Nova studija sugerira da se nakon zaraze koronom stvara otpornost na COVID-19

Ovu tezu tek treba potvrditi na ljudima. Dosad je testirano na majmunima

Lab technicians test patient samples for the novel coronavirus at the Centre for Emerging Infectious Diseases of Thailand at Chulalongkorn University in Bangkok on February 5, 2020. - Thailand so far has detected 25 confirmed cases of the novel coronavirus believed to have originated in the central Chinese city of Wuhan, which is under lockdown. (Photo by Lillian SUWANRUMPHA / AFP)
FOTO: AFP

Do sada je bilo neizvjesno jesmo li imuni na koronavirus nakon preboljene bolesti. U novom podcastu NDR-a, čuveni njemački virolog Christian Drosten objašnjava da nam poslije COVID-19 ostaje snažan imunitet. Dr Drosten se pozvao na nedavnu studiju na majmunima, u kojoj su znanstvenici Kineske akademije medicinskih znanosti uspjeli pokazati da onima koji prebole koronavirus ostaje imunitet, piše danas popodne Focus.

Dr Drosten iz berlinskog Charitea izjavio je da je to dobra vijest koja budi optimizam. Ipak, oko rezultata studije još treba biti oprezan. Nedugo nakon inficiranja koronavirusom, majmuni su razvili protutijela. Kinezi su zarazili 4 rezus majmuna virusom Sars-CoV-2.

Otkrili antitijela

Tri su životinje izgubile na težini, jedna je dobila upalu pluća. Virus je detektiran u nosu, grlu, plućima i crijevima životinja. Četvrti majmun je ubijen i seciran kako bi se provjerilo da li je bolest u plućima ista kao ljudska, što je bio slučaj.

Ubrzo nakon infekcije, znanstvenici su uspjeli otkriti antitijela protiv novog koronavirusa u krvi životinja. Uskoro majmuni nisu imali nikakvih simptoma. Nakon 28 dana, sva su tri majmuna potpuno izliječena, dva ispitivanja na virus bila su negativna.

Dva su majmuna zatim opet zaražena istim virusom. Pokazalo se da nemaju tragova virusa u uzorcima stolice niti u nazofarinksu. Uzorci tkiva, isto tako, nisu pokazali da se virus razmnožavao. Majmuni su postali imuni na COVID-19.

Trebalo bi pratiti pacijente

Rezus majmuni su usko povezani s ljudima pa je, kada je riječ o bolestima, klinička slika uvijek vrlo slična kao i imunitet. Sada su potrebna klinička promatranja koja daju valjan odgovor na pitanje imuniteta.

Trebalo bi studijama tijekom tri mjeseca pratiti veći broj pacijenata oporavljenih od COVID-19 i isti broj ljudi koji još nisu formirali antitijela da se vidi hoće li se i u kojoj grupi koliko ljudi zaraziti.

Trenutno su mnogi zdravstveni radnici previše zauzeti da bi napisali znanstveno izvješće o tome. Odjeli su puni pacijenata i situacija je sve složenija, kaže Drosten.

Brzo se uspostavlja imunitet?

Iz klinike Schwabing u Münchenu, gdje su u veljači liječeni prvi pacijenti, pokazalo se da su simptomi prestali poslije tjedan dana. “To nisu bili teški slučajevi s intenzivne njege”, kaže dr Drosten.

Provedena su i mjerenja imuniteta na bivšim minhenskim pacijentima i pokazalo se da su već u prvom tjednu razvili antitijela. Za usporedbu, za SARS, tek u drugom tjednu.

“To je nešto što me je oduševilo i zbog toga sam sretan. To ukazuje na to da se kod ove infekcije imunitet brzo uspostavlja.”

Još uvijek ima puno pretpostavki

“Sada postoje tek pretpostavke zašto je tako”, objašnjava Drosten. Moglo bi se desiti da se novi koronavirus replicira u grlu-antigenski stimulus tj. podražaj iz prisutnosti virusa koji se javlja prije nego krene u pluća.

Možemo zamisliti da netko ne dobije prvo infekciju u grlu, već udahne veliku dozu virusa iz zraka u pluća i infekcija odmah krene u pluća. Drosten kaže da je to tek znanstvena ideja, a ne slučaj. To bi moglo objasniti zašto neki pacijenti, iako vrlo mladi, pate od brzog i teškog tijeka bolesti.

‘Slijepi smo za prvu fazu bolesti’

Nešto drugo bi se moglo pronaći u minhenskim pacijentima. Iako su uspjeli razviti antitijela, nisu se formirala sva neutralizirajuća antitijela. Upravo antitijela neutraliziraju virus i sprječavaju ga da uđe u stanice. Kod nekih bolesnika imunološki sustav ne reagira kako treba.

Antitijela protiv virusa uopće nisu djelovala. Ti pacijenti su se riješili virusa na drugi način. Čini se da se imunološki sustav pokreće 2 puta. Vidimo antitijela koja nisu izravni mehanizam eliminacije virusa već nusproizvod imunoaktivacije. Ovi nalazi korisni su za razvoj cjepiva.

Drosten još dodaje da testovi nisu osobito pouzdani.” Antitijela se razvijaju tek krajem prvog tjedna. To znači, slijepi smo za prvu fazu bolesti.”