Najčešći simptomi hipotermije: osim drhtavice mogu se pojaviti nestabilnost u hodu i nerazgovijetan govor
Toplina se najviše gubi kroz jače prokrvljene dijelove tijela kao što su glava i ruke
Hipotermija je potencijalno opasan pad tjelesne temperature, obično uzrokovan dugim izlaganjem niskim temperaturama zimi. No, rizik od hipotermije prijeti gotovo tijekom cijele godine; na višim nadmorskim visinama planinari mogu doživjeti hipotermiju ako su dulje vrijeme izloženi niskim temperaturama. Jedriličari su pak i ljeti u opasnosti od hipotermije koja može nastupiti ako upadnu u hladnije jezero ili more.
Toplina se najviše gubi kroz jače prokrvljene dijelove tijela pa je glavu, ruke i noge potrebno zaštititi od hladnoće. Važno je napomenuti da se gubitak topline ubrzava kada je koža izložena vjetru ili vlazi, pa tijelo dok je u hladnoj vodi, primjerice, toplinu gubi 25 puta brže nego dok je izloženo istoj temperaturi zraka.
Što je hipotermija?
Dok se normalna tjelesna temperatura kreće oko 37°C, hipotermija se definira kao pad tjelesne temperature za više od 2°C, dok u teškoj hipotermiji, središnja tjelesna temperatura može pasti na 28°C ili niže. Hipotermija uzrokuje takozvanu depresiju središnjega živčanog sustava, pa osoba pri temperaturi od 32°C gubi svijest, a pri temperaturi nižoj od 25°C nastupa smrt.
Hipotermija se dijeli na:
- akutnu hipotermiju: hipotermija uranjanjem nastaje padom u hladnu vodu
- subakutnu hipotermiju: hipotermija zbog iscrpljenosti nastaje kod osoba koje su iscrpljene, a rade u hladnim uvjetima
- kroničnu hipotermiju: nastaje u starijih ljudi koji žive u negrijanim prostorima te u beskućnika koji spavaju na otvorenom
Također, hipotermija može biti:
- nenamjerna, takozvana akcidentalna hipotermija; koja nastaje kod izlaganja velikoj hladnoći
- namjerna, inducirana hipotermija; koja se upotrebljava u medicini, tijekom kirurških zahvata
Simptomi hipotermije
Osim niske tjelesne temperature i drhtavice mogu se pojaviti i nerazgovijetan govor, nerazumno ponašanje, nestabilnost u hodu i stajanju, usporeno disanje. Drhtanje je zapravo dobar znak zato što to znači da su vaši sustavi za regulaciju topline još aktivni. S obzirom na to da ljudi različito reagiraju na hipotermiju, temperature za navedene faze mogu se razlikovati.
Prvi simptomi upozorenja na hipotermiju kod odraslih uključuju:
- drhtavica, koja može prestati kako hipotermija napreduje
- sporo, plitko disanje
- zbunjenost i gubitak pamćenja
- pospanost ili iscrpljenost
- nejasan ili mrmljajući govor
- gubitak koordinacije, petljanje ruku, posrtanje u koracima
- usporen, slab puls
Simptomi hipotermije kod dojenčadi uključuju:
- hladna na dodir, jarko crvena koža
- neuobičajeno niska energija
Blaga hipotermija
Razvija se kada je tjelesna temperatura između 32 i 35°C .
Simptomi blage hipotermije uključuju:
- drhtanje i cvokotanje zubima
- iscrpljenost
- usporeni pokreti i reakcije
- pospanost
- slab puls
- otkucaji srca brži od normalnog
- ubrzano disanje
- blijeda boja kože
- zbunjenost
- pretjerano mokrenje
Umjerena hipotermija
Razvija se kada je tjelesna temperatura je 27-32°C.
Simptomi umjerene hipotermije uključuju:
- usporavanje disanja i otkucaja srca
- govor je iskrivljen
- poteškoće s razumijevanjem i razmišljanjem
- halucinacije
- manje drhtavice
- plavilo kože
- ukočenost mišića
- proširene zjenice
- abnormalni srčani ritam
- niski krvni tlak
- gubitak svijesti
Teška hipotermija
Nastupa kada je tjelesna temperatura niža od 27°C.
Simptomi teške hipotermije uključuju:
- nema više drhtanja
- niski krvni tlak
- gubitak refleksa
- nakupljanje tekućine u plućima
- nemogućnost kretanja
- male količine mokraće
- srce prestaje kucati
- moguća koma ili smrt
Hipotermija vs. hipertermija
Hipertermija je stanje u kojem je tijelo pregrijano, a obično nastaje tijekom intenzivnog fizičkog napora; pa tako i vježbanja, odnosno fizičke aktivnosti u toplim i vlažnim uvjetima tijekom koje je se troši previše energije.
