Znanstvenici su simulirali lansiranje ribljih jajašaca u svemir. Plan im je uzgajati ribu na Mjesecu

Radi se o projektu Lunar Hatch kojem je cilj utvditi može li se uzgajati riba na Mjesecu

(FILES) This 19 July 1969 file photo released by NASA shows the Earth as seen from the Apollo 11 command module as it orbits the Moon during before the landing of the lunar module. The 20th July 1999 marks the 30th anniversary of the Apollo 11 mission and man's first walk on the Moon. AFP PHOTO   NASA
FOTO: AFP

Zemaljska posada pažljivo je prebrojala dvije stotine jaja brancina, provjerila ima li u njima embrija i čvrsto ih zatvorila u zakrivljenu posudu do vrha ispunjenu morskom vodom.

Krenulo je odbrojavanje pa paljenje. Dvije pune minute riblja jaja su trpjela snažno potresanje dok su raketni motori radili nakon čega je uslijedilo još osam minuta pojačane trešnje dok su se uspinjali u svemir. Embriji riba krenuli su prema Zemljinoj orbiti, na Mjesec.

Jajašca i embriji su izdržljiviji od samih riba

Ali zapravo, ovo je tek bila simulacija osmišljena da stvori uvjete tipičnog uzlijetanja, a znanstvenici u Francuskoj otkrili su da su jaja sve muke preživjela. To je ključno otkriće u napretku projekta Lunar Hatch, programa čiji je cilj utvrditi mogu li astronauti uspješno uzgajati ribu na budućoj Mjesečevoj bazi, piše internetska publikacija hakaimagazine.com.

Cyrille Przybyla, istraživačica akvakulture iz Francuskog istraživačkog instituta za eksploataciju mora koja je vodila istraživanje, nada se lunarnom ribogojilištu koje bi koristilo vodu koja je već na Mjesecu kako bi pomoglo prehraniti stanovnike budućeg Mjesečevog sela koje treba uspostaviti Europska svemirska agencija ESA.

Brancin i hama su među otpornijim vrstama

Projekt Lunar Hatch samo je jedna od 300 ideja koje ESA trenutno procjenjuje koji može i ne mora biti odabran za konačnu misiju. Przybyle se nada da će budući stanovnici Mjesečevog sela tako moći izabrati i svježu hranu bogatu proteinima. Kaže da je predložila slanje jaja, a ne ribe jer su jaja i embriji vrlo jaki i izdržljivi.

Od stotine vrsta riba znanstvenica i njezini suradnici izabrali su tek nekolicinu, one sa skromnim potrebama za kisikom, malim udjelom ugljičnog dioksida, kratkim vremenom izlijeganja i dobroj otpornosti na nabijene čestice jer su životni oblici tijekom putovanja u svemir izloženi zračenju. Na kraju su odabrani brancin i njemu slična riba, hama.

Većina jajašaca se dalje nastavila leći

U vrlo teškom okolišu, uz puno vibracija, jajašca su se nastavila leći, jaja brancina oko 76 posto, a hame oko 95 posto. Čini se da su riblja jaja prirodno spremna za svemir. Osim prehrambene blagodati, Przybyla sugerira da će astronauti imati i drugih koristi. Sa psihološkog gledišta, dobro je imati podsjetnik na Zemlju, vrt s biljkama i spremnik s ribom.

“Dizajniranje samostalnih i samoodrživih sustava za proizvodnju hrane bit će presudno za buduće programe istraživanja svemira”, kaže Luke Roberson iz NASA-e u svemirskome centru Kennedy na Floridi. “Astronauti koji žive na Međunarodnoj svemirskoj stanici redovito provode vrijeme njegujući biljke koje tamo uzgajaju.”

Dagnje i škampi bi mogli biti još bolji kandidati

On smatra da je francuska studija o brancinima prvi značajni korak u ukazivanju na to da je akvakultura dio svemirske budućnosti. Roberson smatra da je brancin zanimljiv izbor jer je vrsta tolerantna na različite slanosti vode što bi im moglo olakšati prilagodbu.

Roberson i kolege razmatraju prednosti i nedostatke različitih kandidata za svjetsku akvakulturu. Ispostavilo se da bi beskičmenjaci poput dagnji i škampa mogli biti još pogodniji od brancina. “Kralježnjaci zauzimaju više prostora, a ne osiguravaju unos kalorija po masi”, tumači Roberson.