Zbog čestih nuspojava ovi izuzetno moćni lijekovi su na lošem glasu

Kortikosteroidi spadaju u klasu sintetički proizvedenih lijekova koji su vrlo često na lošem glasu, većinom zbog blagih ili ozbiljnih nuspojava koje se javljaju nakon uzimanja ove vrste lijeka. No, kortikosteroidi su ipak cijenjeni zbog svog učinkovitog i snažnog djelovanja koje sa sobom, naravno, nosi i neizbježne nuspojave. Najčešća primjena kortikosteroida javlja se kod liječenja stanja i bolesti kao što su psorijaza, astma, ulcerozni kolitis i artritis, a za vrijeme trajanja COVID-19 pandemije, pacijenti kojima je ustanovljena pneumonija često su bili liječeni kortikosteroidima poput deksametazona i metilprednizolona.

Što su kortikosteroidi?

Prije svega, bitno je naglasiti da su kortikosteroidi vrsta sintetički proizvedenih lijekova koji se koriste za liječenje raznih stanja poput astme, raznih alergija, dermatitisa, lupusa, i reumatoidnog artritisa, što su samo neka od velike količine stanja koja se također mogu liječiti kortikosteroidima. Iako su proizvedeni sintetički, kortikosteroidi su istovjetni steroidnim hormonima koji se u ljudskom tijelu prirodno proizvode na vanjskom dijelu nadbubrežnih žlijezda. Naime, na vrhovima bubrega postoje male nadbubrežne žlijezde sastavljene od dva integralna dijela – srži i kore. Srž luči adrenalin i noradrenalin, a kora luči čak tridesetak hormona kortikosteroida.

Koje vrste kortikosteroida postoje?

Govoreći o kortikosteroidima, može ih se lako razdijeliti na dvije glavne grupe, a to su protuupalni glukokortikoidi koji suzbijaju i upale i imunitet te razgrađuju masti, proteine i ugljikohidrate, i mineralokortikoide koji su važni za ravnotežu soli i vode u ljudskom tijelu. Nadalje, kortikosteroidi su iznimno važni za cijeli dijapazon fizioloških procesa poput razine elektrolita u krvi, metabolizam ugljikohidrata, katabolizam proteina, regulaciju raznih upala, a utječu čak i na ljudsko ponašanje.

Djelovanje kortikosteroida na ljudsko tijelo uistinu je raznovrsno. Kortikosteroidi pomažu pri smanjenju produkcije kemikalija koje su uzročnici upala, a pri tome smanjuju bol, crvenilo i oticanje na našem tijelu. Oni također pomažu u regulaciji tekućina i natrija u tijelu, a rezultat toga je dobro kontroliran krvni tlak i manja količina natrija koja se izlučuje putem urina. Još jedan način na koji kortikosteroidi djeluju na tijelo je to da imitiraju neke prirodne hormone poput kortizola, a time se također smanjuju upale, ali se i supresira imunološki sustav osobe koja lijekove uzima.

No, kortikosteroidi se mogu uzimati i lokalno, na koži ili u očima, sve u svrhu smanjenja crvenila, svrbeži i oticanja budući da ovi lijekovi aktiviraju prirodne tvari koje se nalaze u našoj koži. Pri uzimanju kortikosteroida, može se primjetiti da su lijekovi dostupni u različitim oblicima kao što su sprejevi za usta ili nos u vidu inhalatora, tablete koje se uzimaju oralnim putem, injekcije koje se daju u mišiće ili krvne žile, te već spomenuti topikalni kortikosteroidi u obliku kreme, losiona, ili gela.

Kada je potrebno uzimati kortikosteroide?

Stanja koja su pogodna za uzimanje kortikosteroida vrlo su raznovrsna. Osim stanja koja su već navedena poput reumatoidnog artritisa ili astme, pri savjetovanju s vašim liječnikom, može se dogoditi da vam prepiše kortikosteroide i pri sljedećim stanjima ili poteškoćama:

• Chronova bolest
• Sinusitis
• Atopični ekcemi
• Upale oka, uha, ili sinusa
• Otkazivanje bubrega
• Urtikarija
• Polimialgija
• Multipla skleroza
• Alergijski rinitis
• Transplantacija organa

Uz sva ova stanja, kortikosteroidi se također mogu koristiti kao zamjena za hormone koje naše tijelo nije u stanju samo proizvesti zbog posljedice nekih bolesti, kao što je Addisonova bolest. Pri ovoj vrsti bolesti kore nadbubrežnih žlijezda su pod konstantnim napadom te ne mogu proizvesti hormon kortikosteroida, a tu na scenu stupaju kortikosteroidni lijekovi.

Zašto kortikosteroidi mogu biti opasni?

