Preostalo nam je još nešto manje od tjedan dana do umirovljenja kune, koja nas je vjerno služila još od Dana državnosti 1994. godine. Od prvog dana sljedeće, 2023. godine, službena valuta nam postaje euro, a Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica Razvoja poslovanja s klijentima u Addiko banci, ispričala je za Telegram što nas uskoro čeka.

“Kada iz cipela bankara gledamo prosječnog potrošača u Hrvatskoj, očekivanje je da će mu kroz godinu dana, kada se svi naviknemo na manje novca veće vrijednosti u novčaniku, promjena na euro donijeti mnogo toga dobroga. Plaćanja u eurozoni biti će brža i jednostavnija, a nestaje i trošak konverzije eura u kune. Ove promjene utjecat će na cjelokupno gospodarstvo, naročito u dijelu koji nam je najvažniji – turizam. Putovanje u Hrvatsku, ali iz nje, postat će mnogo jednostavnije. Nema više brige oko euro gotovine kod odlaska u EU zemlje, a turisti koji dolaze k nama će se osjećati sigurnije jer će plaćati u istoj valuti kao kod kuće”, kaže Bašić Jantolić.

Pripremaju se praktički od 2012. godine

Naša sugovornica nam otkriva kako je za financijsku industriju ulazak u euro zonu završni korak koji je započet 2012. godine ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. U tih nešto više od 10 godina brojne prilagodbe su se već dogodile kao što je usklađenje pravila poslovanja s EU pravilima, ulazak hrvatskih banaka u europske platne sustav, izjednačavanja naknada za plaćanja u Hrvatskoj i eurozoni, a uvođenjem eura, pristup tim eurskim platnim sustavima bit će dodatno olakšan, što će nam omogućiti lakša i brža prekogranična plaćanja.

No, gledajući kratkoročno, euro će nam donijeti i neke nove navike. “Dogodit će nam se ono što se dogodilo i u svim drugim zemljama prilikom promjene valute. Postojat će nova nomenklatura novca, a cijene koje smo definirali na jedan način, sada ćemo definirati na drugi. U tom procesu, ne znači nužno da ćemo nešto izgubiti, ali ćemo se morati prilagoditi. Nešto što danas košta 80 kuna, odnosno 10,62 eura, moći će se zaokružiti na 10 ili na 11 eura. Pitanje je samo koliko će nam vremena trebati da se naviknemo i kako će čiji poduzetnički duh pristupiti ovoj situaciji”, kaže nam Bašić Jantolić.

S druge strane, u novčanicima ćemo zaista nositi količinski manje novca. “Stvari će nominalno koštati manje novca i za očekivati je da će se građanima činiti da su jeftinije nego što zaista jesu. I sama sam se zatekla u takvim situacijama gdje sam ugledavši cijenu u eurima procijenila da sam naišla na neku super povoljnu ponudu, a realno nisam”, dodaje.

Ljudi ne razmišljaju dovoljno o prelasku na euro

Bašić Jantolić nam potom govori kako ima dojam da se građani još uvijek nisu krenuli pripremati na skori prelazak na eure. “Istina, nije to kritična promjena, ali praktično bi bilo da kod sebe imamo spremno nešto malo euro gotovine, kako bismo mogli u prvim danima nakon 15. siječnja nesmetano otići na kavu, kupovati na kiosku i slično”, tumači.

Kako bi se pripremili za prvih nekoliko dana života s eurom, Bašić Jantolić nam je dala jednak savjet koji je dala i svojoj majci. “Potražite svu zaostalu kunsku gotovinu na mjestima gdje ju i inače zametnete i potrošite ju. Pripremite si nešto malo eura. Provjerite znate li koliko novca imate na kojem računu, znate li gdje su vam sve kartice i znate li PIN-ove za njih. To su neke stvari koje će biti bitne u danima prije, ali i u prvim danima nakon uvođenja eura. Mojoj majci sam savjetovala: ‘Molim te mama, ti kao majka jedne bankarice, informiraj se i pripremi se na vrijeme, nemoj slučajno da te vidim u banci kako u zadnji čas stojiš u redu'”, kaže nam Bašić Jantolić.

Nosit ćemo znatno više kovanica sa sobom

Prelazak na euro za Bašić Jantolić donio je i jednu drugu, manju i privatnu promjenu. “Shvatila sam da trebam novi novčanik. U mom sadašnjem novčaniku imam maleni pretinac za kovanice, a očekuje se da će količina kovanica koja će biti u opticaju biti do nekoliko puta veća nego što je danas s kunama. Osobno, gotovinu koristim samo ako ne mogu platiti karticom, a mislim da će se sada još više ljudi prilagoditi i sve više plaćati karticama”, procjenjuje Bašić Jantolić.

No, kako bi češće mogli plaćati karticom, a rjeđe gotovinom, potrebno je da se dodatno prošire POS uređaji. Bašić Jantolić nam tumači da euro tu i neće potaknuti puno promjena, budući da je ključan pomak već prouzrokovala pandemija koronavirusa. “POS uređaje sad viđam i u pekari i kod frizera, što nije bio tako čest slučaj prije korone. Čak i u mom kvartovskom dućančiću imaju mogućnost plaćanja karticom. Građani su shvatili koliko im je lakše samo prisloniti karticu i platiti i ne skupljati kovanice po novčaniku”, objašnjava Bašić Jantolić.

Do kada zapravo vrijede kune?

Službeno, kune vrijede do 15. siječnja 2023. godine, odnosno, prestaju vrijediti 14. siječnja u 23.59 sati. Prvog dana nove godine na snagu stupa dvojni opticaj, koji traje tih 15 dana, pa će ljudi na svim mjestima moći plaćati u eurima i kunama, no od 15. siječnja, bit će moguće plaćati samo u eurima. Od prvog siječnja, prodavači više neće vraćati kune, već će i onima koji se odluče platiti račun u kunama, ostatak preračunati i vratiti u eurima.

U nekim državama je taj dvojni opticaj trajao dulje, no sugovornica nam kaže kako je i ovih 15 dana sasvim dovoljno. “Privredi će i tih 15 dana zadati poprilične probleme. Manipulacija s dvije vrste gotovine je zahtjevan posao, a mislim da je 15 dana sasvim dovoljno da se potroši gotovina zaostala u novčanicima, da se naviknemo na nove novčanice i kovanice i da se sustavi stabiliziraju”, kaže Bašić Jantolić.

Humoristična informativna kampanja

Na to da se trgovci moraju pripremiti na razdoblje dvojnog optjecaja, Addiko banka je upozorila jednim od tri duhovita kratka videa nastala u suradnji s Newsbarom. “Tražili smo drugačiji i netipičan pristup koji će ljudima pojednostavniti priču oko slanja kune u povijest. Naposljetku, naši su bankari jednostavni ljudi, nimalo drukčiji od naših klijenata. Htjeli smo im prenijeti poruke na jednostavan način, a humor je odlično sredstvo za to. Newsbar je napravio urnebesnu parodiju na svima dragu seriju Velo Misto. Kao i u nekim ranijim projektima, Addiko je pričom o euru uspio pomiriti dvije krajnosti: pouzdanost i inovativnost ove banke u kojoj rade netipični bankari.

Bašić Jantolić ocjenjuje da je i nacionalna informativna kampanja oko uvođenja eura bila uspješna te da im se građani gotovo nisu obraćali dodatnim pitanjima o uvođenju eura. To je znak da građani imaju poprilično povjerenje da će se financijski sustav dobro pripremiti. S druge strane, ljudi već duže vrijeme žive u nekoj vrsti dualnog valutnog svijeta, budući da sve važne životne vrijednosti izražavaju već danas u euru pa ne čudi manjak zabrinutosti za samu konverziju.

Što ako zakasnimo?

Čak i ako pronađemo neki davno zaboravljeni bunt u nekoj jakni, kune ćemo moći donijeti u banke tijekom cijele 2023. godine, a iznimno, kune će konvertirati i Hrvatska pošta i Fina. Čak i nakon 2023. godine zamjena kunske gotovine neće biti nemoguća samo će biti nešto manje jednostavna. Novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo kod HNB-a, i to također bez naknade. HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od 3 godine od dana uvođenja eura.

Premda su HNB i banke pokušale kampanjom motivirati ljude da donesu u banku svoje kune koje čuvaju kod kuće, kako bi ih lakše konvertirali u euro, Bašić Jantolić nam otkriva kako je za sada to izostalo. Dio građana zasigurno i čeka da prestanu vrijediti kune, te da će ih donijeti u banku tijekom sljedeće godine.

Za razliku od dotoka kuna u banke, ljudi su praktički razgrabili ‘paketiće euro centi’, koji su se mogli kupiti za sto kuna. “Ti paketići su nešto poput kovanice od 25 kuna. Stvar je prije svega u emociji, a ne potrebi. Klijenti koji su željeli pribaviti manju količinu eura, mogli su ih nabaviti bilo kad, nisu trebali čekati hrvatske eure. Mislim da ih ljudi zapravo kupuju zbog neke uspomene i emocionalne vrijednosti. Neki možda i zbog numizmatike, budući da će prva serija nositi određenu vrijednost”, tumači Bašić Jantolić.

Jedan račun za sve valute

Promjena valute za ljude koji imaju račun u Addiko banci neće biti nikakav problem, budući da su svi računi u banci multivalutni. To znači da klijenti imaju račun i jedan IBAN te na njemu mogu držati sredstva u svim valutama s tečajne liste.

“Za klijente to znači plaćanje jedne naknade za vođenje računa, korištenje jedne kartice, jednog PIN broja. Našim klijentima će se u konverziji kunski saldo stopiti sa saldom eura. Neće biti nikakvih promjena”, kaže Bašić Jantolić. S kreditima će priča biti slična kao s računima. Banka će automatizmom ugovor o kreditu, koji ima svoje uvjete, preračunati po fiksnom tečaju iz kune u euro. ” Uvjeti, kamatna stopa, anuiteti, glavnica – sve ostaje isto, samo u drugoj valuti”, kaže Bašić Jantolić.

Slična stvar dogodit će se i s drugim zatečenim stanjima, poput odobrenog limita za obročne otplate. “Sve će ostati kako je, samo će se iznosi odobrenih limita preračunati u eure primjenom fiksnog tečaja 7,53450”, kaže Bašić Jantolić.

Proces mora biti gotov u kratkom roku

Danas, u svijetu koji je povezan i kojem je digitalno bankarstvo dostupno 0-24 sata, konverzija je postala znatno kompleksnija nego u procesima zamjena valuta koji su se događali prije 15, 20 ili 30 godina. Tada se proces mogao provoditi danima, možda i mjesecima, dok mi moramo biti gotovi praktički preko noći”, kaže Bašić Jantolić.

Uvođenje eura za Addiko banku, prema pričanju Bašić Jantolić, nije bio golemi šok, no svakako je golemi zahvat. ” Prilagodbu i projekt implementacije postavili smo u plan prije tri godine, a ozbiljnije smo na tome počeli raditi na ljeto 2021. godine. Tada smo oformili radne skupine i inicijative, a razgovarali smo i s dobavljačima.

