Povišeni i sniženi leukociti: evo kada se treba zabrinuti

Povećani broj leukocita naziva se leukocitoza, a smanjeni broj leukocita naziva se leukopenija

PišeIvna Bobanac

FOTO: Shutterstock

PišeIvna Bobanac 11. 05. 2023.

Tekst je revidirala Branislava Čilić, dr. med., specijalist obiteljske medicine

Što su leukociti?

U krvi se nalaze crvene (eritrociti) i bijele (leukociti) krvne stanice te krvne pločice (trombociti). Te stanice, koje stvara koštana srž, ulaze u krv nakon što sazriju. Iako se nazivaju bijelim krvnim stanicama, leukociti su zapravo bezbojni. Iako leukociti čine samo oko 1 posto krvi, njihov utjecaj na zdravlje je velik. Svakog dana proizvede se gotovo 100 milijardi bijelih krvnih stanica. Tijekom laboratorijskih testova iz krvi bijela krvna zrnca se broje, a rezultat se izražava brojem stanica po po kubičnom milimetru krvi. Shodno tome, normalne razine leukocita u zdravih odraslih ljudi kreću se između 4000 i 10.000 stanica po kubičnom milimetru krvi, što se u nalazu krvne slike izražava referentnom vrijednošću od 3,4 do 9,7. Sve vrijednosti više od 10.000 stanica po kubičnom milimetru krvi smatraju se povišenima. U kontroli leukocita gleda se ukupan broj leukocita kao i ponašanje nekih vrsta leukocita, a dobivene vrijednosti koriste se u utvrđivanju virusnih i bakterijskih infekcija, upala, alergija ili pak leukemije (maligne bolesti koštane srži i limfnih čvorova).

U krvi se razlikuju ove vrste leukocita:

granulociti: leukociti koji imaju zrnatu (granularnu) citoplazmu. Granulociti se dijele na 3 vrste:
– neutrofilne granulocite koji organizam štite od bakterijskih infekcija, za vrijeme kojih im se broj jako poveća
– eozinofilne granulocite koji imaju važnu ulogu u obrani organizma od parazita, te su vrlo aktivni tijekom alergijskih reakcija
– bazofilne granulocite koji su, iako čine manje od 1 posto leukocita, odgovorni za alergijski odgovor organizma tijekom kojeg oslobađaju histamin
limfociti: velike su stanice koje sadrže karakterističnu veliku, okruglu jezgru. Nalaze se u krvi, limfnim organima, koštanoj srži i crijevnoj sluznici te čine 20 do 46 posto leukocita u krvnom optoku, najduže žive i imaju ključnu ulogu u imunološkom odgovoru organizma
monociti: najveće su stanice u krvi. Ima ih od 2 do 12 posto od ukupnih leukocita u krvi

Važno je napomenuti da se tijekom dana javljaju oscilacije u broju bijelih krvnih zrnaca – niže vrijednosti bilježe se tijekom odmora, a više tijekom vježbanja. Također, novorođenčad ima visok broj bijelih krvnih stanica koji tijekom djetinjstva postupno opada i doseže razine odraslih ljudi. Iznimka su limfociti, čije su razine niske pri rođenju, a koji svoje najviše razine dosežu u prve četiri godine života, a nakon toga postupno opadaju na razine koje imaju odrasli.

Simptomi koji prate oscilacije u broju leukocita

Bolesti i stanja kod kojih se mijenja broj leukocita su:

tresavica, zimica, bolovi u tijelu
većina infekcija bilo da su bakterijska, gljivične ili virusne
upaljene, gnojne, bolne rane koje ne zacjeljuju same od sebe
uporan kašalj i/ili otežano disanje

Povišeni leukociti

Povećani broj leukocita naziva se leukocitoza, a smanjeni broj leukocita naziva se leukopenija. Udio određenih leukocita mijenja se u određenim bolestima – primjerice broj neutrofila raste u slučaju bakterijskih infekcija, dok je broj eozinofila veći kod alergijskih reakcija i parazitarnih bolesti. Kod nekih virusnih infekcija u akutnoj (početnoj) fazi infekcije bilježe se povišene vrijednosti leukocita u krvi, ali kod virusnih bolesti su leukociti većinom normalne ili niske vrijednosti.

Uzroci povišenih leukocita mogu biti:

bakterijske infekcije (povećani broj neutrofilnih granulocita)
infekcije parazitima (povećani broj eozinofila)
alergije (povećani broj eozinofila)
mononukleoza (povećane vrijednosti atipičnih limfocita) i monocita
leukemija*, maligna bolest bijele loze koštane srži
intenzivni fizički napor
konvulzije
akutne emocionalne reakcije
bol
trudnoća bilježi povišen broj leukocita kao i porođaj

*Kod leukemije je broj leukocita u krvi najčešće povećan, no može biti i normalan i snižen.

Snižene vrijednosti leukocita

Snižene vrijednosti leukocita javljaju se uslijed preslabog imunološkog odgovora organizma.

Uzroci sniženih leukocita mogu biti:

virusne infekcije
uzimanje određenih lijekova
kronična anemija
pothranjenost
anafilaksija

Leukociti u urinu

Povišene vrijednosti leukocita u urinu mogu biti znak infekcije, i to najčešće bakterijske infekcije mokraćnog sustava. Više od polovice žena i 1 od 5 muškaraca u nekom trenutku života ima infekciju mokraćnog sustava. Potvrdi li se da je riječ o bakterijskoj infekciji mokraćnog sustava, ista se liječi antibioticima koji bi već nakon prvih nekoliko dana trebali ublažiti neugodne simptome, no to ne znači da treba prestati antibiotike – ove lijekove treba piti u točnim dozama i trajanju koje je odredio nadležni liječnik. Prekidanjem terapije riskira se zaostajanje bakterija koje bi mogle izazvati novu infekciju, koja će se idući puta teže liječiti antibioticima. Neke se bakterijske infekcije mokraćnog sustava znaju liječiti i nekoliko mjeseci.

Simptomi infekcije mokraćnog sustava su: