Kratki vodič: vrste anestezija, kako djeluju i kako se pripremiti za pregled kod anesteziologa?

Anesteziologu obavezno napomenite ako imate bilo kakvu alergiju

FOTO: Sasin Tipchai/Pixabay

Prema medicinskim zapisima, prvu anesteziju primijenio je stomatolog William T. G. Morton 16. listopada 1846. godine u bostonskoj Općoj bolnici Massachusetts. Morton je, kako bi pacijenta Glenna Abbotta pripremio za operaciju uklanjanja vaskularnog tumora na vratu, a koju je obavio kirurg John Collins Warren, koristio sumporni eter.

Od tada je anesteziologija toliko napredovala da moderna medicina ne bi bila moguća bez anestezije – presađivanje organa i operacije na otvorenom srcu samo su neke od važnih tehnika spašavanja života koje je omogućila. Osim kod većih zahvata, anestezija se može koristiti i kod čišćenja zubnih kanala, tijekom porođaja ili dijagnostičkih postupaka poput kolonoskopije. U nastavku teksta donosimo kratak vodič o vrstama anestezija, objašnjavamo kako djeluju te kako se sve anestetici mogu primjenjivati.

Što je anestezija?

Prema definiciji, anestezija je medicinska intervencija koja omogućuje da pacijent ne osjeća bol tijekom postupaka kao što su kirurški zahvati, određeni pregledi i dijagnostički testovi. Anesteziolozi su liječnici koji su posebno obučeni za davanje lijekova koji se koriste za anesteziju, a ti se lijekovi nazivaju anestetici.

Anestetici se mogu primijeniti na nekoliko načina:

  • inhalacijom se primjenjuju anestetici u plinovitom obliku koje pacijent udiše kroz masku koja pokriva nos i usta
  • intravenozno se anestetici primjenjuju injiciranjem direktno u venu
  • pomoću katetera koji se uvodi u prostor izvan leđne moždine ili oko perifernih živaca
  • rektalno, direktno u debelo crijevo
  • pomoću losiona ili sprejeva koji se apliciraju lokalno
  • u obliku kapi za oči

Vrste anestezije

Anestezija koju će anesteziolog primijeniti o vrsti i opsegu medicinskog postupka. Postoje dvije vrste anestezije, opća kod koje se postiže gubitak svih osjeta pri čemu pacijent nije pri svijesti te regionalna kod koje se postiže gubitak osjeta boli pri čemu je pacijent budan.

Kod opće anestezije anestetici se mogu primijeniti inhalacijski, intravenski i rektalno. Najčešće se primjenjuje opća inhalacijska anestezija zato što omogućuje lagano održavanje i kontrolu dubine anestezije, kao i brzo buđenje. No, ova vrsta anestezije ima i svoje nedostatke među kojima su bol u grlu i ozljede u usnoj šupljini do kojih dolazi uslijed postavljanja cijevi u dušnik.

U slučaju zaostajanja hrane i tekućine u želucu, zbog čega je iznimno važno prestati jesti i piti najmanje šest sati prije zahvata, može doći do udisanja želučanog sadržaja te posljedično i do upale pluća, ali i do povraćanja nakon zahvata.

Prednosti opće intravenske anestezije su jednostavan način primjene i brzo uspavljivanje. Najčešće se koristi za manje operacije i dijagnostičke pretrage nakon čega pacijent ne ostaje u ustanovi nego se isti dan otpušta kući. Prije nego što se anesteziolog odluči za ovu vrstu anestezije, upitat će vas jeste li alergični na neki lijek ili bilo koju drugu tvar kako bi izbjegao životno opasnu alergijsku reakciju (anafilkasija).

Lokalna anestezija omogućuje blokiranje boli u određenom dijelu tijela, pri čemu je pacijent ili budan ili lagano uspavan. U tom se slučaju anestetik može primijeniti površinski, na dio tijela na kojem će se vršiti zahvat, regionalno kako bi se blokirao osjet boli u većoj regiji na tijelu te spinalno, odnosno u donji dio leđa, u tekućinu koja okružuje leđnu moždinu.

U takozvane lokalne anestezije spada i epiduralna anestezija kod koje se lijek primjenjuje između kralješka i ovojnice leđne moždine s ciljem blokiranja boli u jednom dijelu trupa. Najpoznatija primjena eiduralne anestezije je tijekom porođaja.

Lokalna anestezija je vrsta anestezije za koju je najmanje vjerojatno da će izazvati nuspojave, a sve nuspojave koje se dogode obično su manje, najčešće se javljaju bol ili svrbež na mjestu ubrizgavanja lijeka. Ako ste u prošlosti imali ovakvu reakciju na lokalnu anesteziju, to svakako recite svom liječniku. Možda ćete dobiti drugu vrstu anestetika ili lijek za suzbijanje nuspojava.

Sedacija je tehnika koja pacijenta opušta do točke u kojoj može zadrijemati, ali se može i probuditi ako je potrebno održavati komunikaciju tijekom zahvata. Primjeri postupaka koji se često izvode sa sedativima uključuju vađenje umnjaka, kateterizaciju srca i neke kolonoskopije. Iako nećete biti potpuno bez svijesti, mala je vjerojatnost da ćete se sjetiti manipulaciju tijekom postupka.

Moguće nuspojave sedacije, iako ih je manje nego kod opće anestezije, uključuju glavobolju, mučninu i pospanost. Ove nuspojave obično brzo nestanu. Budući da razine sedacije variraju, važno je da vas se prati tijekom operacije kako biste bili sigurni da nećete doživjeti komplikacije.

