Kardiologinja: ovo su simptomi bolesti srca i krvnih žila zbog kojih se treba obratiti liječniku

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti – kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. 520 milijuna ljudi na svijetu živi s nekom od bolesti srca i krvnih žila, a više od 40 posto smrti uzrokovano je bolestima krvožilnog sustava. U Hrvatskoj je od kardiovaskularnih bolesti u 2022. godini umrlo 22.303 ljudi, odnosno 39,1 posto od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti bile uzrok smrti u 43,8 posto žena te u 34,3 posto muškaraca.

Iako je zadnjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti. O prepoznavanju kardiovaskularnih bolesti, simptomima kao što je bol u prsima te o prevenciji razgovarali smo sa Željkom Bakližom, dr. med., specijalisticom interne medicine i subspecijalisticom kardiologije Opće bolnice ”Dr. Tomislav Bardek” u Koprivnici, koja je posljednjih 11 godina ujedno i voditeljica Odjela kardiologije s koronarnom jedinicom.

Visoka stopa smrtnosti

”Vodeće dijagnostičke podskupine u ukupnom broju umrlih su bolest srca uzrokovana bolešću koronarnih krvnih žila, odnosno žila koje hrane srce, i to s udjelom od 13,3 posto te cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,7 posto”, govori kardiologinja Bakliža.

”Posljednjih dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, što se više odnosi na pad brojki od cerebrovaskularnih bolesti nego od bolesti srca, ali ukupno su još uvijek prvi uzrok smrti”, nastavlja.

U usporedbi s Europom, Hrvatska spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Do 100 tisuća ljudi boluje od zatajivanja srca, bolesti koja svakog sata uzme jedan život u Hrvatskoj.

”Posljedice srčanog udara mogu biti kobne sa smrtnim ishodom u kratkom roku od nastanka incidenta”, ističe kardiologinja dodajući da srčani udar može u preživjelih uzrokovati trajno oštećenje srčanog mišića s posljedičnom trajnom i progredirajućom srčanom slabošću koja zahtijeva dugotrajno liječenje, česte boravke u bolnici i značajno smanjenje kvalitete života pacijenata.

Žene češće imaju nespecifične simptome srčanog udara

Muškarci u životnoj dobi od 30 do 65 godina češće dožive srčani udar od žena te dobi. Žene se izjednačavaju s muškarcima u incidenciji srčanog udara tek nakon 65. godine života, ali je stopa smrtnosti za njih ipak veća.

Međutim, upitate li žene koje se bolesti najviše boje, većina će ih bez razmišljanja odgovoriti – karcinoma dojke, što potvrđuje i kardiologinja Bakliža: ”Mnoge žene ne znaju da bi više pažnje trebale posvetiti srčanožilnim bolestima jer je rizik od obolijevanja podcijenjen zbog percepcije da su žene ‘zaštićene’. No, u današnje vrijeme, kada su žene izložene svim čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti kao i muškarci, ženski spolni hormoni kao zaštitni faktor više nisu dostatni.”

Naša sugovornica napominje i da nespecifični simptomi srčanog udara, koji se češće javljaju kod žena, često ostaju neprepoznati, a to su nelagoda u vratu, čeljusti, zubima ili leđima, mučnina, povraćanje, otežano disanje i bol u trbuhu. Takva stanja, ističe kardiologinja, mogu dovesti do neželjenih posljedica.

Čimbenici rizika i rizične skupine

Ne postoji konkretan uzrok krvožilnih bolesti, no postoje faktori rizika, odnosno čimbenici koji povećavaju vjerojatnost razvoja ovih bolesti. Gotovo svi odrasli imaju barem jedan faktor rizika za razvoj srčanožilnih bolesti, dok su muškarci, za razliku od žena, skloniji tome da imaju tri ili više faktora.

Kardiologinja Bakliža navodi da su ovo čimbenici rizika za razvoj srčanožilnih bolesti i preranu ili iznenadnu smrt:

• neliječena ili neregulirana šećerna bolest
• neliječen ili nereguliran visoki krvni tlak
• tjelesna neaktivnost
• pretilost
• stres
• pušenje

S druge strane, rizične skupine određene su populacijske skupine koje imaju veću vjerojatnost razvoja određenih bolesti ili zdravstvenih problema u odnosu na ostatak populacije. U kontekstu kardiovaskularnih bolesti, rizične skupine obuhvaćaju ljude s određenim karakteristikama ili životnim stilom koji povećavaju njihovu osjetljivost na razvoj tih bolesti.

”Posebno rizične skupine su osobe koje imaju šećernu bolest, osobe s povišenim krvnim tlakom, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, ljudi koji se malo kreću te pušači”, ističe kardiologinja. Dodaje da je stres, uz pušenje, čimbenik rizika koji često dovodi do fatalnih promjena u krvožilnom sustavu te često uzrokuje srčani ili moždani udar sa smrtnim ishodom.

