Analiza: Poljska je održala fantomske izbore i planira nove. Po čemu to nalikuje situaciji u Hrvatskoj?

Izbori koji to zapravo nisu

No, dok će se u Hrvatskoj parlamentarni izbori održati po prvi put ove godine, predsjednički u Poljskoj već su jednom održani – prošle nedjelje. Bio je to sasvim nevjerojatan izborni dan: predsjednički izbori u nedjelju, 10. svibnja, nisu bili otkazani niti odgođeni, mada se zapravo nisu održali jer na njih nitko nije izašao (nije ni mogao, jer birališta nisu bila otvorena) niti je itko glasovao. Izbori su, dakle, bili, ali zapravo ih nije bilo.

Posljedica je to tvrdoglavog odbijanja vladajućih desnih konzervativaca, stranke Pravo i pravda, i njihovog čelnika Jaroslawa Kaczynskog – kojeg mnogi smatraju stvarnim liderom Poljske, mada nema nikakvu formalnu izvršnu dužnost – da glasovanje odgode na vrijeme, kada je bilo sasvim jasno da se u trenutnim epidemijskim uvjetima ne mogu održati fer izbori.

Žurba vladajućih konzervativaca

Umjesto odgode, na kojoj je inzistirala oporba, PiS je, praktički do zadnjeg časa, izvodio vratolomije, nastojeći progurati glasovanje u jeku epidemije. Čemu tolika žurba? Ankete su pokazivale da bi aktualni predsjednik Andrzej Duda, kojeg podupire PiS, u ovim uvjetima na biralištima pregazio protukandidate. Ako bi se, međutim, izbori održali u regularnijim uvjetima – da nema epidemije, da se kampanja može normalno voditi – Duda bi se, možda, morao ogledati s oporbenim protukandidatom u drugom krugu.

Dudina pobjeda na predsjedničkim izborima i još pet godina mandata ključna je da bi PiS mogao nastaviti provoditi svoju konzervativnu agendu u Poljskoj. U suprotnom, ako na predsjedničkoj dužnosti dobiju političkog oponenta, suočit će se s predsjedničkim vetom na eventualne sporne zakone. PiS je, podsjetit ćemo, u stalnim trzavicama s Bruxellesom zbog kontroverznih pravosudnih reformi.

Nesvakidašnja izborna kampanja

Oporba je već i ovako osujetila izborne planove vladajućih. Zahvaljujući kontroli nad Senatom, dovoljno su dugo blokirali donošenje novog izbornog zakonodavstva po kojem su Poljaci prošle nedjelje, kako bi se zaštitili od zaraze, trebali glasovati – poštom. Ta je ideja – o glasovanju milijuna ljudi poštom, u zemlji u kojoj takav izborni pothvat nikada prije nije organiziran – izazivala nevjericu, usporedivu možda kod nas s izjavom o načinu glasanja ljudi iz samoizolacije.

Nije, naravno, to bio jedini problem. Zbog restrikcija, uvedenih radi suzbijanja zaraze, kampanja nije uopće bila moguća. Kad je krajem travnja objašnjavao zašto bi parlamentarni izbori mogli biti u srpnju, glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Sabora Gordan Jandroković ovako je zamišljao predizbornu kampanju u epidemijskim uvjetima: „Nitko ne očekuje masovne skupove, ali uz razumna ograničenja, vjerojatno će moći biti manji skupovi, videokonferencije i sve ostalo što ide uz izbornu kampanju“.

Nejednaka pravila igre

Na primjeru Poljske, pokazalo se da u uvjetima epidemije pravila igre nisu baš jednaka za one koji su na vlasti i one koji vlast tek žele osvojiti – oporba je, neminovno, u nepovoljnijoj poziciji. Skupovi se nisu mogli održavati, jer su masovna okupljanja bila zabranjena, a predsjednik Duda je čak i prije toga otkazao svoje velike predizborne mitinge. Ali je ipak cijelo ovo vrijeme imao više nego dovoljno medijske pozornosti. Obilazio je bolnice, susretao se s liječnicima na prvoj crti obrane od koronavirusa, posjećivao tvornice u kojima se proizvode dezinficijensi. Oporbi su preostale videokonferencije.

Nakon što su nedjeljni „izbori“ poništeni, jer, eto, nitko na njima nije glasovao, desni konzervativci ponovno su mijenjali izborni zakon, ovoga puta predviđajući kombinirano glasovanje na predsjedničkim izborima – izlaskom na birališta, a oni koji to ne mogu, glasovali bi dopisno. Oporbene stranke opet tvrde da PiS požuruje proceduru jer želi da predsjednica donjeg doma parlamenta što prije odredi što raniji novi datum izbora.

Kada će(mo) na izbore?

Novo zakonodavstvo će stoga, po svemu sudeći, tjednima biti na raspravi u Senatu, možda čak i maksimalnih 30 dana, koliko gornji dom može raspravljati o zakonima prije nego što ih vrati u donji dom na finalnu potvrdu. Donji dom kontrolira PiS, tako se da tu radi samo o taktici odugovlačenja, kako bi izbori bili što kasnije.

S obzirom na tu oporbenu strategiju i činjenicu da aktualnom predsjedniku Dudi mandat istječe početkom kolovoza, nagađa se i o srpanjskim izborima. Prema pisanju lokalnih medija, najkasniji mogući datum je 19. srpnja, što znači da mogu biti i koju nedjelju ranije. Ne bi stoga bilo iznenađujuće da Poljska i Hrvatska na kraju budu ne samo jedine EU članice s ljetnim izborima, nego da na birališta idu isti dan.