S proljećem stiže i sezona alergija. Stručnjaci objašnjavaju kako razlikovati simptome od čestih virusnih infekcija

Proljeće je pred vratima i sa sobom donosi kašljanje, kihanje i šmrcanje. Simptomi su kroničnim alergičarima itekako dobro poznati, no nakon pandemije koronavirusa i na kraju sezone gripe, kako znati je li riječ o alergiji ili nečemu drugom. Alergolozi i imunolozi su objasnili kako razlikovati simptome alergije, a kako viruse.

Iako se na prvu možete činiti teško uočiti ih, postoje neke ključne razlike između alergija i virusa. Sezonske alergije, na primjer, obično muče ljude koji su im i inače skloni i mogu uključivati začepljenost i/ili curenje nosa, kihanje, svrbež, suzne oči, dok su groznica, temperatura ili bolovi u tijelu više karakteristični za viruse poput koronavirusa i gripe.

Teško je razlikovati viruse

Izazov s virusima – uključujući COVID, gripu i one koji uzrokuju simptome slične prehladi, kao što su adenovirusi, rinovirusi, humani metapneumovirus i respiratorni sincicijski virus ili RSV – je taj što je “gotovo nemoguće razlikovati te viruse kod pojedinačnih pacijenata”, objašnjava za The Washington Post William Schaffner, bivši direktor Nacionalne zaklade za zarazne bolesti.

Ako ste u nedoumici radi li se ”samo” o alergiji ili nekom virusu, obratite se liječniku primarne zdravstvene zaštite ili se testirajte, rekla je Monica Gandhi, stručnjakinja za zarazne bolesti na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu.

Obratite se liječniku za pomoć

Većina respiratornih virusa javlja se na sličan način – vrućica, groznica, bolovi u tijelu, kašalj, kihanje, začepljenost, grlobolja, promuklost, glavobolja, a, ponekad može doći i do infekcije srednjeg uha, kažu stručnjaci. Osobito za one s većim rizikom od komplikacija može biti važno znati radi li se o, primjerice, COVID-u ili gripi jer se ta dva virusa moraju liječiti antivirusnim lijekovima.

Testovi brisa nosa ili grla u ordinaciji liječnika primarne zdravstvene zaštite ili hitnoj pomoći mogu otkriti COVID i gripu.

Jody Tversky, stručnjakinja za alergije i izvanredna profesorica medicine na Sveučilištu Johns Hopkins, primijetila je da za osobe s alergijama nošenje maski može imati “dvostruki učinak” na dane kad je visok sadržaj peludi u zraku. “Ovo može spriječiti ne samo udisanje virusnih čestica, već i udisanje čestica peludi”, rekla je prošle godine.

Proljetni virus koji se lako širi

Posljednjih se godinu dana češće spominje i ljudski metapneumovirus. Ovaj je virus, zajedno s parainfluencom, RSV-om, ospicama i zaušnjacima, zapravo paramiksovirus koji može uzrokovati širok raspon infekcija. Dr. Monica Gandhi kaže da obično kod pojedinaca ne uzrokuje strašne simptome, no može imati ozbiljnije posljedice za malu djecu, starije odrasle osobe i one s oslabljenim imunosnim sustavom.

Pojavljuje se zimi i u proljeće, a najčešće zahvaća gornje dišne puteve, uzrokujući začepljenost nosa, kašalj i otežano disanje, kao i povišenu temperaturu. Obično traje tri do sedam dana. U nekim slučajevima, međutim, može napredovati do donjeg respiratornog trakta, što dovodi do ozbiljnije bolesti kao što je bronhiolitis, koji uzrokuje oticanje, iritaciju i nakupljanje sluzi u plućima ili upalu pluća.

Ljudski metapneumovirus, otkriven 2001., širi se slično drugim virusima – kašljanjem, kihanjem ili rukovanjem zaraženim predmetima, a zatim dodirivanjem očiju, usta ili nosa, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti. Gandhi je napomenula da virus mogu širiti i asimptomatski prijenosnici.

Mjere opreza koje pomažu

Za razliku od COVID-a, ne postoji cjepivo za ljudski metapneumovirus, a liječenje je ograničeno na njegu. Za druge viruse, uključujući one koji uzrokuju običnu prehladu, mogu pomoći antihistaminici koji se izdaju bez recepta, dekongestivi i lijekovi za snižavanje temperature, kao i pijenje puno tekućine. Osobama koje pate od sezonskih alergija dostupni su brojni lijekovi bez recepta, no najbolje se savjetovati s liječnikom ili ljekarnikom o liječenju.

Kako biste se zaštitili od mogućih zaraza, savjetuju stručnjaci, najsigurnije je imati dobre higijenske navike. Ako vas uhvati kašalj, kihanje ili šmrcanje, uvijek koristite maramicu ili gornji dio rukava, često perite ruke i razmislite o nošenju maske, osobito u blizini ljudi koji su u većem riziku od komplikacija.