Neutrofili tijelu pomažu u borbi protiv infekcija; evo što znači kad njihov broj padne ili raste
Pad neutrofila u krvi mogu uzrokovati određeni lijekovi, infekcije poput vodenih kozica, ali i leukemija
Neutrofili, zajedno s eozinofilima i bazofilima, čine skupinu bijelih krvnih stanica poznatih kao granulociti. Neutrofili pomažu imunološkom sustavu u borbi protiv infekcija i liječenju ozljeda. Bijele krvne stanice čine 1 posto stanica u tijelu, a neutrofili čine od 50 do 80 posto bijelih krvnih stanica u organizmu. Neutrofili se stvaraju u koštanoj srži i kroz tijelo putuju putem krvi, tkivima i limfnim čvorovima. Apsolutni broj neutrofila koji se određuje testovima iz krvi, pokazuje ima li tijelo dovoljno neutrofila ili su njihove razine iznad ili ispod zdravog raspona. U nastavku teksta saznajte što su neutrofilni granulociti, koja je njihova uloga u organizmu i što znači kada se razine neutrofila u krvi ispod donje preporučene granice.
Što su neutrofilni granulociti?
Neutrofilni granulociti ili neutrofili su vrsta bijelih krvnih stanica (leukocita) koje djeluju kao prva linija obrane imunološkog sustava. Postoje tri vrste bijelih krvnih stanica: granulociti, limfociti i monociti. Neutrofili su podskupina granulocita, zajedno s eozinofilima i bazofilima. Zajedno, bijele krvne stanice štite tijelo od infekcija i ozljeda. Točnije, zamislite imunološki sustav kao generala koji upravlja vojskom koja sprečava ulazak bakterija i virusa u organizam.
Nakon što bijela krvna zrnca prođu osnovnu obuku u koštanoj srži, imunološki sustav šalje svoje trupe zrelih stanica (neutrofile, eozinofile i bazofile) da putuju kroz krvožilni sustav i tkiva kako bi se pripremili za patogene koji uzrokuju infekcije i bolesti. U slučaju napada na imunološki sustav, neutrofili su na prvoj liniji obrane. Neutrofili hvataju i uništavaju bakterije i ostale mikroorganizme postavljajući im zamke i uništavajući ih. Tijelo će tijekom ove borbe reagirati upalom, a neutrofili će na to započeti proces popravljanja tkiva, zacjeljivanja ozljeda ili drugih prisutnih oštećenja.
Što je neutropenija, a što neutrofilija?
Neutrofilija je stanje abnormalno visokog broja neutrofila koji cirkuliraju u krvi i obično je povezano s akutnom upalom, iako može biti posljedica kronične mijeloične leukemije, raka krvotvornih tkiva. S druge strane, neutropenija je abnormalno nizak broj neutrofila. Neutropenija može biti uzrokovana raznim nasljednim poremećajima koji utječu na imunološki sustav kao i brojnim stečenim bolestima, uključujući određene poremećaje koji nastaju izlaganjem štetnim kemikalijama. Neutropenija značajno povećava rizik od po život opasne bakterijske infekcije. Normalne vrijednosti neutrofilnih granulocita kreću se, za žene i za muškarce, od 2,06 do 6,49 • 10^9/L.
Evo što se događa u tijelu kada je broj neutrofila previsok, a što se događa kada je broj neutrofila prenizak.
S obzirom na broj neutrofila nastaju:
- neutropenija: stanje u kojem je broj neutrofila prenizak. Sniženje broja neutrofila u perifernoj krvi može pogodovati nastanku infekcija, osobito bakterijskih. Neutropenija može biti posljedica djelovanja različitih čimbenika, a jedna od njih je i primjena citotoksične terapije u onkoloških i hematoloških bolesnika. Uzroci neutropenije mogu biti i autoimune bolesti ili infekcije, kao i manjak vitamina B12, folata te bakra
- neutrofilija: poznata kao neutrofilna leukocitoza, javlja se kada je broj neutrofila previsok, što je često posljedica bakterijske infekcije. U borbi protiv infekcije, nezreli neutrofili prerano napuštaju koštanu srž i ulaze u krvotok. Leukocitozu ili visok ukupni broj bijelih krvnih stanica mogu pratiti simptomi poput vrućice ili ponavljajućih infekcija, ali ovi simptomi mogu biti znakovi i nekog drugog temeljnog zdravstvenog stanja. Dok se neke osobe mogu roditi s neutrofilijom, ovo stanje može bit uzrokovano infekcijama, pušenjem, određenim lijekovima kao i nekim vrstama leukemije.
