Analiza uglednog magazina pokazuje da Putin pobjeđuje. Zapad ima jednu šansu da spasi Ukrajinu

Veliki adut Rusije je izostanak strateške vizije europskih lidera

FOTO: AFP

Ruski predsjednik Vladimir Putin ojačao je dominaciju svoje zemlje na bojištu i po prvi put od početka invazije se čini da bi mogao pobijediti, stoji u analizi uglednog magazina The Economist. Ne samo da je nabavio vojne zalihe u inozemstvu, nego i nastoji okrenuti tzv. globalni Jug protiv SAD-a.

Naravno, Zapad bi i dalje mogao učiniti mnogo po pitanju situacije u Ukrajini. Kada bi se zapadne zemlje na to odlučile, mogle bi aktivirati svoje industrijske i financijske resurse koji s lakoćom zasjenjuju ruske.

Međutim, fatalizam, opuštena samodopadnost i nedostatak strateške vizije Zapadu stoje na putu. To se posebno odnosi na Europu. Zbog sebe, kao i zbog Ukrajine, Zapad se hitno mora otresti takve letargije, piše Economist.

Ukrajinska protuofenziva na mrtvoj točki

Ako Putin pobijedi, taj uspjeh neće biti posljedica osvajanja teritorija, nego legendarne ruske izdržljivosti i sposobnosti da se ignoriraju gubici. Ukrajinska protuofenziva je na mrtvoj točki, iako Rusija gubi više od 900 ljudi dnevno.

U ratu koji bi mogao trajati godinama izdržljivost je najveći ruski adut. S druge strane, ako se Ukrajina povuče, neslaganja u Kijevu postat će sve izraženija. Na kraju će se i u ukrajinskoj prijestolnici razviti situacija nalik onoj na Zapadu, gdje pojedinci otvoreno govore kako je slanje novca i oružja Ukrajini obično rasipanje resursa.

Širenje međunarodne podrške Rusiji

Economist ističe da će Rusija u tom ratu biti u dominantnoj poziciji još barem neko vrijeme. Rusi imaju više bespilotnih letjelica i topničkih granata, a Putin je spreman znatno duže tolerirati velike žrtve među svojim vojnicima.

Rusija također ima i sve veću međunarodnu podršku. Putin je nabavio dronove iz Irana i granate iz Sjeverne Koreje, tradicionalnih neprijatelja Zapada. Osim toga, ruski predsjednik radi i na pridobivanju globalnog juga na svoju stranu. Turska i Kazahstan već su postali kanali za robu koja hrani ruski ratni stroj.

Globalni Jug prelazi Rusiji

Kremlj kontinuirano ističe svoje vanjskopolitičke uspjehe. Rusiju, kako moskovske vlasti navode, u sukobu sa Zapadom podržava “globalna većina” u Aziji, Africi i Latinskoj Americi.

To nisu samo potencijalni saveznici, nego i zemlje za koje je Rusija tračak svjetlosti u tami. Pretpostavlja se da će antizapadna retorika i ekonomska pomoć automatski vratiti bivše satelite SSSR-a Rusiji, piše Foreign Affairs.

Nadalje, zapadni plan za ograničavanje ruskih prihoda od nafte ograničavanjem cijene sirove nafte na 60 dolara po barelu propao je jer se pojavila paralelna trgovačka struktura izvan dosega Zapada.

Putin dominira na domaćem terenu

Putin je povrh svega ojačao i svoju dominaciju na domaćem terenu. Ruse uvjerava da se bore za opstanak protiv Zapada. Obični Rusi možda ne vole rat, ali su se navikli na njega. Elite i dalje zarađuju mnogo novca, a ruske vlasti imaju dovoljno sredstava da osiguraju doživotne odštete obiteljima onih koji poginu na terenu.

Iz mjeseca u mjesec ruski sociolozi iznose uglavnom iste nalaze. Pozornost koju građani obraćaju na događaje u Ukrajini stagnira – manje od polovice ispitanika kaže da pomno prati rat, pokazuju istraživanja neovisnog centra Levada.

Raspoloženje u Kijevu je sve negativnije

Međutim, njihova potpora vojsci ostaje visoka – oko 75 posto ispitanika kaže da podržava oružane snage, uključujući 45 posto onih koji izražavaju “snažnu potporu”. S druge strane, istraživanja dosljedno pokazuju da je nešto više od polovice ispitanika radije za početak mirovnih pregovora, nego za nastavak rata.

