HDZ svim silama pokušava zataškati aferu Plenki media. Ovo u Saboru poprimilo je dimenzije groteske

Iako se zaklinju u transparentnost, predstavnici vlasti nisu bili za to da se objavi koliko su potrošili na medije

FOTO: PIXSELL

Ključni zadatak HDZ-a i koalicijskih saučesnika narednih dana bit će pokušaj da se spriječi da se "afera Mreža" pretvori u "Plenki mediju". Realno, to ni ne može izgledati nego ovako otužno kao danas u Saboru

Stvar je, dakle, sad i “ovjerena”. HDZ će napraviti sve, baš sve, kako bi spriječio da se “afera Mreža” pretvori u aferu “Plenki media”. Nekad će to biti, kao posljednjih tjedan dana, čisto turbo folk inzistiranje na tome da je u aferi radi koje je smijenjen HDZ-ov ministar gospodarstva, zapravo, “uhvaćen” Most. A nekad, kao danas, odrađivanje demokratskog folklora na brzinu i preko volje kako bi se cijela prokleta priča konačno stavila pod tepih i kako bi mogli nastaviti pričati o tome koliko je divno u Hrvatskoj zato što je vodi fenomenalni i uspješni predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Kako smo već i pisali, suština afere Mreža u koju je uhvaćen savjetnik ministra gospodarstva je sustav kupovanja medijske podrške, pardon “korektnosti”, javnim novcem, a koji je daleko širi od jednog resora u Vladi. Da HDZ doista vjeruje da nije tako i da su zahtjevi i obećanja Jurice Lovrinčevića prema jednoj lokalnoj televiziji bili tek anomalija, svim silama bi podržali oporbeni zahtjev da Vlada zatraži od svih državnih i javnih tijela, te javnih tvrtki dostavu izvješća o svim oglašavanjima u medijima i financiranju medija.

Prefrigano i piljarski

Sve što je HDZ napravio, međutim, bila je očekivana, jeftina opstrukcija. Prvo sjednicu Odbora na istu temu nisu htjeli sazvati na zahtjev samo jednog zastupnika. Pa su onda to ipak morali napraviti jer je zahtjev potpisalo pet članova Odbora.

Onda su, prefrigano, tu sjednicu, s temom koja zadire duboko u samu prirodu demokratskog sustava u eri Andreja Plenkovića, stavili u isto vrijeme kad i sjednice odbora koji su raspravljali o novom ministru gospodarstva, na kojima se premijer vehementno i povremeno piljarski obračunavao s oporbenjacima. Bolje da se priča kako je premijer poručio Ivani Kekin da je mlada, a ipak hiperventilira ili kako je bubnuo da je ministrima najvažnija stvar u životu da imaju njegovo povjerenje, nego da se otvara mračna tema o milijunima novca koji su, u ugodnom mraku, otišli na račune medijskih kuća po Hrvatskoj.

Paćenički glas umjesto brojki

Na samom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije stvar je, dakako, poprimila dimenzije groteske. Resorna ministrica, zadužena za kulturu i medije, Nina Obuljen Koržinek, uporno je, paćeničkim glasom, ponavljala kako su grozne optužbe o tome da su baš svi mediji u Hrvatskoj zarobljeni i korumpirani i kako ona na tako nešto ne može pristati.

No, dok je naširoko i iznova pokušala ratovati s nepostojećim optužbama, jednako je uporno i jednako paćenički pokušala izbjeći odgovor na pitanje smatra li da bi bilo dobro da se objave traženi podaci. Te zakon, te sustav, te Europska unija, te poslovnik Sabora – sve, sve samo da se ne kaže – naravno, ničega se ne bojimo, sad ćemo dati sve podatke na stol.

“Oglašavanje pijeska u pustinji”

Obuljen Koržinek, jasno, to nije rekla. Nego je, evo u osmoj godini mandata, pričala u futuru kako sustav “treba urediti”. Nije, doduše, teško imati određeno razumijevanje za situaciju u kojoj se našla. Jer, kako dovraga obraniti činjenicu da je, primjerice, HEP trošio milijune na medijsko oglašavanje iako je gotovo monopolist? Kako objasniti da se toliko novca drobi na, kako je to slikovito naglasio zastupnik Mosta Nino Raspudić, “oglašavanje pijeska u pustinji”?

Vladajući su, a tu nije ovaj put bio samo HDZ, nego i HSLS-ov Dario Hrebak koji je odigrao posebnu sramotnu ulogu u pokušaju relativizacije cijele priče, na kraju priče pokušali progurati zaključak kojim bi se barem stvorio dojam da nisu protiv raščišćavanja situacije. Zadužili bi, kao, Agenciju za elektroničke medije da u roku od mjesec dana prikupi podatke o troškovima oglašavanjima u medijima.

Agencija bez ovlasti

Stvarno? Agenciju za elektroničke medije koja ima zakonsku obavezu da joj se takvi podaci ionako i dostavljaju i koja je, kako je na samoj sjednici rekao i njen ravnatelj Josip Popovac, za 2021. godinu dobila iste od samo cca 15 posto korisnika? I to nakon ponovljenog inzistiranja, jer im se do zakonskog roka javilo njih oko tri posto? Agenciju koja, nadalje, nema nikakvih ovlasti nad – tiskanim medijima?

Na kraju ni za tu simulaciju transparentnosti nisu uspjeli skupiti dovoljno ruku, jer je oporba opstruirala glasanje, pa je lako predvidjeti daljnji tijek zataškavanja “Plenki medije”. HDZ i koalicijski saučesnici će pričati i dalje o tobože Mostovoj aferi, uz dodatak da opozicija ionako nije htjela da se objave podaci o financiranju i oglašavanju u medijima.

Već su zasukali rukave

Resorna ministrica će, pak, i dalje u javnim istupima paćeničkim glasom govoriti o nužnosti transparentnosti i kontrole, nadajući se da onaj Telegram neće dalje kopati po transparentnosti i kontroli onih 19 milijuna kuna koje je dodijelila za čuveno skeniranje poslije potresa veseljacima s Geodezije. A možda nekad i ponovi apsolutni hit dana sa svog današnjeg nastupa u Saboru: “Što ima više neovisnih i objektivnih medija nama će podrška samo rasti”.

U to ime, jamačno će se objaviti i svaki cent koji je vlast na ovaj ili onaj način, te kroz ovaj ili onaj kanal uložila u medije. Hoće, sigurno. Već su zasukali rukave.