Simptomi neutropenije
Ljudi često saznaju da imaju neutropeniju tek kada im se učine krvne pretrage iz nekih drugih zdravstvenih razloga, zato što neutropenija u počecima ne pokazuje jasne simptome. No, jedna krvna pretraga koja pokazuje niske razine neutrofila ne znači nužno da osoba ima neutropeniju. Razine neutrofila mogu varirati iz dana u dan, pa ako krvni test pokaže da osoba ima neutropeniju, potrebno ga je ponoviti za potvrdu. Neutropenija je prema Medicinskom leksikonu stanje u kojem je smanjen broj neutrofila u krvi ispod 1,8 • 10 /L.
Neutropenija nastaje zbog:
- smanjenog stvaranja u koštanoj srži
- povećane i ubrzane razgradnje u perifernim tkivima
- prelaskom neutrofila iz središnjega cirkulirajućeg dijela u periferni (marginalni) dio krvnih žila
Neutropenija ne uzrokuje simptome, ali infekcije koje mogu biti posljedica neutropenije mogu uzrokovati različite simptome. Ponovljene infekcije također mogu biti znak neutropenije. Ako imate blagu neutropeniju, tijelo može imati dovoljno neutrofila za borbu protiv infekcija. U tom slučaju možda nećete primijetiti ili razviti nikakve simptome.
Simptomi neutropenije mogu uključivati:
- groznica (febrilna neutropenija)
- umor
- upala grla (faringitis)
- natečeni limfni čvorovi
- čirevi u ustima ili oko anusa
- bol, oteklina i osip na mjestu infekcije
- proljev
- peckanje tijekom mokrenja kao i drugi urinarni simptomi (hitnost, učestalost)
Neutropenija vas može učiniti osjetljivijima na infekcije. Kada je neutropenija teška, čak i normalne bakterije koje nastanjuju probavni trakt mogu uzrokovati ozbiljnu bolest.
Uzroci neutropenije
Brojni čimbenici mogu uzrokovati neutropeniju, to su:
- rak i liječenje raka: kemoterapija raka čest je uzrok neutropenije. Osim što ubija stanice raka, kemoterapija može uništiti i neutrofile i druge zdrave stanice
- leukemija
- kemoterapija
- terapija radijacijom
- lijekovi koji se koriste za liječenje pretjeranog rada štitnjače
- određeni antibiotici
- određeni antivirusni lijekovi
- protuupalni lijekovi za stanja kao što su ulcerozni kolitis ili reumatoidni artritis
- neki antipsihotici
- lijekovi koji se koriste za liječenje nepravilnog srčanog ritma
Infekcije koje mogu izazvati neutropeniju:
- vodene kozice
- Epstein-Barr
- hepatitis A
- hepatitis B
- hepatitis C
- HIV/AIDS
- ospice
- infekcija salmonelom
- sepsa
Autoimune bolesti koje mogu izazvati neutropeniju:
- granulomatoza s poliangiitisom (ranije nazvana Wegenerova granulomatoza)
- lupus
- reumatoidni artritis
Dijagnosticiranje neutropenije
Dijagnoza neutropenije postavlja se jednostavbim testom iz krvi koji se naziva diferencijalna krvna slika, a koja pokazuje stanje različitih vrsta leukocita u krvi. Osobe koje primaju kemoterapiju redovito provode ovaj test. U nekim slučajevima radi se i biopsija iz uzorka koštane srži kojom se provjerava stvara li se normalan broj bijelih krvnih stanica.