Putinu je očito bilo bitno da konsolidira svoj narativ o ratu. Navodi kako je Rusiju napao Zapad, a kao odgovor je započela “nacionalnooslobodilačka borba za oslobađanje Rusije i drugih naroda pod čizmom Zapada.

S obzirom na sve navedeno, nije ni čudo da je raspoloženje u Kijevu negativno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i najviši general ukrajinske vojske Valerij Žalužni su se javno posvađali, a interna anketa pokazuje da je korupcija ugrozila ugled Zelenskog kod birača.

Izbori u SAD-u bi mogli promijeniti sve

Zapadne vlade inzistiraju na tome da su predane Ukrajini kao i uvijek. No, ankete provedene diljem svijeta pokazuju da mnogi u to sumnjaju. Vlada američkog predsjednika Joea Bidena bori se kako bi Kongres za Ukrajinu osigurao sredstva vrijedna više od 60 milijardi dolara, ali kampanja za izbore koji se održavaju iduće godine tome će stati na put.

Ako Donald Trump bude izabran za predsjednika, nakon što je obećao ostvariti mir u kratkom roku, SAD bi odjednom mogao u potpunosti prestati isporučivati oružje. Europa bi se na to trebala pripremiti, ali umjesto toga europski čelnici nastavljaju se ponašati kao da će velikodušni Joe Biden zauvijek ostati šef.

Europa se umorila od rata u Ukrajini

Europska unija obećala je Ukrajini 50 milijardi eura, no slanje sredstava usporava Mađarska te, moguće, proračunski nered u Njemačkoj. EU bi ovaj mjesec također trebala objaviti vijest da je spremna za pregovore u vezi članstva Ukrajine.

Međutim, mnogi vjeruju da će se taj proces namjerno odugovlačiti jer je proširenje težak proces i prijeti pojedinim interesnim grupama. Talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je, doduše, u šali, da je Europa umorna.

Unatoč tomu što bi bilo logično pomisliti da će Trumpov izbor potaknuti Europljane na jaču podršku Ukrajini, jedan je čelnik anonimno za Economist rekao da bi Europu to prije moglo obeshrabriti.

Rat kao izgovor za Putinovu represiju

Putin bi do 2025. ipak mogao biti pod velikim pritiskom. Rusi će potencijalno sve više negodovati zbog prisilne mobilizacije, inflacije i preusmjeravanja sredstava na vojsku. Međutim, nema smisla nadati se da će njegov režim propasti.

Štoviše, Foreign Affairs ističe kako je Putinov uspjeh na izborima zajamčen. Dakle, diktator bi mogao ostati na vlasti još godinama i nastavit prijetiti ratom, jer mu je to izgovor za represiju na domaćem terenu.

Putin kao glavna prijetnja Europi

Economist dodaje kako je Putin pokvario ugled svoje zemlje izolirajući je od Europe i tjerajući najbolji dio populacije u egzil. Razlog zbog kojeg Putin inzistira na ratu jest taj da bi bez rata manjkavost njegove vladavine bila vidljiva.

Europa stoga mora Putina percipirati kao glavnu prijetnju svojoj sigurnosti. Najbolji način za odvraćanje ruskog diktatora bio bi da Europa demonstrira svoju odlučnost, pokazujući da je u potpunosti predana stvaranju uspješne i demokratske Ukrajine okrenute Zapadu.

Sabotaža transformacije Ukrajine

Osim toga, Ukrajini je prijeko potrebno oružje, osobito protuzračna obrana i projektili dugog dometa, zbog čega je ključno da SAD odobri najnoviju tranšu pomoći. Budući da su zalihe oružja i municije gotovo iscrpljene, treba se potruditi oko povećanja kapaciteta zapadnih proizvođača oružja.

Važna je i politička inicijativa u Europi. Naime, Putin će nastaviti napadati ukrajinske gradove i potkopavati ukrajinsko društvo kako bi sabotirao transformaciju zemlje u zapadnu demokraciju.

Kao odgovor na to, Europa bi trebala udvostručiti napore kako bi osigurala napredak Ukrajine, uz obećanje novčane pomoći i pristupanja EU. Međutim, sve se više čini europski čelnici nisu svjesni veličine tog zadatka, zaključuje Economist.