Vikend je i vrijeme je ružno pa ćete možda imati vremena za naše ovotjedne dulje tekstove

1. Ovo je ozbiljno: Telegram je došao do dokumenta kojim je ministar Kujundžić pokušao utjecati na sudove

Telegram je početkom tjedna objavio dokumente koji pokazuju kako je ministar zdravstva Milan Kujundžić pokušao utjecati na sudove. Poslao je službeni dopis u kojem traži od ministra pravosuđa da ujednači sudsku praksu jer presude protiv bolnica, citiramo, ozbiljno štete državnom proračunu. To bi, u uređenim državama, bio gigantski skandal, no nakon što je Telegram objavio dokumente, a kasnije nas je prenijela većina medija, premijer je samo kratko komentirao da “mistificiramo slučaj”.

2. Kad je počeo rat imala sam 11. Shvatila sam da sam Srpkinja i da to ljudima oko mene postaje problem

Ovoga tjedna objavili smo veliku priču o Andrei Popadić, Srpkinji koja živi u Rijeci i za Telegram se prisjetila početka rata i trenutka kad je osvijestila pojam nacionalnosti, dnosno činjenicu da joj je tata Srbin, a mama Muslimanka. Uskoro je njezin otac, inače diplomirani pedagog, radikalno degradiran na poslu, a zatim je dobio otkaz i počeo raditi na placu da bi ih prehranio. Mnogi klinci iz kvarta, škole, profesori i susjedi odjednom su promijenili svoj odnos prema njoj.

3. Zašto u Zagrebu gradimo opći spomenik Holokaustu, umjesto da se konačno obračunamo s ustaškim zločinima?

Dr.sc. Snješka Knežević, vodeća povjesničarka urbanizma za Telegram je pisala o suštinskim problemima najavljenog Spomenika za šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu koji bi se trebao izgraditi u Zagrebu. “Ovdje bi trebalo očekivati spomenik žrtavama ustaške NDH, u čije je doba ubijeno 80 posto pripadnika židovske zajednice, “a ne utopiti ih u šest milijuna svih židovskih žrtava”, piše Knežević. Tekst možete pročitati ovdje.

4. Ugovorom o roll-up kreditu definirano je tko će odrediti skupine vjerovnika

U Ugovora o najstarijem zajmu stoji da će roll-up zajmodavci biti tretirani kao zasebna skupina u Vjerovničkom vijeću, da će imati posebno pravo glasa i biti rangirani kao ‘super senior for all purposes’. Još je prije osam mjeseci takva je odredba derogirala lex Agrokor i ovlastila AlixPartners i roll-up kreditore da kreiraju vjerovničke skupine i sastav samog Vijeća prema vlastitom nahođenju i interesima. Kontekst objašnjava Goranko Fižulić.

5. Sada se Amerika želi uplesti u ruske izbore: Novim udarom eliti i oligarsima poručuju da im je bolje bez Putina

Situacija između Rusije i SAD-a prešla je granicu apsurda, piše u svojoj novoj kolumni Božo Kovačević. Za provođenje sankcija protiv Rusije zadužena administracija predsjednika Donalda Trumpa, kojeg su sumnjiči da je na mjesto predsjednika došao nakon ruskom miješanja u izbore, priznat ćete, prilično je apsurdna. Usput, na crnoj listi Američkog Ministarstva financija nalaze se gotovo svi Putinovi suradnici u Kremlju, šefovi obavještajnih službi, svi članovi Vlade i 96 ruskih milijardera, a Amerika nastoji unijeti uznemirenost u redove ruske političke i poslovne elite koja svoj trenutni položaj zahvaljuje Putinu.

6. Naš dopisnik iz Amerike analizira kako je Trumpov govor o naciji, zapravo, pokazao njegove najveće paranoje

Đivo Đurović, naš dopisnik iz Amerike, u svojoj je ovotjednoj kolumni analizirao značenje poruka u Trumpovu govoru o stanju nacije. Ono što Trumpa stvarno zanima je istraga veza njegove administracije s Rusijom, zaključuje. Pritom nije važno je li Trump izravno sudjelovao u dogovaranju; ni Nixon, na koncu, nije naredio provalu u Watergate, pao je jer je prikrivao zločin.