Kada zbog neutropenije treba potražiti liječničku pomoć?
Ako vam je dijagnosticiranan eutropenija, odmah nazovite liječnika ako razvijete znakove infekcije, što može uključivati:
- temperaturu višu od 38 stupnjeva
- drhtavicu i znojenje
- kašalj ili kašalj koji se pogoršava
- kratkoću daha
- grlobolju
- promjene u mokrenju
- ukočen vrat
- proljev
- povraćanje
- crvenilo ili oteklina oko bilo kojeg područja na kojem koža ozlijeđena
- novi vaginalni iscjedak
- nova bol
Simptomi neutrofilije
Prema Medicinskom leksikonu neutrofilija se definira stanje kod kojeg je broj neutrofila veći od 7,5 • 10 9/L.
Neutrofilija je prisutna kod:
- infekcija uzrokovanih stafilokokima, streptokokima, gonokokima, pneumokokima, anaerobima, nekim virusima i parazitima
- kod oštećenja tkiva kao što su nekroza tkiva, te onih uzrokovanih opeklinama ili operacijama
- akutnih krvarenja
- metaboličkih promjena kao što su uremija i dijabetička acidoza
- oštećenja kemijskim tvarima
- zloćudnih tumora
- liječenja glukortikosteroidima
Sama neutrofilija obično nema simptome.
Visok broj bijelih krvnih stanica može biti znak temeljnih stanja koja mogu uzrokovati simptome kao što su:
- temperatura od 38 stupnjeva Celzija ili viša
- osjećaj slabosti ili umora
- osjećaj vrtoglavice ili nesvjestice
- ponavljajuće infekcije
- rane koje ne zacjeljuju
- otečeni ili bolni zglobovi
Uzroci neutrofilije
Uzroci sekundarne neutrofilije povezani su s raznim infekcijama, upalama uzrokovanim medicinskim stanjima i reakcijom tijela na stres.
Sekundarni uzroci neutrofilije mogu biti:
- infekcija i upala
- akutna kronična upala uzrokovana reumatoidnim artritisom i upalnom bolešću crijeva
- vaskulitis
- ozljede kao što je prijelom kostiju
- reakcija na tumore
- reakcija na lijekove
- fizički ili emocionalni stres
- pušenje
- intenzivno vježbanje
Dijagnosticiranje neutrofilije
S obzirom na to da neutrofilija može biti znak određenih temeljnih medicinskih stanja, uz fizički pregled, potrebno je obaviti i testove kojima se traže znakovi infekcije, upale ili poremećaja krvi. Kako bi se utvrdila razina neutrofila u krvi, potrebno je napraviti kompletnu krvnu sliku (KKS). Između ostalog, treba napraviti i test kojim se utvrđuje ukupni broj bijelih krvnih stanica te koliko je od tih bijelih krvnih stanica neutrofila.
Liječenje poremećaja neutrofila
U liječenju smanjenog ili uvećanog broj neutrofila koriste se:
- antibiotici
- transplantacija koštane srži
- promjena ili prestanak uzimanja lijeka koji uzrokuje neutropeniju
- kortikosteroidi
- transfuzija bijelih krvnih stanica
Također, potrebno je liječiti temeljna medicinska stanja koja su uzrokovala poremećaj broja neutrofila, a ponekad je potrebno promijeniti lijekove ako se utvrdi da isti uzrokuju poremećaj broja neutrofila.
Kako održavati broj neutrofila na zdravoj razini?
Kako bi se broj neutrofila održao u zdravom rasponu, potrebno je izbjegavati infekcije i to pomoću:
- redovitog provođenja higijene
- godišnjeg cijepljenje protiv gripe
- izbjegavanjem bliskog kontakta s ljudima koji su bolesni
- održavanjem zdrave tjelesne mase
- zdravom prehranom
- prestankom pušenja
- smanjenjem stresa
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: