U oceanima se događa nešto prilično ludo. Znanstvenici se svađaju oko neobjašnjivog fenomena koji pogađa većinu riba
Eksperimenti provedeni u kontroliranim uvjetima još su povećali misterij
Nešto neobično se događa u gotovo svim vodama na Zemlji. Diljem oceana, ribe se fizički smanjuju, a znanstvenici se ne mogu složiti oko objašnjenja zbog čega se to događa.
Smanjili su se, primjerice, losos u blizini Arktičkog kruga i raža u Atlantiku. Prema nedavnoj analizi, kod gotovo tri četvrtine populacije morskih riba koje su uzorkovane diljem svijeta zabilježeno je smanjenje prosječne veličine tijela između 1960. i 2020. godine, piše The Washington Post.
Pretpostavlja se da prekomjerni izlov ribe i klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem smanjuju veličinu odrasle ribe, ugrožavajući opskrbu hranom više od tri milijarde ljudi koji se oslanjaju na plodove mora kao značajan izvor proteina. Kako riba postaje manja, manje je mesa za kuhanje po ulovu.
Znanstvenici pokušavaju odgonetnuti kako točno ribe reagiraju na promjenu temperature oceana. Lisa Komoroske, konzervatorska biologinja sa Sveučilištu Massachusetts u Amherstu kaže da još uvijek nemaju odgovor na pitanje zašto se ribe smanjuju kako raste temperatura ocean.
Nevjerojatno smanjenje ribe
Ribolov je neosporan razlog zbog kojeg je živih bića u morima sve manje. Rick Stuart-Smith, morski biolog sa Sveučilišta Tasmanije u Australiji, istraživao je koraljne grebene diljem svijeta. Rekao je da može reći je li neko zaštićeno područje pogođeno ilegalnim ribolovom po maloj veličini riba, a ponekad čak i po ”sramežljivosti” riba koje vidi dok roni.
No, postoji mnogo morskih vrsta koje su rijetko na meti ribolovaca, a svejedno se smanjuju. Kako bi istražili zašto se to događa, Komoroske i njezin kolega Joshua Lonthair odlučili su uzgajati vlastitu ribu. Oko 400 potočnih pastrvi do osam mjeseci uzgajali su u bazenima. Neke od riba držali su u vodi čiju su temperaturu održavali na 15 stupnjeva Celzijusovih, dok su druge držali u vodi na 20 stupnjeva. Sve pastrve hranjene su jednako.
Do kraja eksperimenta, razlika u veličini pastrva bila je i više nego očigledna. Pastrve uzgojene u toplijim vodama bile su u prosjeku upola manje od ostalih riba. U oceanu je taj fenomen toliko raširen da je dobio ime – pravilo visine temperature.
Testiranje teorije
Godinama je vodeća teorija o tome zašto ribe ostanu male kada odrastu u toplijim vodama imala veze s njihovim škrgama. Naime, ribe, za razliku od ljudi, ne mogu dobro regulirati svoju tjelesnu temperaturu. Kada temperatura vode raste, raste i razina kisika koji je ribama potreban. No, neki su znanstvenici smatrali da ograničena veličina ribljih škrga ne može zadovoljiti potrebu većeg tijela za više kisika, pa ribe zato prestaju rasti.
“To je ključno. Škrge ne rastu brzo kao tijelo”, kaže Daniel Pauly, morski biolog sa Sveučilišta British Columbia koji je razvio ono što se danas naziva teorijom ograničenja kisika u škrgama. Klimatske promjene uopće mu nisu bile na umu kada je 1970-ih počeo razvijati tu teoriju proučavajući sićušne tropske ribice.
No, kada su Komoroske i Lonthair nedavno secirali potočnu pastrvu, otkrili su da su škrge ribe uzgojene u toploj vodi više nego dovoljno velike da zadovolje energetske potrebe životinja. U slučaju potočne pastrve, Paulyjeva teorija o tome zašto se ribe smanjuju pokazala se pogrešnom. “Nije važno na kojoj vrsti to radimo. Ako je globalna teorija da će škrge ograničiti rast, ne bi trebalo biti važno radi li se o potočnoj pastrvi, sardini ili bilo kojoj drugoj vrsti”, ističe Lonthair.
Evolucija odigrala ulogu?
Međutim, Pauly tvrdi da postoji drugačiji način tumačenja podataka koji pokazuje da škrge doista ograničavaju rast te da druge studije o škrgama ostalih riba također podupiru njegovu teoriju. Dodao je da drugi znanstvenici koji pokušavaju opovrgnuti njegovu dugogodišnju teoriju pokušavaju “harpunom ubosti velikog kita”.
Utvrđivanje zašto se točno riba smanjuje u toplijim vodama ključno je za pomoć u sprječavanju pretjeranog izlova u otvorenom oceanu koji se zagrijava, ali i za pomoć akvakulturistima u odabiru prave ribe za uzgoj. “Ne možemo riješiti problema+ ako ne razumijemo što ga uzrokuje”, upozorio je Timothy Clark, profesor na Sveučilištu Deakin u Australiji, koji je proveo slične eksperimente na ribama.
Druga objašnjenja su da su ribe evoluirale kako bi ostale male da bi lakše preživjele vrućine ili da neki drugi tjelesni sustav, osim škrga, ograničava unos kisika pa samim time i rast ribe.
Fenomen koji oblikuje ekosustav
Bez obzira na razlog, fenomen smanjenja ribe mogao bi preoblikovati ekosustave. “U morskim i drugim vodenim ekosustavima veličina određuje jeste li plijen ili grabežljivac”, istaknula je Asta Audzijonyte sa Sveučilišta u Tasmaniji, koja također proučava veličinu riba.
Manje ribe mogu proizvoditi manje jajašca, što potencijalno mijenja ekosustave kako temperatura oceana raste. A za one koji žive od mora, manji fileti imaju nižu cijenu na tržištu, što ugrožava egzistenciju ribara.