDL kolesterola, zbog sumnje na obiteljsku hiperkolesterolemiju“, pojasnio je Reiner.

Opasnost kardiovaskularnih bolesti

Ravnatelj KBC Rijeka Alen Ružić istaknuo je da su u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti i dalje prvi uzrok smrti, a glavni čimbenik rizika je povišeni LDL kolesterol. Ističe da je riječ o asimptomatskom stanju, u kojemu bolesnik nije svjestan opasnosti.

“Čak 75 posto kardiovaskularnih bolesti možemo spriječiti djelujući na čimbenike rizika, poput povišenog LDL kolesterola i visokog krvnog tlaka. Mali pomaci u smanjenju bilo kojeg od tih čimbenika spašavaju živote. To se prvenstveno provodi kroz preventivne preglede i programe ranog otkrivanja bolesti, poput probira“, ustvrdio je Ružić.

Od kardiovaskularne bolesti svakoga dana u Hrvatskoj u prosjeku preminu 62 osobe, stoga je sveobuhvatan, Nacionalni plan borbe protiv kardiovaskularnih bolesti ključan za poboljšanje crne statistike, poručeno je na panel raspravi.