Stručnjaci se ne mogu složiti postoji li uopće Da Vincijevo djelo 'Bitka kod Anghiarija'

Povjesničari umjetnosti dugo raspravljaju o sudbini izgubljene slike Leonarda da Vincija, “Bitka kod Anghiarija”. Misli se da je djelo, nastalo početkom 16. stoljeća, skriveno iza zida u firentinskoj Palazzo Vecchio, ali kako izvještava Agenzia Nazionale Stampa Associata, grupa istaknutih znanstvenika nedavno je izrazila sumnju u ovu teoriju, piše ARTNews.

Na okruglome stolu početkom listopada kazali su da renesansni umjetnik zapravo nikada nije slikao ovu sliku. Slika je trebala krasiti sjedište vlade u Firenzi i naručena je oko 1503.godine. Danas je poznato njezino postojanje kroz preliminarne Leonardove crteže, kao i kasnije slične radove Paula Rubensa i Gerarda Edelincka, koje isto prikazuju epski sukob između Firenze i Milana 1440.godine.

Zid nikada nije oslikao?

Firentinski kipar Benvenuto Cellini nazvao je Leonardovu sliku revolucionarnim remek djelom. Giorgio Vasari, renesansni umjetnik za kojeg se smatra da je prvi povjesničar umjetnosti, slično je pohvalio sliku. Teorija kaže da je Vasari spasio Leonardovu sliku scene bitke uništenja skrivajući je iza vlastite freske. Vasari je 1560.godine bio zadužen za redizajn glavne dvorane Palazzo Vecchio.

Novi argumenti kažu da slika nije ni nastala. Naime, Leonardo se nadao pripremiti zid u vladinoj zgradi tako što će na njega staviti gips i ulje. Ali ova kombinacija onemogućila bi da se boja lijepi na površinu zida. Dokumenti pokazuju da je Leonardo kupio velike količine gipsa i drugih potrepština potrebnih za pripremu.

Budući da postupak pripreme zida nije bio uspješan, Leonardo sliku nikada nije ni slikao, kaže za ARTnews povjesničarka umjetnosti Francesca Fiorani. To znači da je slika postojala samo kao pripremni crtež, ne kao boja na zidu.

Oprečna mišljenja stručnjaka

Neki se povjesničari umjetnosti ne slažu i zagovornici su teorije da je Vasari kriomice sačuvao djelo. Povjesničar umjetnosti Seracini dobio je dopuštenje da izbuši šest rupica na Vasarijevoj fresci i izvuče uzorke boja. Seracini je tvrdio da bi ta freska mogla pokrivati Leonardovo djelo, a glavni argument je u sličnosti između crnog pigmenta i pigmenta korištenog za slikanje Mona Lise koju je istovremeno slikao u Firenzi.

Fiorani opovrgava tvrdnju napominjući da se crni pigment koristio naširoko i da se ne može povezati s Bitkom kod Anghiarija. Odluka o bušenju rupa na Vasarijevoj fresci pokazala se posebno kontroverznom, nakon što je Seracini zatražio bušenje dodatnih rupa na slici.

Nastavlja se potraga za slikom

Pronađu li povjesničari ikada jedno od Leonardovih izgubljenih djela, to će imati veliki utjecaj na povijest umjetnosti. Renesansnome majstoru neosporno se pripisuju samo 24 slike. Ponovno otkriveni da Vinci, slika pod nazivom Salvator Mundi, prodana je na dražbi 2017.godine za 450 milijuna dolara unatoč sumnjama u njezinu autentičnost.

Dok se ne nađu konačni dokazi, Seracini kaže da će nastaviti tragati za slikom. “Što je loše u potrazi za nevjerojatnim remek djelom, zašto ne bi nastavili koristiti neinvazivnu znanost dok ne dobijemo konačni dokaz?”,kazao je Seracini za ARTnews.