Glavobolja se može javiti nekoliko dana nakon zahvata ako nešto spinalne tekućine iscuri kada se regionalni anestetik isporučuje kroz kralježnicu, kao kod epiduralne ili spinalne blokade za porod. Moguća je i manja bol u leđima, na mjestu gdje je igla ubodena u leđa te može doći do hematoma, odnosno do krvarenja ispod kože na mjestu ubrizgavanja anestezije.

Komplikacije anestezije

Većina nuspojava anestezije je privremena i nestaje unutar 24 sata, često i ranije. Iako je anestezija općenito sigurna, postoje određeni rizici. Primjerice, kod primjene regionalne i lokalne anestezije osoba može osjetiti bol na mjestu uboda igle, dok se uslijed opće anestezije pacijenti mogu osjećati ošamućeno i pomalo zbunjeno nakon operacije. Druge uobičajene nuspojave mogu uključivati ​​mučninu ili povraćanje, zimicu ili drhtavicu ili suho grlo (zbog cijevi za disanje). Ove nuspojave obično nisu opasne i brzo nestaju.

Nuspojave opće anestezije mogu uključivati:

  • mučninu i povraćanje; ova vrlo česta nuspojava može se pojaviti unutar prvih nekoliko sati ili dana nakon operacije i može biti potaknuta nizom čimbenika, kao što su lijekovi, kretanje i vrsta operacije
  • bolno, upaljeno grlo; tubus, odnosno cijev koja vam je postavljena u grlo kako bi vam pomogla da dišete dok ste bez svijesti može nadražiti grlo i ždrijelo
  • bolovi u mišićima; lijekovi koji se koriste za opuštanje mišića kako bi se mogla umetnuti cijev za disanje mogu uzrokovati bol
  • svrbež; ovo je uobičajena nuspojava narkotika, vrste lijekova protiv bolova koji se ponekad koriste uz opću anesteziju
  • groznica i drhtavica; javlja se kod do polovice pacijenata dok dolaze k svijesti nakon operacije, a može biti povezano s tjelesnom temperaturom
  • nemogućnost mokrenja
  • glavobolja

Ipak, ozbiljniji rizici postoje, osobito s općom anestezijom, te mogu uključivati:

  • abnormalni srčani ritam ili problemi s disanjem
  • alergijska reakcija na anesteziju
  • delirij nakon opće anestezije. Delirij čini ljude zbunjenima. Možda im nije jasno što im se događa. Neki ljudi stariji od 60 godina imaju delirij nekoliko dana nakon operacije. Može se dogoditi i djeci kad se prvi put probude iz anestezije
  • svjesnost svega što se oko nje događa iako je osoba pod općom anestezijom. To obično znači da osoba čuje zvukove. Ponekad ljudi mogu osjetiti bol, ali to je rijetkost
pregled kod anesteziologa
Pexels/Tima Miroshnichenko

Što treba donijeti na pregled kod anesteziologa?

Nakon pregleda kod kirurga, a prije operacije, potrebno je obaviti pregled kod anesteziologa kojem je potrebno donijeti tražene nalaze (popis obično dobivate prije dolaska, a većina bolnica na svojim stranicama ima popis pretraga koje je potrebno napraviti za određeni zahvat. Na pregled je potrebno donijeti ispunjeni anesteziološki upitnik i izjavu o pristanku na zahvat – i te dokumente možete pronaći na web stranicama ustanove. Zatim slijedi razgovor kroz koji će liječnik procijeniti vašu sposobnost za operaciju te vam prema potrebi odrediti dodatne pretrage.

Tijekom razgovora pobrinite se da mu donesete kompletan popis lijekova, vitamina i drugih dodataka prehrani koje uzimate uključujući i inhalatore i kapljice. Liječnik će vas uputiti kada ćete prestati i nastaviti uzimati lijekove, što ovisi o terapiji koju uzimate.

Zbog postavljanja tubusa, cijevi koja omogućuje disanje tijekom operacije, anesteziolog na pregledu kao i onaj koji će vas operirati, mora znati jeste li operirali čeljust ili grlo, imate li problema s gutanjem te bilo kakvih problema sa zubima (primjerice klimav zub ili zubnu protezu).

Zbog načina na koji cigarete i alkohol utječu na pluća, srce, jetru i krv, te tvari mogu promijeniti način na koji anestetik djeluje tijekom operacije pa anesteziologu svakako kažite točno koliko cigareta pušite i koliko često i u kojoj mjeri pijete alkohol.

Prijavite mu i reakcije na prethodne anestetike ako ste ih imali. Naime, ako ste imali lošu reakciju na anestetik, morate točno opisati kakva je bila reakcija i koji su bili vaši specifični simptomi. Dajte anesteziologu što je više moguće detalja, kao što je da ste osjećali mučninu kad ste se probudili ili koliko vam je vremena trebalo da se probudite.

Također, svakako napomenite ako ste na nešto alergični, bez obzira na to je li riječ o lijeku ili određenoj hrani, zato što neki anestetici pokreću unakrsne alergije. Nakon pregleda i razgovora, anesteziolog će vam dati detaljne upute kojih se trebate strogo pridržavati kako bi se rizik od komplikacija sve na najmanju moguću mjeru.

Liječnici i medicinsko osoblje će vam dati upute kojih se potrebno pridržavati uoči operacije. Između ostalog, prije zahvata je potrebno izbjegavati hranu i piće osam sati prije zahvata, osim ako niste dobili drugačije upute, prestati uzimati biljne dodatke prehrani jedan do dva tjedna prije zahvata ili prema uputama liječnika ili anesteziologa te prestati uzimati lijekove za erektilnu disfunkciju najmanje 24 sata prije zahvata. Kako biste se što bolje pripremili za zahvat, o svemu se informirajte na vrijeme.


Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

National Institute of General Medical Sciences

Cleveland Clinic

Johns Hopkins