Kako prepoznati razliku između paničarenja i ozbiljnog napadaja panike

Svi ponekad paničarimo. Panika je vrlo uznemirujući osjećaj koji može izazvati drhtavicu, znojenje ili ekstremnu uznemirenost, ali to još uvijek nije panični napad.

Kod paničnih napada, bolovi i sustezanje u prsima mogu biti toliko jaki da neki ljudi dolaze na hitnu uvjereni kako imaju srčani napad. Ono što svakako pomaže, osim uvjeravanja da nije riječ o srčanom udaru od strane liječnika, je svakako i suočavanje sa strahovima i mjestima gdje se napad dogodio. Naravno, uz pomoć stručnjaka.

No, paničarenje i napad panike nisu isto, evo razlika.

Kako izgleda napad panike?

Kod napada panike, javlja se iznenadan osjećaj intenzivnog straha ili nelagode koji doseže vrhunac za 10 minuta i smanjuje se tijekom jednog sata. Mozak cirkulira u neurednim krugovima. Znanstvenici vjeruju da je to zbog nepravilne funkcije živčanih stanica u moždanom deblu koje šalju adrenalin i druge hormone da uzburkaju tijelo. Kako se ubrzavaju otkucaji srca, počinje hiperventiliranje i udisanje više ugljičnog dioksida.

To mijenja kiselost u krvi, uzrokujući kaskadu kemijskih reakcija koje mijenjaju kalcij, u i izvan stanica. Ove izmjene mogu izazvati trnce ili utrnulost, tresavicu, vrtoglavicu, mučninu, znojenje, osjećaj hladnoće ili udara vrućine i lupanje srca. Mišićni spazmi induciraju bol u prsima i crijevima. Grlo i nosni putevi se sužavaju, čineći da se borite za zrak. Mentalno, možete se osjećati kao odvojeni od vlastitog tijela kad gledate odozgo prema dolje.

Strah od smrti i gubitka kontrole ili osjećaj da ćete poludjeti dominiraju vašim mislima. Ovi simptomi su toliko intenzivni da oni koji ih imaju često, završe na hitnoj uvjereni da imaju srčani napad. Da bi se govorilo o napadu, panična epizoda bi trebala ispoljiti barem četiri navedena simptoma.

Kada se pojavi napad panike?

Neki ljudi imaju svoj prvi napad panike poslije nekog stresnog događaja, na primjer raskida zaruka ili čak manje promjene u životu. Pretjerana reakcija živčanih stanica može biti izazvana najmanjim događajem. Kod pravog napada panike napadi nastaju i spontano.

Neki ljudi imaju samo jednu ili dvije epizode u životu i to je sve. Ali neki ljudi mogu razviti anticipatornu tjeskobu ili intenzivan strah od drugog napada pa izbjegavaju mjesta ili situacije gdje se napad dogodio. Ovo može potrajati cijeli mjesec ili dulje pa se tada dijagnosticira panični poremećaj. Neliječen, može dovesti do agorafobije ili intenzivnog straha u situacijama koje se ne mogu izbjeći. Rezultat je da jedna trećina ljudi više ne izlazi iz kuće.

Ako mislite da imate panični napad

Ako mislite da vam se događa panični napad, netko vas mora odvesti liječniku. Simptomi jesu bliski infarktu pa to svakako želite isključiti. Liječnik će prepisati ono što smatra da vam treba. Neki lijekovi kao stimulansi za ADHD ili lijekovi za štitnjaču, mogu izazvati panične napade. Previše kave, kokain ili sustezanje od alkohola također može izazvati simptome nalik paničnom napadu.

Ako vam liječnik dijagnosticira panični poremećaj, važno je da dobijete lijekove. Ljudi sa paničnim poremećajem imaju 30 posto veću vjerojatnost da će počiniti samoubojstvo. Liječenje uključuje antidepresive ili lijekove protiv anksioznosti, promjene načina života kao vježbanje, kognitivno bihevijoralnu terapiju ili kombinaciju svo troje.

Liječnik će možda preporučiti i namjerno izlaganje nekom stresnom događaju, na primjer ako imate strah od visine pa počinjete hiperventilirati. Suočavanje sa strahom pomaže da se strah smanji. Provociranjem simptoma paničnog napada možete se početi kontrolirano smirivati dubokim disanjem, samorazgovorom i drugim načinima opuštanja. Ovo demistificira napad i daje osjećaj kontrole.