Kod većeg dijela javnosti, uvriježeno je mišljenje da su kortikosteroidi opasni. Stoga nije ni čudno da određeni dio ljudi izbjegava kortikosteroide želeći izbjeći moguće negativne posljedice uzimanja ovih sintetički proizvedenih lijekova. Nuspojave kortikosteroida, svojim oblikom i težinom najčešće variraju od blagih do ozbiljnih, a to je povezano i s učestalosti uzimanja kortikosteroida te dozom i duljinom uzimanja lijekova. U nastavku donosimo samo neke od najčešćih nuspojava kortikosteroida:

• Pojačan rast dlaka na licu
• Usporeno zacjeljivanje rana
• Glaukom
• Povišen krvni tlak
• Edemi (zadebljanja ili oticanja) na nogama
• Umor
• Prištići
• Slabost u mišićima
• Glavobolja
• Katarakt
• Nepravilnosti menstrualnog ciklusa
• Modrice na koži
• Čirevi na želucu
• Moonface (nakupljanje vode u licu)ž
• Promjene u raspoloženju
• Anksioznost
• Depresija
• Otežano spavanje
• Promjena razine šećera u krvi

Uz toliko opsežan popis nekih od nuspojava, nije čudno da neki ljudi izbjegavaju kortikosteroide ili oko njih stvaraju famu veću no što je potrebno. Naime, uz savjetovanje s liječnikom i pridržavanja svih navedenih uputa koje će vam vaš liječnik reći, ne bi trebalo doći do većih problema. Ukoliko nakon terapije kortikosteroidima primjetite bilo kakve nuspojave, ne gubite vrijeme i odmah se savjetujte s vašim liječnikom kako bi spriječili nastanak daljnjih smetnji ili otklonili postojeće.

Koje su najčešće nuspojave kortikosteroida?

Kod dugotrajnog uzimanja kortikosteroida posebice je važno pratiti sve promjene, kako fizičke, tako i one psihičkog karaktera. Dugotrajan unos kortikosteroida može uzrokovati psihotično ponašanje, psihijatrijske poremećaje, promjene osobnosti, a ponekad čak i nesanicu, pretilost, i konvulzije. Međutim, jedno od najtežih i najbolnijih stanja koje mogu uzrokovati kortikosteroidi je nekroza zgloba kuka, što bi čak moglo rezultirati i operacijom, stoga kortikosteroide uvijek moramo uzimati s povećanom dozom opreza, ali ih se nikako ne bi trebali bojati. S druge strane, još se mora pripaziti i na miješanje kortikosteroida s nekim drugim lijekovima, kao što su lijekovi za dijabetes, lijekovi protiv temperature i bolova (tzv. painkillers), te određeni lijekovi koji pomažu u razrjeđivanju krvi u tijelu, budući da kortikosteroidi mogu smanjivati ili povećavati učinak istih lijekova.

Kortikosteroidi i alkohol

Mnogi ljudi, posebice oni u mlađim godinama, pri uzimanju kortikosteroida imaju na umu jednu posebno bitnu stvar. Smije li se uzimati alkohol uz preporučenu terapiju kortikosteroidima. Naravno, ako niste previše upućeni, najbolji način da se riješite sumnji je taj da izbjegavate alkohol. No, istina je ponešto drugačija. Konzumacija alkohola kao takva za vrijeme uzimanje kortikosteroida nije zabranjena. Međutim, trebali bi biti svjesni svih posljedica unosa alkohola i miješanja s kortikosteroidima. Moguće je da se neće dogoditi ništa posebno, ali moguće je i da kortikosteroidi tada imaju smanjen učinak i djelotvornost, tako da preporučujemo da izbacite unos alkohola u tijelo za vrijeme terapije kortikosteroidima.

Kortikosteroidi i hrana

Osobe kojima je prepisana terapija kortikosteroidima često znaju primjetiti kako im je apetit povećan i jedu više nego što je to inače slučaj. Preporučuje se unositi hranu koja je bogata kalcijem i vitaminom D, a posebice onu koja je bogata proteinima. Ako primjetite povećanje tjelesne težine nakon uzimanja kortikosteroida, kao naprimjer višak masti u predjelu trbuha ili nakupljanje vode s osjećajem nadutosti, najbolje je početi redovito vježbati i smanjiti unos soli u tijelo. Što se tiče načina uzimanja kortikosteroida oralnim putem, najbolje je uzimati ih pri jelu ili tik nakon što smo pojeli obrok.