Simptomi koji upućuju na hitan posjet liječniku

Upozoravajući simptomi, nažalost, nisu uvijek očiti ili barem nisu takvi da bi potaknuli osobu da potraži liječničku pomoć. Brže umaranje, kratak dah pri umjerenoj tjelesnoj aktivnosti ili bol u prsima i leđima često se smatraju normalnim pojavama u starijoj životnoj dobi. No, ipak, ti isti simptomi mogu značiti da se radi o bolesti koronarnih krvnih žila, krvnih žila koje hrane srce.

Bol u prsima koja se javlja povremeno, obično pri tjelesnoj aktivnosti kao što su brzo hodanje i penjanje stepenicama ili pri izlasku na hladan zrak, a prestaje čim aktivnost prestane, znak je da je potrebno javiti se liječniku. Također, osjećaj nepravilnog srčanog ritma, brzo umaranje koje ranije nije bilo prisutno, promjena u intenzitetu i učestalosti bolova, kao i slab terapijski odgovor na dotadašnju medikamentoznu terapiju poticaj je za nužno obraćanje liječniku.

Kardiologinja objašnjava da su iznenadni incidenti češći u mlađe populacije, bez upozoravajućih simptoma, što rezultira potrebom za promptnom hospitalizacijom i intervencijom. ”Hitna, neodgodiva intervencija na koronarnim arterijama, ugradnja potpornica u krvne žile i kardiokirurški zahvat ugradnje premosnica, ključna je za očuvanje funkcije srčanog mišića što omogućava vrlo brz oporavak i povratak u normalan život”, pojašnjava liječnica.

Nepogrešivi simptomi srčanog udara, koji zahtijeva hitnu liječničku pomoć, su:

• iznenadna bol iza prsne kosti
• bol koja se širi u donju čeljust
• bol koja se širi u ramena i ruke
• hladan znoj
• opća slabost

Simptomi koji oponašaju srčane tegobe

S druge strane, sjedilački način života, odsutnost rekreativne tjelesne aktivnosti uz prekomjernu tjelesnu težinu, izloženost stresu na poslu kod mlađe, radno aktivne populacije, dovode do pojave simptoma koji oponašaju srčane tegobe.

”Radi se o bolovima u leđima i prsnom košu, trncima u rukama, osjećaju ubrzanog lupanja srca, senzacijama koje pojedinci opisuju kao preskakivanje srca i nelagodu u prsima”, objašnjava kardiologinja Bakliža.

Zbog takvi simptoma mladi ljudi obično dolaze u liječničku ordinaciju, ali rijetko su znakovi bolesti srca i krvnih žila, ističe naša sugovornica.

“Dugo sjedenje pred računalom i slaba fizička aktivnost dovode do bolnog sindroma uzrokovanog iskrivljenjem kralježnice i slabošću mišića. Adrenalin, hormon stresa, čest je uzrok osjećaja lupanja i preskakivanja srca u mlađih osoba, preopterećenih poslom i svakodnevnim obavezama te ne predstavlja nužno bolest, već reakciju na stres”, pojašnjava.

Čak 80 posto slučajeva smrti može se spriječiti

Svjetska kardiološka federacija (WHF) krovna je organizacija koja predstavlja globalnu kardiovaskularnu zajednicu, a ujedinjuje znanstvene i medicinske udruge te udruge za prava pacijenata.

Ta je organizacija 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskog dana srca s ciljem informiranja populacije širom svijeta kako su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 18,6 milijuna života svake godine. Taj dan obilježava se 29. rujna, a njegovo obilježavanje ima različite tematike, ovisno o ključnim pitanjima i temama koje se odnose na zdravlje srca.

”Tako se želi upozoriti na značaj kardiovaskularnih bolesti u pobolu i mortalitetu te poučiti kako očuvati zdravlje srca i krvnih žila jer znamo da je 80 posto smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima moguće spriječiti preventivnim djelovanjem”, ističe kardiologinja Bakliža.

Preporuke za očuvanje zdravlja srca

Radi očuvanja zdravlja srca i krvnih žila neophodno je poduzeti sveobuhvatne mjere prevencije. Kardiologinja naglašava da svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.

S nama je podijelila nekoliko preporuka za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila:

1. Krećite se. Igra, šetnja, kućanski poslovi, ples – sve se broji. Koristite se digitalnim tehnologijom, preuzmite aplikaciju za vježbanje, neka vam tjelesna aktivnost bude zabava i radost.
2. Promijenite prehrambene navike. Zamijenite slatkiše svježim voćem, sokove vodom, smanjite unos soli i šećera.
3. Prestanite pušiti. To je najbolja stvar koju možete učiniti za zdravlje svog srca.
4. Ne zaboravljajte kontrolirati svoj krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, osobito ako bolujete od visokog tlaka ili dijabetesa. Ne zaboravite redovito uzimati propisane lijekove.

“Neophodno je započeti s edukacijom djece, već u najranijoj dobi, kako bi usvojili dobre navike prehrane, kretanja i tjelovježbe te brige o zdravlju. Tako je moguće prevenirati velik dio srčanožilnih bolesti, osigurati bolju kvalitetu života i dulji životni vijek”, zaključila je kardiologinja Željka Bakliža.