Skeniranje mozga bi moglo postati novi način utvrđivanja identiteta, znanstvenici rade na novoj metodi

Sustav će koristit snimke mozga i seriju riječi i slika kako bi identificirao osobu

FOTO: Picasa 3.0

Kako piše portal Gizmodo, novi sustav skeniranja mozga mogao bi istisnuti otiske prstiju i sustav prepoznavanja lica pa bi skenovi mozga mogli postati novi način utvrđivanja identiteta osoba. Korištenjem snimki mozga i serije riječi i slika moglo bi se utvrditi da li ste to zaista vi.

Zaporke često zaboravljamo, lako ih je hakirati pa drugi ljudi relativno jednostavno mogu imati pristup našim osjetljivim podacima. Zbog toga znanstvenici pokušavaju naći alternativna rješenja bazirana na biometriji.

Prepoznavanje lica teoretski zvuči dobro ali u praksi postoje problemi. Ono zahtijeva naprave visoke tehnologije, kao na primijer izvanrednu kameru na laptopu. U isto vrijeme, lako ju je zavarati.

Sustav biometričke identifikacije

Da li je ova novotarija bilježenja reakcija stvar budućnosti ili ne, ne zna se ali u svakom slučaju tehnologija prepoznavanja lica dobila je konkurenciju. Binghamton University pojavio se sa sustavom biometričke identifikacije koja skenira mozak da bi se ustanovio identitet osobe. Ovaj sustav, nazvan Brainprint, teško će biti hakirati.

Photo illustration for a story published in Binghamton Universit
Skenirat će se mozak JONATHAN COHEN/BINGHAMTON UNIVER

Proces uključuje aparat koji koristi elektrocefalograme, osobi se prezentira oko 500 snimki, uključujući riječi, poznata lica i neke fotografije. Svaka fotografija pojavljuje se na ekranu pola sekunde. EEG bilježi reakcije na pokazane snimke i provjerava ih sa pohranjenim reakcijama. Na ove slike mozak kreira jedinstven odgovor.

Pojavili li se na primijer osa na ekranu, osoba alergična na njezine ubode imat će različitu reakciju nego ona koja ih na primijer uzgaja. Kako raste broj pokazanih slika, ako je identitet osobe lažan, povećava se broj pogrešnih reakcija.

Problem arhiviranja reakcija osobe

Stroj može izabrati jednu osobu od njih 30 sa stopostotnom sigurnošću identiteta. Ključna ideja je da se osoba identificira na osnovu njezinog unutrašnjeg razmišljanja. A ako se sustav pokušava koristiti pod prijetnjom, mozak će reagirati drugačije pa će pristup biti onemogućen.

Ovo se čini kao izvrsna i vrlo sigurna opcija za osiguravajuće sustave. Naše misli nisu nikome dostupne. Malo je nezgodno što treba vremena za logiranje. Proces pokazivanja slika ne traje dugo, sustav radi na tri elektrode ali postoji problem arhiviranja reakcija osoba.

Puno je jednostavnije skeniranje otiska prsta ili znaje zaporke. Bez obzira na to, ovo je impresivan razvoj u biometrici i temelj budućih rješenja koja bi se lakše mogla integrirati u različite naprave.