Premalo znamo o bolestima životinja i to je dosta veliki rizik za čovječanstvo, tvrde znanstvenici

Bolesti poput ebole i bliskoistočnog respiratornog sistema (MERS) koje se razvijaju kod životinja i mogu se vrlo lako prenositi na ljude, postaju sve veća opasnost u našem okruženju. Znanstvenici još uvijek nisu napravili dovoljno istraživanja koja bi otkrila na koji način se bolest pojavljuje i razvija kod životinja.

Malen broj zoonoza, bolesti koje mogu prelaziti s vrste na vrstu, privukao je nekolicinu znanstvenika na čelu s Siobhan Mor sa fakulteta za Veterinarske znanosti. MERS, ebola i SARS najviše dolaze u njihov fokus zbog čega mnoge bolesti koje mogu biti potencijalna opasnost još uvijek ostaju neistražene.

“Identificirali smo 10 bolesti koje se pojavljuju kod životinja i koje mogu imati znatan utjecaj na ljude, a otkrili smo da se većina istraživanja odnosi na deset određenih bolesti koje se istražuju od 1960. godine.”, objašnjava Mor.

Spriječavanje potencijalnih epidemija

Znanstvenici, čije se istraživanje nalazi u časopisu ‘Proceedings of the National Academy of Science’, tvrde da se njihovi zaključci o istraživanju bolesti temelje na 15 tisuća znanstvenih radova koji su objavljeni tijekom prošlog stoljeća.

“Stoku uzgajamo u blizini divljine zbog toga što smo očistili pojedina područja za stvaranje poljoprivrednih proizvoda.”, tvrdi Mor i ujedno dodaje kako bi se sve više istraživanja trebalo bazirati na proučavanju kontakta između divljine i stoke jer bi se na taj način procijenio rizik i pronašao odgovor na izbijanje potencijalnih epidemija.

Hendra virus u Australiji koji je pronađen kod vrste voćnog šišmiša prenosi se na konje zbog čega su ljudi također izloženi njemu. Sedam ljudi u Australiji zaraženo je tim virusom, a četvero njih je umrlo.

Nedovoljna ulaganja u istraživanja

Prijenos tog virusa između konja koji su držani u stajama je rijedak, tvrde znanstvenici, ali zaražena životinja je vjerojatno donijela virus u staju koji se potom raširio dalje i prešao na ljude.

“Sada znamo da šišmiši mogu prenositi mnoštvo bakterija, ali se ne ulaže dovoljno u istraživanja koja bi se bavila ekologijom divljine i zaraznim bolestima u njoj.”, ističe Mor. Smatra se kako su afrički voćni šišmiši prirodni domaćini ebole. Nove bolesti se često identificiraju tek kada ljudi postanu zaraženi, a kasnije se otkrije da su se one razvile u životinjama, poput HIV-a, tvrdi Mor.

“U slučaju kada dođe do izbijanje pojedinih bolesti, mi prvo reagiramo na njihovo pojavljivanje kod ljudi, i samim time ne sprječavamo razvijanje infekcije kod životinja jer još uvijek ne znamo mnogo o ulozi mikroba na ekologiju divljine i bolesti stoke.”, navodi Mor.