Kortikosteroidi i dojenje

Potreba za kortikosteroidima u određenim slučajevima i pri različitim oboljenjima može se dogoditi i u periodu života kada ste trudni ili dojite. U toj škakljivoj situaciji, može biti nejasno smijete li uopće uzimati kortikosteroidne lijekove. No, tu su stvari malo kompliciranije i mora se odvagnuti kakve su potencijalne koristi, a kakva šteta može nastati u ljudskom tijelu, ovisno o vrsti konkretnog stanja ili bolesti. Stoga je najbolja opcija, kao i u većini slučajeva, posavjetovati se sa liječnikom koji će moći jasnije odlučiti trebate li uzimati kortikosteroide ili ih je ovaj put bolje preskočiti.

Simptomi nakon uzimanja kortikosteroida

Budući da sad znamo da kortikosteroidi nisu nimalo bezazleni, treba obratiti pažnju na još jednu bitnu stvar. Terapija kortikosteroidima može biti kratkotrajna ili nešto duža. U svakom slučaju, takva vrsta terapije nipošto se ne smije iznenadno i naglo prekidati, jer bi to moglo dovesti do povraćanja i mučnine. Zašto? Moguće je da dođe do nadbubrežne krize, stanja u kojemu tijelo ne može izlučivati dovoljne količine kortizola, sve u svrhu nadomještanja uzimanja kortikosteroida. Preporučuje se dozu smanjivati kroz određeni vremenski period kako ne bi došlo do naglog prekida uzimanja lijeka, a time ćete izbjeći i silne neugodnosti poput mučnine i povraćanja.

Prirodni kortikosteroidi

Osim sintetički proizvedenih kortikosteroida, nerijetko se zna dogoditi da ljudi posegnu i za drugim, alternativnim metodama liječenja stanja za koje se inače koriste kortikosteroidne kreme i masti. Neke od najučestalijih alternativa kortikosteroidima su tzv. prirodni kortikosteroidi poput krema temeljenih na biljnim i prirodnim sastojcima. Jedna od biljaka koja je svojim djelovanjem najsličnija kortikosteroidima jest gavez. Iako je djelovanje gaveza dosta slabije od sintetičkih kortikosteroida, možete biti sigurni kako nakon uzimanja kreme koja sadrži ekstrakte biljaka poput gaveza (uz npr. kadulju, mentu, i stolisnik) neće doći do neželjenih nuspojava.

Gavez je vrlo dobar u regeneraciji kože i tkiva, a stoga se često koristi kod zacjeljivanja rana, posjekotina, lomova i oteklina. Ono zbog čega gavez ili gavezova mast pomažu kod zacjeljivanja rana znano je kao alantoin, što je zapravo glavna aktivna tvar gaveza koja doprinosi rastu stanica u kostima te u potkožnom i vezivnom tkivu. Najveći dio alantoina nalazi se u samom korijenu gaveza. Na kraju, važno je još jednom napomenuti da si nikako ne bi trebali sami propisivati terapiju – niti gavezom, niti kortikosteroidima. U oba slučaja, najbolje rješenje je savjetovanje s liječnikom koji će vam mnogo jasnije, preciznije, sigurnije, i jednostavnije pripisati i objasniti terapiju kortikosteroidima, ukoliko je ona potrebna, a kad ste već u liječničkoj ordinaciji, možete se raspitati i o gavezovoj masti i svim prednostima koje nam ovaj prirodni lijek nudi.

Tko ne bi smio uzimati kortikosteroide?

Kao i kod većine drugih lijekova, i u slučaju uzimanja kortikosteroida postoje situacije u kojima se oni ne bi trebali koristiti, no zato vam mi donosimo popis većine stanja kada se kortikosteroidi nikako ne bi trebali davati:

• Osobe koje imaju mentalne probleme
• Osobe koje boluju od ovisnosti, npr. ovisnost o alkoholu
• Osobe s aktivnim upalama ili upalama koje se kronično šire
• Osobe koje boluju od dijabetesa
• Osobe s povišenim krvnim tlakom
• Osobe s oboljenjima srca

S obzirom na to da se danas kortikosteroidi često pripisuju za razne vrste stanja i oboljenja, važno je biti jako dobro informiran te se upoznati sa svim mogućim neželjenim posljedicama i nuspojavama pri uzimanju ovih sintetičkih lijekova. Kao i kod svih lijekova koji se daju na recept, najbolje je pridržavati se liječničkih smjernica i dobro čitati što piše na uputama koje se nalaze uz kortikosteroide. Ukoliko sumnjate na to da uzimate terapiju prekratko ili predugo, savjetujte se s liječnikom kako bi smanjili šanse za moguće neželjene posljedice, jer na kraju krajeva, svatko je odgovoran za vlastito zdravlje, a najbolji saveznik za naše zdravlje smo, uz liječnike, mi sami. A kad je riječ o lijekovima koji su potencijalno opasni po naše zdravlje, vjerojatno će se svi složiti da je bolje uživo se posavjetovati s liječnikom nego tražiti informacije u bespućima interneta.