Za 5. i 8. razrede ne uvodi se mala matura, već nacionalni ispiti. Razlika je golema, evo o čemu se radi

Postotak riješenosti nacionalnog ispita može biti tek jedan od elemenata za upis u srednju školu. On neće nositi nikakvu ocjenu

FOTO: Sandro Lendler

Sinoć je odjeknula vijest o tome da Hrvatska uvodi “malu maturu”, ispit koji će učenici morati polagati na kraju 8. razreda osnovne škole, a o rezultatima će ovisiti njihov upis u srednju školu. No, priča o uvođenju male mature nije posve točna. Hrvatski učenici 5. i 8. razreda osnovne škole od iduće će školske godine polagati nacionalne ispite, koncept posve različit od “male mature”. Tu je informaciju Telegramu potvrdila i ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Ivana Katavić.

“Radi se o nacionalnim ispitima, ne o maloj maturi čiji se koncept već odavno napušta kao oblik ispitivanja”, kaže Katavić. Objašnjava kako nacionalni ispiti prvenstveno služe tome da nastavnici, i generalno obrazovni sustav, dobiju povratnu informaciju o znanjima i vještinama koje su učenici usvojili. Oni, objašnjava dalje Katavić, nikako ne služe ocjenjivanju učenika i nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenom. “Osim toga, nacionalni ispiti neće biti isključivi ulazni element za upis u srednju školu”, kaže ravnateljica NCVVO-a.

Jedan od dodatnih elemenata

Takvi ispiti, pojašnjava, mogu se, ali i ne moraju, u budućnosti koristiti tek kao jedan od dodatnih elemenata za upis u srednju školu. “Primjerice, ako se na nacionalnoj razini obrazovne politike tako usuglasi, dodatan element za upis u srednju školu može biti postotak riješenosti nacionalnog ispita. Dakle, ne kao ulazni element za upis, nego eventualni dodatak, poput prijemnih ispita koje neke škole provode”, pojašnjava. S druge strane, mala matura upućuje na to da se stečenim rezultatima učenici upisuju u srednju školu, o čemu ovdje nema govora.

Zanimalo nas je kako će nacionalni ispiti izgledati i kako će se provoditi. “Radi se o standardiziranom postupku koji se može i ne mora provoditi na cijeloj populaciji. Mi ih od iduće školske godine (2021./2022.) planiramo provoditi na cijeloj populaciji učenika 5. i 8. razreda i to u ispitima hrvatskog jezika i matematike. Dodatan će modul biti ispitivanje kompetencije rješavanja problema u koji ćemo integrirati pitanja iz prirodoslovnog područja”, kaže Katavić. Sve je, dodaje, još u fazi dogovora NCVVO-a i Ministarstva.

Test će pisati i 3. razredi srednje

Za nacionalne ispite zadatke izrađuju vanjski stručnjaci (učitelji) u suradnji sa stručnjacima Centra, a standardizirani ispit znači da će svi petaši/osmaši pisati isti test pod istim uvjetima (u tom smislu, slično kao ispiti državne mature). Inicijalni je plan, dakle, da u školskoj godini 2021./2022. nacionalne ispite polažu učenici 5. i 8. razreda; pritom bi učenici 5. razreda ispit pisali ujesen kako bi vrednovao znanja i vještine iz prva četiri razreda.

Osmaši bi svoj nacionalni ispit pisali na proljeće, kako bi se ispitalo njihova znanja i vještine stečene od 5. do (skoro kraja) 8. razreda. U školskoj godini 2022./2023. nacionalni bi se ispiti, najavljuje Katavić za Telegram, trebali provoditi i u trećim razredima srednjih škola. Nakon što je resorni ministar Radovan Fuchs jučer izjavio kako će NCVVO-u dati nalog da krene s izradom projekta nacionalnih ispita, Katavić govori kako je ugodno iznenađena.

“Ovo je dobar iskorak Ministarstva jer su otvorili vrata nacionalnim ispitima i uspostavi kvalitete obrazovnog sustava. Ovo je i put prema hibridnom vrednovanju, koje kombinira unutarnje i vanjsko vrednovanje učenika”, kaže ravnateljica NCVVO-a. Dodaje kako se dosad isticalo da samo Hrvatska i Grčka u EU nemaju nacionalne ispite i da ovim potezom Grčka u tome ostaje usamljena.

Matura i nac. ispiti: razlika

Spomenimo i kako NCVVO od 2006. godine provodi nacionalne ispite pa iz Centra poručuju da za uvođenje modela sustavne provedbe nacionalnih ispita nije potrebno prethodno probno ispitivanje. Sustav je, kažu, upoznat s ovim načinom testiranja, a svi su zadaci predtestirani. Važno je istaknuti i kako državna matura i nacionalni ispiti imaju drugačiji cilj ispitivanja (državna matura: završetak srednje i ulaz u visoko obrazovanje, nacionalni ispiti: povratna informacija sustavu o stečenim znanjima i vještinama) pa iz NCVVO-a kažu da u nacionalnim ispitima neće biti razina, kako je slučaj s državnom maturom.

Iz Centra još jednom napominju da nacionalni ispiti ne služe ocjenjivanju učenika, već služe nastavnicima i učenicima kao povratna informacija o postignuću učenika i ostvarivanju dogovorenih obrazovnih standarda. U tom bi smislu nacionalni ispiti trebali biti daleko realnije mjerilo stečenih znanja i vještina od, kako smo već pisali, već uvriježene poplave (super)odlikaša koji to u praksi zapravo nisu. Osim toga, moći će poslužiti kao jedan od elemenata za upise u srednje škole, no neće ih biti nužno položiti niti će nositi kakvu ocjenu. Jednostavno, dat će nastavnicima, učenicima i sustavu u cjelini povratnu informaciju o postignućima i ostvarivanju dogovorenih obrazovnih standarda.