7. Kako se gradonačelnik i moj bivši šef, glavni zagrebački konzervator, guraju u moje kolumne

Zrinka Paldino, u svojoj trinaestoj kolumni za Telegram, napravila je osobni osvrt. Kako piše, njeni su tekstovi posvećeni Zagrebu, ne zagrebačkom gradonačelniku. Gradonačelnici dođu i, koliko god nama to u Zagrebu postalo nezamislivo, prođu. Iza njih ostaju njihovi tragovi, koje mi odreda iščitavamo svatko na svoj način i to je naše pravo. No, nitko nema pravo vlastitim tragovima ugrožavati i narušavati naslijeđene tragove i slojeve koji su definirali lica naših gradova.

8. Kako je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Holokausta opet demonstriralo sav cinizam hrvatskih vlasti

Praktički cijeli državni vrh zgražao se nad otvaranjem izložbe “Jasenovac, pravo na nezaborav”, koju je u New Yorku otvorio srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić. U isto vrijeme predsjednik Sabora, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova te izaslanik predsjednice Republike, obilježavajući Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Isticali su pritom važnost obilježavanja tog dana zbog vrijednost demokracije i opasnost ideologija mržnje. Pomalo cinično, zaključuje u svojoj ovotjednoj kolumni Dragan Markovina.

9. Kako je irska Vlada prijedlogom o ukidanju zabrane pobačaja izbila teze svih pro-life kampanja na svijetu

Irski premijer u samo je tri rečenice objasnio zašto će se njegova, demokršćanska Vlada založiti da se ukine zabrana pobačaja: ‘Svake godine tisuće i tisuće Irkinja odlazi u druge zemlje, kako bi pobacile. Ili izvode pobačaje u ilegalnim i opasnim uvjetima. Mi moramo prestati izvoziti probleme i uvoziti rješenja’. Ova argumentacija premijera katoličke Irske, k tomu premijera koji dolazi iz demokršćanske, umjereno desne stranke, najjasnije, i to na globalnoj razini, govori o čemu se zapravo radi, kad se raspravlja o pobačaju.

10. Sjećate se Škorine priče da Balašević i Bajaga dobivaju dvorane besplatno, a on siroti plaća? Malo je izmislio

Miroslav Škoro, u nedavnom intervjuu u Večernjaku, požalio se kako u svom Osijeku ima gori tretman od nekih izvođača iz Srbije. ”Bajaga i Đorđe Balašević u Osijeku mogu dobiti dvoranu gratis, a ja moram platiti mjesec dana unaprijed. Mi smo malo zbunjen narod i zato nam je tako kako jest”, rekao je. Još jedan Osječanin, naš Drago Hedl, istražio je tu tvrdnju i ispostavilo se, pogađate, da nije baš točna.

 

11. Uzmite si malo vremena, stigao je Holigin fascinantan esej o revoluciji nogometne obrane u zadnjih 30 godina

Je li nogomet kontaktni sport? Možda ne postoji jasan, prvoloptaški odgovor na to pitanje, ali urednik Telesporta Aleksandar Holiga pokušao ga je pronaći u ovom, ozbiljno zanimljivom, eseju o promijenama igranju nogometne obrane u posljednjih par desetljeća.

12. Zašto Hrvati još osporavaju Čilića?

Marin Čilić, usprkos relativno konstatnim uspjesima, i životopisom koji ga nedvojbeno kvalificira među tri najbolja hrvatska tenisača ikada, često je osporava. Dino Marcan, Telesportov kolumnist koji piše o tenisu, u svojoj je zadnjoj kolumni argumentira zašto Čilić svojom karijerom zaslužuje više respekta. “Nerealno je postavljati stvari tako da je sve osim osvojenog Grand Slama neuspjeh. Pa, pobogu, nemaju Hrvati 20 GS titula… Tenis je nemilosrdno selektivan sport, a igrači Čilićeva kalibra ostaju prepoznati svugdje u svijetu”, piše.