Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Stručnjaci kažu da su napadi panike posve uobičajeni. Evo mali vodič kako pomoći osobi koja ga upravo ima

Važno je znati da su napadi panike psihološki odraz tjeskobe i nisu opasni

ZADNJA IZMJENA: ožu. 18, 2019
Foto: Getty Images/iStockphoto

Napadi panike se javljaju kada smo pod stresom, fizičkim ili emocionalnim. Oni nisu neuobičajeni jer jedna od sedam osoba barem jednom ga je iskusila, a više od polovice tih ljudi ima ponovljene napade. Naše shvaćanje napada panike tijekom vremena se mijenjalo i sada dobro razumijemo što su napadi panike i kako možemo pomoći onima koji ih imaju.

Važno je znati da su napadi panike psihološki odraz tjeskobe i nisu opasni. Simptomi su prirodni način na koji se tijelo nosi s prijetnjom. To su vremenski ograničene epizode intenzivne tjeskobe. Efekti stresa se akumuliraju polagano i osoba nije svjesna jačine stresa dok se ne pojavi napad. Napadi panike znaju se pojačati bez vidnog razloga, a mogu se javiti bilo kada, čak i noću dok spavamo.

Često počinju naglo i obično prođu za nekoliko minuta, rijetko traju dulje. Često, iako ne uvijek, prate ih fizički simptomi, brzo udaranje ili preskakanje srca, poteškoće disanja, stezanje u prsima, vrtoglavica, napetost mišića i znojenje. Kada netko ima napad panike, javlja se i emocionalni odgovor koji je potaknut percepcijom prijetnje ili opasnosti. Ako osoba ne zna zašto se napad događa ili ga doživljava kao nešto zlokobnije, osjeća se zabrinuto.

Napadi panike sami će proći

Napadi panike nisu opasni i prolaze sami od sebe. Oni su jednostavno intenzivna tjeskoba, a simptomi su odraz aktivacije i regulacije simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava. Otkucaji srca se ubrzavaju da poboljšaju opskrbu mišića kisikom pa su oni spremni za akciju. Trebamo više kisika pa se i disanje ubrzava, što izaziva osjećaj nedostatka zraka i stezanje u prsima. Kako kisik bude usmjeren na mišiće, smanjena je opskrba kisikom u glavi što može izazvati vrtoglavicu.

Ovi simptomi će se sami regulirati i napad panike će prestati, ali zaostali učinci tjelesnih kemijskih glasnika, adrenalina i noradrenalina zahtijevaju određeno vrijeme da se “isperu”, tako da osoba najvjerojatnije i poslije prolaska napada panike osjeća tjeskobu. To služi tome da tijelo bude spremno na svaku opasnost, moguću ili stvarnu. Osoba se poslije napada panike osjeća umorno i iscrpljeno.

Ako imate napad panike, iako je neugodan, nije nužno znak da vam treba pomoć. On vas može natjerati da ga iskoristite kao signal da preispitate koji se emocionalni ili fizički stres događa u vašem životu i možda napravite neke promjene.

Kako pomoći ljudima usred napada?

Oko 1,7 posto ljudi koji imaju napade panike mogu razviti panični poremećaj. Napadi panike mogu postati učestali i nagnati osobu da izbjegava situacije koje predstavljaju veći rizik. Tada je korisno potražiti pomoć psihologa ili psihijatra. Najučinkovitiji tretman je psihoterapija, bez antidepresiva.

Ako vam prijatelj ima napad panike, pokušajte pomoći, smireno podsjetite osobu da je napad neugodan, ali ne i opasan. Najkorisnija stvar koju za nekoga možete učiniti je da mu odvučete misli na drugi fokus, daleko od onog koji mu je uzrokovao stres.

Možete pokušati pružiti osobi osjećaj kontrole nad fizičkim simptomima napada. To se može učiniti usporavanjem i ubrzavanjem disanja osobe. Jedan primjer je da zamolite osobu da udahne 4 sekunde, zadrži dah na dvije sekunde i zatim polagano izdiše šest sekundi. Možete polagano brojiti zajedno s osobom i za minutu ponoviti postupak.

Eva Benedik
Telegram autor
349 članaka Više o autoru