Doktor upozorava: čak 60 posto ljudi u Hrvatskoj ima povišene masnoće u krvi

S upisom u ovu školsku godinu, u proljeće 2023. godine, u Hrvatskoj je uveden i prvi put proveden probir na porodičnu hiperkolesterolemiju među školskom djecom.

Tako se na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred osnovne škole u djece, između ostalog provjeravala i ukupna vrijednost kolesterola u krvi. Rezultati su zabrinjavajući.

“U Nacionalni program probira na dislipidemije bilo je uključeno oko 39.000 djece, čak dvije generacije. No, nisu uključena sva djeca jer bilo je dosta i odustajanja od strane roditelja, ali može se reći kako je u probir uključeno više od 70 posto predškolske djece”, kazao nam je prof. dr. sc. Ivan Pećin.

Loš miraz koji ostaje za čitav život

Od 39.000 pregledanih mališana, njih 10 posto imalo je vrijednosti ukupnog kolesterola više od 5.1 mmol/L, a niže od 6.1 mmo/l, otkriva komentirajući da je to direktna posljedica fizičke neaktivnosti naših predškolaraca, te loših prehrambenih navika.

“Plaćamo visoku cijenu vremena koje djeca provode ispred zaslona mobitela, tableta i televizora, a koja su sve manje fizički aktivna te vrlo malo vremena provode u igri s vršnjacima, u parkovima i na otvorenom. Nažalost, ove loše životne navike naša djeca kao loš miraz nose u adolescenciju i odraslu dob, a navike stečene u djetinjstvu kasnije je vrlo teško izmijeniti”, napominje naš sugovornik.

Oko 500 djece imalo je nasljedno povišeni kolesterol

Također, 1.5 posto djece imalo je kolesterol viši od 6.1 mmo/L te su uključeni u daljnju obradu, zbog sumnje na porodičnu hiperkolesterolemiju.

“To je oko 500 djece. U ovaj probir je, budući da se radi o nasljednoj bolesti, potom uključena i čitava porodica te su roditelji s lošim lipidogramom, među kojima većina nije znala da ima loše nalaze, također otkriveni na taj način i uključeni u proces liječenja”, detaljizirao je prof. Pećin ističući da je to i bio viši cilj uvođenja probira.

“Nacionalni probir nam je konačno omogućio da urgiramo na ispravan način, dakle da bolest rano otkrijemo i preveniramo. Do sada smo osobe s porodičnom hiperkolestolemijom u većini slučajeva pronalazili nakon što bi, u 40-im ili 50-im godinama, doživjeli kobne komplikacije ateroskleroze – srčani ili moždani udar”, kaže.

Znaš li svoj broj?

Svjesni činjenice da su povišene masnoće u Hrvatskoj velik i neprepoznat problem, stručnjaci Hrvatskog društva za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora tu nisu stali.

“Akcija Znaš li svoj broj? pokrenuta je zato što svjesnost o ugrozi kolesterola nije dostatna te se povišeni kolesterol kao čimbenik rizika često zanemaruje i podcjenjuje. Povišeni kolesterol je dokazano direktan uzročnik ateroskleroze – ovapnjenja i začepljenja krvnih žila”, govori prof. Pećin dodajući da ateroskleroze nema bez kolesterola.

Čak 60 posto stanovništva ima povišene masnoće

A u kolikoj je mjeri svjesnost o ugrozi nedostatna, potvrđuju podaci epidemiološke studije pod nazivom EHUH 2 – epidemiologija hipertenzije u Hrvatskoj 2 – koja je provedena na oko 1300 ispitanika iz cijele Hrvatske, a koji pokazuju da oko 60 posto ljudi ima povišene vrijednosti kolesterola. I većina njih za to ne zna.

“Ovom akcijom želimo upoznati javnost s posljedicama povišenog neprepoznatog kolesterola i kako se protiv njega učinkovito boriti. A to, ujedno činimo i pomoću intrigantnih plakata na kojima je QR kod koji vodi na stranicu www.kolesterol.hr gdje će biti detaljno i jasno objašnjeno sve vezano uz ugrozu kolesterola, dijagnostiku i liječenje”, otkriva naš sugovornik.

