Besmisao hrvatske birokracije. Mala općina zbog uštede spojila vrtić i školu, država ih izbacila iz EU natječaja

Vlada gura funkcionalno spajanje općina. Ali kad se funkcionalno spoje ustanove unutar općine, nastaju problemi

FOTO: OŠ Lovas / Telegram

Krajem travnja prošle godine na sjednici Vlade konačno je donesen Nacionalni plan oporavka, 1165 stranica reformi koje Vlada planira provesti uz pomoć europskog novca. Među njima i jedna koja je, zbog političkog oportunizma, redovito neslavno propadala – reforma lokalne samouprave.

Hrvatska ima previše općina, mnoge ne mogu opstati bez financijske pomoći države, pa bi ih valjalo spojiti. Ili za stvarno (da dvije postanu jedna) ili funkcionalno (da nekoliko općina ima, na primjer, zajednički vrtić ili komunalno poduzeće). Umjesto dva ravnatelja, dovoljan je jedan. Umjesto dva računovodstva, dovoljno je jedno. Tako se štedi.

Neumoljiva birokracija

Upravo tih dana, dok je Vlada donosila reformski plan, u malu slavonsku općinu stigle su razočaravajuće vijesti: država je odbila njihovu žalbu u kojoj su tvrdili da su nepravedno isključeni iz EU natječaja, samo zato što su dječji vrtić spojili sa školom. Umjesto dva ravnatelja, dovoljan je jedan. Umjesto dva računovodstva, dovoljno je jedno. Tako se štedi. Ali birokracija je bila neumoljiva.

Općina Lovas na krajnjem istoku Hrvatske davno je posegnula za onime što se u današnjem žargonu državne administracije naziva “funkcionalnim spajanjem”. Nisu se, doduše, spojili sa susjednom općinom, ali su dječji vrtić povezali sa školom. Za to su još u jesen 2015. dobili suglasnost tada resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

‘Efikasno i racionalno’

“Ovaj model povezivanja sa školom primijenjen je po savjetu resornog Ministarstva, radi uštede financijskih sredstava odnosno racionalnijeg rada škole i vrtića”, kaže načelnica općine Tanja Cirba. Škola ima 92 učenika, a u vrtić je upisano 26-ero djece. Stoga ovakav model i dalje smatra “prihvatljivim, efikasnim i racionalnim”.

Općina je ranijih godina koristila europski i državni novac za dječji vrtić, od energetske obnove do poboljšanja materijalnih uvjeta rada. Ali onda je u veljači 2021. otvoren EU natječaj s, pokazat će se kasnije, apsurdnim birokratskim pravilom – konkurirati su mogle samo općine kojima je partner na projektu dječji vrtić kao pravna osoba. Ne i škola, pri kojoj je, kao u slučaju Lovasa, osnovan vrtić.

Skupo platili štedljivost

Općina je na natječaj prijavila projekt vrijedan 1,6 milijuna kuna. Planirali su europskim sredstvima financirati produljenje radnog vremena vrtića, dodatne dvije odgojiteljice, psihologa i logopeda na pola radnog vremena, jednog zaposlenika – također na pola radnog vremena – za provedbu sportskog programa, zatim rano učenje stranog jezika i tako dalje.

No, činjenicu da su, kako bi uštedjeli, vrtić spojili sa školom, na kraju su skupo platili. Isključeni su iz natječaja u, kako se to formalno kaže, “fazi administrativne provjere”.

Državna tijela koja su pregledavala dokumentaciju zaključila su da ne zadovoljavaju kriterije jer u natječaju stoji da se prijaviti mogu vrtići. Lovas ima vrtić, ali je on ustrojstvena jedinica osnovne škole. Kako doznajemo, nisu bili jedini koji su zbog toga isključeni iz dodjele EU sredstava. Još su dvije prijave prošle na isti način.

Sve je po propisima…

Općina se, kaže nam načelnica, žalila na odluku. Razgovarali su s resornim ministarstvom i drugim državnim institucijama, pokušavajući objasniti svoju poziciju i činjenicu da imaju sve čiste papire, da vrtić najnormalnije i po propisima funkcionira kao ustrojstvena jedinica osnovne škole. Međutim, nisu uspjeli.

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – čija je uprava bila nadležna za žalbe – u travnju prošle godine stigla im je odluka kojom je njihov prigovor odbijen. Službe su se pozvale na uvjete natječaja, navele da je i u pripremi poziva o tome bilo riječi – što je sve točno – i zaključile da “nije došlo do povrede postupka dodjele bespovratnih sredstava ni po jednoj osnovi”. Ukrako, sve je odrađeno po propisima.

…ali kakvi su to propisi?

Samo što su, eto, propisi bili potpuno apsurdni. Pritom, sve se to događalo u vrijeme kad Vlada počinje gurati “funkcionalno spajanje” općina, kako bi bile bolje organizirane i financijski održive. U slučaju Lovasa, istina, nije bilo međuopćinskog spajanja vrtića, nego unutar jedne općine. Ali intencija je jednaka onoj koju promovira Vlada: bolja organizacija i financijska održivost.

Birokracija se, međutim, nije dala pokolebati. Općina Lovas nije dobila EU sredstva kojima su se nadali. Načelnica općine kaže da do danas nije uspjela shvatiti razloge odbijanja. Neke aktivnosti ipak su uspjeli organizirati i financirati, kroz druge izvore, uključujući i općinski proračun.

Kreću novi EU pozivi

Hrvatska će uskoro početi koristiti sredstva iz novog EU proračuna, za razdoblje do 2027. godine, kao i novac u okviru Nacionalnog plana oporavka. Do kraja desetljeća na raspolaganju su milijarde eura; nešto će, svakako, biti namijenjeno i vrtićima. Što kad se ovakvi natječaji budu ponovili? Bit će drugačije, obećavaju iz resornih ministarstava, svjesni, čini se, apsurdnosti ove situacije.

“U budućim pozivima koji će se objavljivati u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., čije se usvajanje od strane Europske komisije očekuje uskoro, vodit će se računa da se omogući prijava što širem krugu prijavitelja/partnera, s ciljem što većeg doprinosa postizanju ciljeva poziva”, kažu iz Ministarstva rada.

U vrijeme spomenutog natječaja to je Ministarstvo vodio Josip Aladrović, a sada mu je na čelu ministar Marin Piletić. Potvrdili su nam i da su tada, iz istog razloga, odbačene ukupno tri prijave, no ne otkrivaju o kojim se lokalnim jedinicama, uz općinu Lovas, još radilo.

Ipak ima pomaka

Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije bilo uključeno u lanjski natječaj, ali kažu da će ubuduće, ako budu mogli predlagati promjene, pri izradi sličnih javnih poziva sugerirati drugim tijelima državne uprave da postupe na način kako su postupili oni: kad su nedavno raspisali natječaj za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića, financiran iz plana oporavka, nisu pravili razliku između samostalnih vrtića i onih koji funkcioniraju u okviru škola.

U općini Lovas ipak pomalo strahuju što će biti s budućim natječajima. Zato razmišljaju da dječji vrtić, umjesto s vlastitom osnovnom školom, povežu s dječjim vrtićima susjednih lokalnih jedinica. Bilo bi to “funkcionalno spajanje” po definiciji države. Valjda dovoljno da se doskoči neumoljivoj birokraciji.