Oblici hipertermije (od najblaže do najozbiljnije) uključuju:
- pojavu grčeva u mišićima
- toplinsku iscrpljenost
- pojavu osipa od vrućine
- toplinski stres
- toplinski udar (stanje u kojem je tjelesna temperatura viša od 40°C i koje može uzrokovati smrt)
Dijagnosticiranje i liječenje hipotermije
Prilikom pregleda liječnici provjeravaju fizičke znakove kao što su drhtanje, smetenost, slab puls i slično. Pritom uzimaju u obzir gdje je osoba pronađena, na primjer, u snijegu ili kako se razboljela. Poseban termometar, dostupan u većini kola hitne pomoći, može otkriti vrlo niske tjelesne temperature i potvrditi dijagnozu. Ponekad može biti teško dijagnosticirati hipotermiju jer simptomi mogu izgledati kao druga zdravstvena stanja. Na primjer, starija osoba može biti zbunjena i imati problema s govorom čak i ako nije bila na hladnoći.
Pružanje prve pomoći kod hipotermije
U stanju hipotermije bitno je osobu pravilno zbrinuti na sljedeći način:
- premjestite unesrećenu osobu u zaklon ili u zagrijanu prostoriju
- ako ste u mogućnosti presvucite osobu u suhu odjeću i omotajte dekama. Postupno ju zagrijavajte
- ako je osoba pri svijesti dajte joj topli napitak ako ga je sposobna piti
- ne trljajte joj kožu u pokušaju zagrijavanja
- nemojte joj davati mu “alkohol da se zagrije”
- nazovite hitnu medicinsku službu na 194 ili na 112
Osoba s teškom hipotermijom može biti bez svijesti i može se činiti da nema puls ili da ne diše. U tom slučaju postupajte nježno s osobom i odmah pozovite hitnu pomoć.
Započnite postupak reanimacije, čak i ako osoba izgleda mrtva, napominju stručnjaci američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Oživljavanje treba nastaviti sve dok osoba ne odreagira ili do dolaska medicinske pomoći. Pritom treba nastaviti zagrijavati osobu. “U nekim slučajevima žrtve hipotermije koje izgledaju mrtve mogu se uspješno reanimirati”, ističu iz CDC-a.
Prevencija hipotermije
- prije izlaska na hladan zrak stavite kapu ili šešir kako biste spriječili gubitak tjelesne topline. Zaštitite ruke rukavicama
- izbjegavajte aktivnosti koje bi uzrokovale pojačano znojenje. Kombinacija mokre odjeće i hladnog vremena može uzrokovati brži gubitak tjelesne topline
- nosite široku, slojevitu, laganu odjeću. Za zaštitu od vjetra najbolja je gornja odjeća od vodonepropusnog materijala, dok je za donje slojeve bolje birati odjeću od vune, svile ili polipropilena koji zadržavaju toplinu tijela bolje od pamuka
- skinite mokru odjeću što je prije moguće. Posebno pazite da ruke i noge budu suhe, jer snijeg lako uđe u rukavice i čizme
Kako djecu odjenuti kada je hladno?
Kako biste spriječili hipotermiju kada su djeca zimi vani:
- dojenčad i malu djecu odjenite u jedan sloj više nego što bi odrasli nosili u istim uvjetima
- uvedite djecu u kuću ako počnu drhtati – to je prvi znak da počinje hipotermija
- neka djeca često ulaze na toplo da se ugriju dok se igraju vani
- ne ostavljajte bebe da spavaju u hladnoj sobi
Mjere opreza pri putovanju automobilom
Uvijek kad putujete za lošeg vremena obavijestite bliske članove obitelji ili prijatelje kamo ste krenuli i u koje vrijeme očekujete da ćete stići. Također, u automobilu bi trebalo držati zalihe za hitne slučajeve u slučaju da zapnete u prometnim gužvama, primjerice: mobitel (pazite da je napunjen), nekoliko deka, šibica, svijeća, vodu, pribor za prvu pomoć, suhu ili konzerviranu hranu, otvarač za konzerve, uže za vuču, kablove za paljenje, kompas.
Ako zapnete u prometu, pokrijte se i svakog sata upalite automobil na 10 minuta da se zagrije. Uvjerite se da je prozor malo otvoren i da ispušna cijev nije prekrivena snijegom dok motor radi kako biste spriječili trovanje ugljičnim monoksidom.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: