Što je apneja u snu: ovih 5 stvari ključno je za kvalitetan san ako vas muči ovo stanje
Tjelovježba je samo jedna od njih
Apneja u snu je poremećaj koji obilježava ponavljajuće zaustavljanje disanja na kratko vrijeme tijekom spavanja. Kod zdravih ljudi zrak konstantno prolazi kroz usta i nos – i u fazi budnosti, a i u fazi spavanja. No, ljudi s apnejom za vrijeme spavanja ne dobivaju dovoljno kisika, što ih tjera da zijevaju i često se bude.
U mnogim slučajevima ljudi nisu svjesni da su prestali disati i vjeruju da im je ciklus spavanja normalan. Za vrijeme spavanja, ljudi s apnejom koja se javlja u snu mogu proizvoditi zvukove koji zvuče poput hrkanja.
Ovaj poremećaj disanja može uzrokovati niz zdravstvenih komplikacija. Ako se ne liječi, može potaknuti probleme u kontekstu mentalnog zdravlja, dovesti do slabijeg imunološkog sustava, doprinijeti gubitku pamćenja, ali i povećati rizik od zatajenja srca.
Uobičajeni tretmani uključuju uređaje za disanje, lijekove i, iako na kraju, kirurgiju. Međutim, neke promjene životnog stila i kućna njega također mogu poboljšati kvalitetu života i san, stoga vam u nastavku teksta donosimo načine koji mogu pomoći osobama s apnejom u snu.
Kako nastaje apneja u snu
Apneja za vrijeme spavanja nastaje zbog prekida normalnog disanja tijekom spavanja. Tri su vrste apneje, a razlikuju se prema mehanizmu nastanka:
- opstruktivna apneja u snu (OSA): opstruktivna apneja u snu najčešća je vrsta. Nastaje kad se meka tkiva u grlu opuste tijekom spavanja, što uzrokuje zatvaranje gornjih dišnih puteva. Kad se dišni putevi zatvore, zrak ne može slobodno prolaziti i opskrbiti pluća, što dovodi do prekida disanja. Ovo zatvaranje može biti djelomično (hipopneja) ili potpuno (apneja). Osoba se može probuditi, najčešće zbog osjećaja gušenja, kako bi joj se ponovo otvorili dišni putevi i kako bi nastavila disati zato što je apneja u snu poremećaj disanja povezan sa spavanjem
- centralna apneja u snu (CSA): centralna apneja u snu vrsta je apneje koja nastaje kad mozak ne šalje odgovarajuće signale mišićima koji su zaduženi za disanje. U ovom slučaju problem nije u opstrukciji dišnih puteva, već u nedostatku naredbi za disanje. Kod centralne apneje u snu mozak ne prepoznaje potrebu za disanjem što dovodi do privremenog prekida disanja. Osoba se može probuditi kako bi ponovno uspostavila normalno disanje.
- mješovita apneja u snu: ova vrsta apneje je kombinacija opstruktivne i centralne. Počinje kao opstruktivna apneja, a zatim se pretvara u centralnu apneju tijekom koje mozak prestane slati signale za disanje.
Uzroci apneje u snu
Iako se u obzir uzimaju sve tri vrste apneje, njihovi se uzroci uglavnom poklapaju. Apneja za vrijeme spavanja može imati različite uzroke, a neki od glavnih faktora koji doprinose razvoju ovog poremećaja su:
- opstrukcija dišnih puteva: to je najčešći uzrok apneje za vrijeme spavanja. Tijekom spavanja, meka tkiva u grlu opuštaju se, a kod nekih ljudi to može rezultirati zatvaranjem ili sužavanjem dišnih puteva, što uzrokuje privremeno zaustavljanje disanja
- prekomjerna težina ili pretilost: višak masnog tkiva oko vrata i grla može otežati disanje tijekom spavanja
- anatomske osobine: neke anatomske osobine, poput veličine jezika, veličine tonzila (krajnika) ili oblika lica, mogu povećati sklonost osobe za nastanak apneje u snu
- nasljedni faktori: postoje genetske predispozicije za ovaj poremećaj disanja povezan sa snom, što znači da osobe s obiteljskom poviješću ovog poremećaja imaju veći rizik od njegovog razvoja
- poremećaji živčanog sustava: određeni poremećaji, poput Parkinsonove bolesti ili moždanog udara, mogu utjecati na kontrolu mišića koji su uključeni u disanje tijekom spavanja
- konzumacija alkohola i određenih lijekova: alkohol i neki lijekovi za smirenje mogu pospješiti opuštanje mišića grla, povećavajući rizik od razvoja apneje u snu
- pušenje: može iritirati dišne puteve i uzrokovati upalu te time pogoršati opstrukciju dišnih puteva tijekom spavanja
- hormonalne promjene: menopauza kod žena može imati ulogu u tonusu mišića grla i povećati rizik od apneje za vrijeme spavanja
Simptomi apneje u snu
Simptome povezane s apnejom u snu nije toliko jednostavno utvrditi zato što osoba spava kad je doživljava i nije ih svjesna, te su vrlo često partneri ti koji prepoznaju da osoba ima apneju u snu. Preporučuje se da, ako je to moguće i ako osoba zbog simptoma koje doživljava tijekom dana ili zbog neke druge respiratorne bolesti sumnja na apneju u snu, osobu netko provjeri tijekom spavanja kako bi se moglo utvrditi postoje li i simptomi povezani s apnejom u snu u fazi spavanja.
Ovo su simptomi koji upućuju na apneju u snu:
- glasno hrkanje: hrkanje je uzrokovano vibracijama mekih tkiva u grlu i nosu dok zrak prolazi kroz njih tijekom disanja. U slučaju apneje u snu, ovaj zvuk može biti osobito glasan i prekidajuć zato što se disanje povremeno zaustavlja ili postaje plitko
- pauze u disanju: osoba s apnejom za vrijeme spavanja može iskusiti trenutke kad prestaje disati ili kad je disanje vrlo plitko. Ove pauze mogu trajati nekoliko sekundi do nekoliko minuta i mogu se dogoditi nekoliko puta tijekom noći
- buđenje gušenjem: povremeno zaustavljanje disanja tijekom noći može dovesti do buđenja uz osjećaj gušenja. Osoba može osjetiti paniku ili tjeskobu u pokušaju stabilizacije disanja
- noćno znojenje: tijekom epizoda apneje u snu tijelo može reagirati pojačanim znojenjem, što je odgovor na stres nastao nedostatkom kisika ili pokušajem stabilizacije disanja
Iako su simptomi povezani s apnejom u snu, koji se pojavljuju tijekom dana kao odraz kvalitete sna, karakteristični i za druge zdravstvene probleme, ne treba ih zanemariti i u kontekstu sumnje na apneju u snu:
- osjećaj umora tijekom dana: iako možda provedu dovoljno vremena u krevetu, ljudi s apnejom za vrijeme spavanja često se bude umorni i neispavani zbog prekida u disanju koji ometaju dubok san potreban za opće zdravlje i kognitivne funkcije
- jutarnja glavobolja: nedostatak kisika tijekom noći može uzrokovati jutarnju glavobolju. Ovo se može dogoditi kao posljedica smanjenog protoka krvi u mozgu ili povećanog pritiska u krvnim žilama glave
- problemi s koncentracijom i pamćenjem: nedostatak kvalitetnog sna zbog apneje u snu može rezultirati problemima s koncentracijom, pamćenjem i mentalnom oštrinom tijekom dana. Osoba može imati poteškoća pri obavljanju svakodnevnih zadataka, ali i s održavanjem pažnje.
Dijagnoza i liječenje apneje u snu
Postoje dva glavna načina za dijagnosticiranje apneje u snu: polisomnografija (PSG) i kućna polisomnografija. PSG je test spavanja koji se obično provodi u specijaliziranim centrima za spavanje. Tijekom ovog testa prate se aktivnost mozga, disanje, srčana aktivnost, pokreti mišića i drugi parametri spavanja. Informacije dobivene testiranjem zdravstvenim će stručnjacima omogućiti dijagnosticiranje apneje u snu ili isključenje dijagnoze, a s druge strane omogućit će određivanje vrste apneje i njezine ozbiljnosti.
Kućna polisomnografija može biti prikladna alternativa za neke pacijente. Ovaj se test provodi kod kuće uz pomoć prijenosnog uređaja koji prati slične parametre kao i PSG. Kućna polisomnografija omogućuje pacijentima da spavaju u vlastitom okruženju, a zdravstvenom osoblju da prikupi kvalitetnije i relevantnije rezultirate zbog prirodnog i uobičajenog mjesta spavanja.
Jedan od čestih načina liječenja apneje u snu je onaj pomoću CPAP uređaja. CPAP uređaj (Continuous Positive Airway Pressure) terapijski je uređaj koji koristi blagi pritisak zraka kako bi održao otvorene dišne puteve tijekom spavanja, sprječavajući njihovo zatvaranje ili kolaps.
CPAP uređaj čine:
- glavni uređaj: malen i kompaktan uređaj koji kontinuirano potiče protok zraka. Ovisno o modelu, može biti stacionaran ili prijenosan
- cijev za zrak: cijev povezuje glavni uređaj s maskom koja se stavlja na lice. Cijev prenosi zrak iz uređaja u masku
- maska: postavlja se preko nosa ili usta kako bi osigurala neprekidan protok zraka u dišne puteve. Postoje različiti tipovi maski, uključujući nosne maske, maske s naslonom za lice ili maske koje potpuno pokrivaju i nos i usta
Kada se pravilno koristi, CPAP uređaj pomaže u sprječavanju epizoda prekida disanja i smanjuje simptome apneje u snu, poput hrkanja, buđenja s gušenjem i osjećaja umora tijekom dana. Ova terapija provodi se tijekom cijele noći – od odlaska na spavanje do jutarnjeg buđenja, kako bi se mogao pratiti ciklus spavanja i parametra sna.
Uređaj se prilagođava prema individualnim potrebama pacijenta (jačina pritiska zraka, odabir odgovarajuće maske) i, unatoč tome, pacijentu će biti potrebno određeno vrijeme da se navikne na nošenje maske i na terapiju.
Postoje i drugi načini liječenja apneje u snu, no rjeđe su korišteni:
- uređaj za mandibularnu ekspanziju: sličan je štitniku za zube, ovaj uređaj gura donju čeljust prema naprijed, održavajući dišne putove otvorenima dok osoba spava
- kirurški zahvati: ovo može uključivati uklanjanjekrajnika koji mogu blokirati dišne putove
5 ključnih stvari za kvalitetan san kod apneje u snu
Ako osoba primjećuje simptome u snu, potrebno je obratiti se zdravstvenom stručnjaku i zatražiti pomoć. Međutim, osim važnosti pridržavanja smjernica liječenja, preporučuje se i promjena životnih navika koje su, ako nije u pitanju genetska predispozicija za apneju u snu, potencijalno dovele do razvoja poremećaja disanja povezanog sa snom.
1. Održavanje zdrave tjelesne težine
Ako osoba ima višak kilograma, gubitak viška kilograma i fizička aktivnost mogu značajno poboljšati simptome apneje u snu. Višak masnoće oko vrata može pritisnuti dišne puteve i doprinijeti njihovom zatvaranju tijekom spavanja. Čak i gubitak malog postotka tjelesne mase može imati pozitivan učinak na ovo stanje.
2. Prilagodba položaja tijela prije spavanja
Spavanje na boku može pomoći u održavanju dišnih puteva otvorenima. Za neke ljude upotreba dodatnih jastuka ili posebnih uređaja može olakšati spavanje na boku. Preporučuje se izbjegavanje spavanja na leđima jer ono može pogoršati simptome apneje u snu zato što se jezik i meka tkiva u grlu imaju tendenciju opustiti i pomaknuti prema natrag, što može uzrokovati suženje ili potpuno zatvaranje dišnih puteva tijekom spavanja.
3. Izbjegavanje alkohola i sedativa
Konzumacija alkohola i sedativa, između ostalog, manifestira se opuštanjem mišića, pa tako i opuštanjem mišića u grlu, što može potencijalno uzrokovati kolaps dišnih puteva tijekom spavanja. Izbjegavanje ovih tvari prije spavanja može pomoći smanjenju simptoma apneje u snu.
4. Prestanak pušenja
Pušenje iritira tkiva u grlu i može uzrokovati oticanje i upalu tkiva, što dodatno sužava dišne puteve i otežava protok zraka tijekom spavanja. Prestanak pušenja može dovesti do poboljšanja simptoma, ali do poboljšanja općeg zdravlja.
5. Kvalitetna higijena sna
Uspostavljanje redovitog rasporeda spavanja, stvaranje udobnog okruženja za spavanje i prakticiranje tehnika opuštanja prije spavanja može poboljšati kvalitetu sna i smanjiti vjerojatnost prekida spavanja povezanih s apnejom u snu.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: