Najčešći primjeri mobbinga na radnom mjestu. Evo kako zaštititi sebe i svoje kolege
Mobing na poslu se lako prepoznaje kao oblik agresije, ali može ga biti teško opisati i riješiti
Kako se navodi na stranici Pučke pravobraniteljice, prava zakonska definicija mobbinga na radnom mjestu ne postoji, ali se mobbingom smatra “svaki oblik nasilja na radnom mjestu tijekom duljeg vremenskog razdoblja koje karakterizira psihičko ili moralno zlostavljanje.” To može uključivati svakojake oblike izdvajanja, izbjegavanja, napade na ugled i negativne komentare na osobnoj razini. Mobbing, kao oblik agresije, lako se prepoznaje, ali ga je teško opisati ili nabrojati sve oblike mobbinga.
Što je mobbing na poslu?
Prvu definiciju mobbinga napravio je 1984. godine psiholog Heinz Leymann, a po njemu je to “psihološki teror na radnom mjestu koji se odnosi na neprijateljsku i neetičku komunikaciju koja je sustavno usmjerena od strane jednoga ili više pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu, koji je zbog mobbinga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti obraniti se, te držan u njoj pomoću stalnih mobbizirajućih aktivnosti. Te aktivnosti odvijaju se s visokom učestalošću (statistička definicija: barem jedanput u tjednu) i u duljem razdoblju (najmanje šest mjeseci). Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.”
Ovo su neki od glavnih primjera mobbinga:
- Nezasluženo kažnjavanje
- Konstantno kritiziranje
- Upotreba prostih riječi, vikanje ili učestalo kritiziranje
- Postavljanje nemogućih rokova
- Mijenjanje uputa za rad
- Omalovažavanje onoga što osoba radi
- Podcjenjivanje
- Fizičko zlostavljanje
- Prijetnje zlostavljanjem
- Uzimanje osobnih stvari, radne opreme
- Zbijanje uvredljivih šala
- Dodjeljivanje posla kojeg osoba nije u stanju obaviti
- Sprječavanje odlaska na godišnji odmor
- Sprječavanje napredovanja
- Zadržavanje informacija
- Intruzija u privatnost osobe nadziranjem ili praćenjem
- Socijalna izolacija
- Zastrašivanje
- Širenje zlonamjernih tračeva
Kako mobbing utječe na žrtvu?
Mobbing na radnom mjestu, odnosno sustavno maltretiranje i zlostavljanje zaposlenika od strane kolega ili nadređenih, predstavlja ozbiljan problem koji može imati duboke posljedice ne samo na mentalno i emocionalno zdravlje žrtava, već i na njihovu motivaciju i produktivnost. Dok bi radno okruženje trebalo biti mjesto suradnje, podrške i rasta, mobbing ga pretvara u izazovno i nepodnošljivo iskustvo.
Jedan od najvidljivijih načina na koje mobbing utječe na motivaciju je smanjenje samopouzdanja žrtve. Neprestano kritiziranje i ponižavanje dovode do toga da osoba počne sumnjati u vlastite sposobnosti. Gubitak vjere u sebe može uzrokovati pad motivacije jer osoba više ne vidi smisao u trudu koji ulaže u svoj posao.
Neki od osjećaja sa kojima se žrtve mobbinga mogu susresti su i:
- Nervoza i grč u želucu
- Povećana napetost i stres
- Bijes
- Preosjetljivost
- Nesanica
- Glavobolja
- Bolovi u trbuhu
- Problemi s koncentracijom
- Osjećaj bespomoćnosti
Što učiniti u slučaju mobinga?
Prvi korak u rješavanju takve situacije može biti traženje podrške od nadređenih, kolega ili stručnjaka za ljudske resurse. Otvorena komunikacija o problemu ključna je za rješavanje situacije. Također, osobe koje doživljavaju mobbing trebaju potražiti profesionalnu pomoć kako bi se nosile s emocionalnim posljedicama.
Ako osoba ima osjećaj da je žrtva mobbinga, diskriminacije ili da se na njoj provodi bilo koji oblik zlostavljanja, možete pokušati učiniti sljedeće:
- Za početak, potrebno je jasno i glasno reći osobi koja izvršava mobing da takvo ponašanje nije prihvatljivo te da smjesta prestane s takvim ponašanjem. Ovo se može učiniti u prisustvu treće osobe ili predstavnika sindikata.
- Na odmet nije ni vođenje dnevnika u kojem se bilježi datum, vrijeme i događaj sa što više detalja. Potrebno je zabilježiti i ishod događaja i imena prisutnih svjedoka.
- Potrebno je i čuvati kopije e-mailova i poruka koje se dobivaju od osobe koja vrši mobing, kako bi svi podaci bili na jednom mjestu.
- Izvan radnog mjesta, može se obavijestiti liječnika medicine rada s kojim poslodavac ima sklopljen ugovor za usluge specifične zdravstvene zaštite. Ako takav ugovor ne postoji ili se ne može doći do tog liječnika, može se obratiti izabranom liječniku opće medicine.
- Može se obratiti udruzi Mobbing, koja služi za pomoć i edukaciju žrtava mobinga, a cilj joj je senzibiliziranje javnosti za problem mobinga, edukacija i stručno savjetovanje žrtava mobinga. Udruga provodi radionice, predavanja, programe psihosocijalne pomoći te razne seminare.
- Racionalan razgovor s članovima obitelji i prijateljima može pomoći u osvještavanju problema i kreiranju određene vrste klana protiv osobe koja vrši mobing. Ovdje je važno da se ne pretjera s istresanjem problema na druge, a pritom se opsesivno koncentrirajući na situaciju mobinga, budući da obitelj i prijatelji mogu loše prihvatiti takvu reakciju i postati neosjetljivi na problem.
Sudski put rješavanja mobbinga
Osim svih navedenih načina rješavanja situacije, ukoliko ništa drugo ne pomaže, postoji i mogućnost sudskog postupka. Sudski postupak u slučaju mobinga može se napraviti:
- protiv nepravednog otkaza
- za odlazak u prijevremenu mirovinu uz dodatnu odštetu
- za dobivanje odštete za nanesenu biološku štetu
- za zadovoljavajuću materijalnu odštetu pri osobnom otkazu
Važno je napomenuti da sudski put zna biti vrlo dugotrajan, posebice u Hrvatskoj, a zahtijeva i psihofizički napor te često i materijalne gubitke. Ako se osoba odluči na ovaj način rješavanja problema mobinga, treba pripaziti i na izbor odvjetnika. Tako bi odvjetnik trebao već imati iskustva u sličnim slučajevima, a svakako bi se trebalo izbjegavati odvjetnike koji su već u prošlosti surađivali s poduzećem u kojem se mobing dogodio. Tako će žrtva mobinga zajedno s odvjetnikom odlučiti koji su ciljevi i postići će se jasno određivanje strategije. Sretno!