Kako bi sve prošlo glatko, doček Nove godine provest će u banci

Bašić Jantolić, iz čijeg su sektora proizašli projekti poput Virtualne poslovnice, nove strategije poslovanja i maskota, hrčak Oskar, otkrila nam je i kako će izgledati taj ključni konverzijski vikend. “Za nas bankare ovo je bitan trenutak, koji praktički dolazi samo jednom u životu. Prelazak na euro je dio hrvatske povijesti i važno je da svi odradimo posao profesionalno i u roku kako bi naši klijenti što manje osjetili promjene. U krajnjoj liniji, ova promjena zadire u imovinu naših klijenata, praktički u njihov život, i to shvaćamo ozbiljno i odgovorno. “, kaže Bašić Jantolić.

Proces je iznimno kompleksan, a predsjednik Uprave, Mario Žižek neće pritisnuti samo jedan gumb koji će odmah sve iznose podijeliti s fiksnim tečajem. Bašić Jantolić kaže kako je riječ o cijelom nizu aktivnosti i radnji koje se moraju odraditi uspješno. Jedan proces se ‘gasi’, kako bi se drugi mogao ‘upaliti’, kroz cijeli postupak su prožete kontrolne točke koje se moraju zadovoljiti. Uprava će tu večer, a i doček Nove godine, provesti u banci, kao i ljudi na drugim rukovodećim pozicijama, kako bi sve prošlo glatko, bez ikakvih problema.

“Sam proces konverzije će trajati određeni broj sati. Nakon konverzije kreće proces kontrole. Kada konverzija prođe, kreće aktivacija kanala i otvaranje poslovnica u ponedjeljak ujutro”, tumači Bašić Jantolić. “Rekla bih da je ovo najveći projekt koji je ova banka radila u zadnjih deset godina. Proces se mora provesti kroz apsolutno sve sustave banke i to u vrlo kratkom roku u kojem se stvari moraju posložiti jedna za drugom, kako bi sve na kraju dobro funkcioniralo”, dodaje Bašić Jantolić.

Koliki se prekid u radu očekuje?

Iz Addiko banke očekuju da će kroz konverzijski vikend njihova kartična plaćanja raditi bez prekida dok će neke druge usluge biti van funkcije. “Očekujemo da će svi naši sustavi normalno raditi u petak 30. prosinca, a poslovnice će biti otvorene taj dan od 8 do 16 sati. U subotu, 31. prosinca i u nedjelju, 1. siječnja naše poslovnice će biti zatvorene te mobilno i internetsko bankarstvo neće biti u funkciji. Addiko bankomati će raditi normalno, uz polusatni prekid oko ponoći sa 31. prosinca na 1. siječnja, kada će krenuti raditi s euro novčanicama. Želja nam je početi radni tjedan u ponedjeljak 2. siječnja, uz dva sata odmaka od redovnog otvaranja. Dakle, umjesto u 8 sati, naše poslovnice će u jutarnjoj smjeni započeti s radom u 10 sati. “, kaže Bašić Jantolić.

Ističe i kako je proces promjene valute za nekoliko tisuća bankomata u državi, golem posao. “Cijeli proces prelaska na euro za bankomate odvijat će se između 15. prosinca i 15. siječnja. Kako bi se on uspješno odradio, dio bankomata bit će ugašen. Polovica njih će se gasiti kroz prosinac kako bi se do 1. siječnja napunili s eurima, dok će druga polovica u tom periodu i dalje raditi s kunama. Nakon 1. siječnja, bankomati napunjeni eurima se pale, a gase se bankomati koji imaju kune. Tada će se oni krenuti puniti s eurima, tako da bi do 15. siječnja taj proces trebao biti gotov”, objašnjava Bašić Jantolić.

“Tijekom tog perioda, bankarska zajednica dogovorila je obustavu naplate naknade za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima svih banaka. Napravljen je i sinhronizirani plan paljenja i gašenja bankomata kako se ne bi dogodilo da u nekom manjem mjestu ne radi baš niti jedan bankomat. U većim mjestima, građani će jednostavno moći doći do bankomata bilo koje banke i do 15. siječnja podići gotovinu bez ikakve naknade”, zaključuje Bašić Jantolić.

Sadržaj nastao u suradnji s Addiko bankom.