Brojevi koje bi svaki pacijent trebao znati

Budući da je glavno pitanje akcije Znaš li svoj broj, prof. Pećin je pojasnio koje su normalne vrijednosti masnoća u krvi, a koje su opasne po zdravlje.

“Pacijenti bi trebali znati da vrijednost ukupnog kolesterola ne bi trebala biti viša od 5 mmol/L, a da vrijednost “lošeg”, LDL-kolesterola mora biti ispod 3.0mmol/L. Također, treba osvijestiti da kod ljudi koji imaju dodatne čimbenike poput povišenog tlaka, šećerne bolesti, ili ako je osoba preboljela srčani ili moždani udar, vrijednosti lošeg, LDL-kolesterola moraju biti niže od 1.4mmol/L”, ističe i dodaje da vrijednost triglicerida ne bi smjela biti viša od 1.7 mmol/L.

Komplikacije povišenog kolesterola

Povišeni loš, LDL-kolesterol taloži se u stijenke krvnih žila i postepeno uzrokuje zadebljanje i ovapnjenje stijenki, a ako se povišeni kolesterol ne liječi, taj proces napreduje.

“Kako napreduje, proces dovodi do suženja lumena krvne žile. Uz ostale čimbenike rizika poput pušenja, povišenog tlaka, povišenih vrijednosti šećera u krvi, taj plak, zadebljanje krvnih žila puno kolesterola može puknuti, uslijed čega se krvne pločice ili trombociti natalože na plak i začepe krvnu žilu. Na kraju se to manifestira kao srčani ili moždani udar, što nažalost, ponekad završi kobno, odnosno rezultira smrću. A ako osoba preživi, u većini slučajeva završi s doživotnim invaliditetom”, napominje endokrinolog.

Mitovi i istine o kolesterolu

Budući da je edukcija glavna okosnica akcije Znaš li svoj broj, te da se u javnosti jako malo zna o potencijalnoj ugrozi povišenog kolesterola, prof. Pećin nam je izdvojio nekoliko mitova u koje ljudi pogrešno vjeruju, to su:

1. Mit: Kolesterol ubija

To je istina, govori endokrinolog, ali samo ako je kolesterol povišen.

2. Mit: Prenizak kolesterol je štetan

To nije točno, poručuje. Nema dokaza da su niske vrijednosti kolesterola štetne. Dapače, rađamo se s vrlo niskim vrijednostima od oko 1mmol/l i najnormalnije se razvijemo i živimo.

3. Mit: Hipolipemici, odnosno statini su štetni

To nije istina. Lijekovi su prisutni četiri desetljeća, otkriveni su oko 1984. godine te su najispitivaniji lijekovi u uporabi. Nuspojave su moguće, kao i kod svake vrste lijekova. Nuspojave oko kojih se moramo zabrinuti javljaju se u oko 5 posto osoba koje uzimaju terapiju, a najčešće nuspojave su bolovi u mišićima i porast vrijednosti jetrenih enzima. Ove se nuspojave lako rješavaju smanjenjem doze lijeka ili promjenom vrste lijeka. Svakako je pogrešno prekinuti uzimanje lijeka u osoba koje taj lijek trebaju, napominje liječnik.

4. Mit: Mršavi ljudi ne mogu imati povišene masnoće u krvi

To nije istina. Činjenica je da možete biti mršavi a imati vrlo visoke vrijednosti kolesterola ako imate pogrešku u metabolizmu kolesterola. Takvi se ljudi rađaju s jako povišenim vrijednostima kolesterola, te su izmjerene vrijednosti kod njih više od 8, 10 pa čak i 12mmol/L te mogu doživjeti srčani ili moždani udar prije petog desetljeća života, upozorava prof. Pećin.

5. Povišen kolesterol se ne može naslijediti

To nije istina. Ako dijete ima povišen kolesterol, a ponajviše ako ima nasljednu porodičnu hiperkolestrolemiju, bolest se mora prepoznati i liječiti na vrijeme hipolipemicima, odnosno statinima, i to od 8 godine života, a terapiju je potrebno uzimati doživotno.