Brzina je, bez sumnje, impresivna. Jedva da su prošle dvije godine otkako je Europska unija dobila novi fond, a već su krenule muljaže i s tim novcem. Tako barem misle europski istražitelji: na području cijele Europske unije, istražitelji Europskog ureda javnog tužiteljstva (EPPO) sumnjaju u 15 slučajeva zlouporabe sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, novog EU fonda koji je u funkciji tek od veljače 2021. godine.
Prije tri godine, pandemija koronavirusa poharala je europska gospodarstva i društva. Stradalo je sve, od školskih sustava do javnog zdravstva. Za oporavak od te stoljetne pošasti i izgradnju dugoročne otpornosti na slične krize, smatrali su europski lideri, bit će potrebne uložiti milijarde u zelenu i digitalnu tranziciju. Tako je nastao novi fond, birokratskog naziva Mehanizam za oporavak i otpornost, ukupno težak 724 milijarde eura.
Sumnjivi slučaj u Hrvatskoj
Tim se novcem po cijeloj EU grade vrtići i opremaju škole, digitalizira državna uprava i informatizira zdravstvo, razvija se telemedicina i nabavljaju najmoderniji uređaji za bolnice, ulaže se u fasade i solarne panele na zgradama, kupuju moderni vlakovi i potiče proizvodnja vodika… Ali tamo gdje ima novca, a ovdje ga doista ima, ima nerijetko i onih koji će pokušati nešto zamuljati.
U Hrvatskoj se to, sumnjaju europski tužitelji, dogodilo u jednom slučaju za koji trenutno traju izvidi – treba, dakle, tek utvrditi jesu li sumnje istražitelja opravdane ili ne. Potencijalne malverzacije s novcem za oporavak istražuju se još i u Italiji, gdje je europskim tužiteljima sumnjivo devet slučajeva, te u Portugalu i Rumunjskoj. U drugim EU članicama, zasad, nema podataka da europski tužitelji vode postupke oko mogućih muljaža s novim europskim fondom.
Kad se, pak, gledaju svi izvori europskog novca – a to su, primjerice, poljoprivredni fond, fond za regionalni razvoj, europski socijalni fond – europski istražitelji u Hrvatskoj, čini se, imaju sve više posla. Potvrđuju to službene brojke: u 23 postupka koje je EPPO otvorio lani u Hrvatskoj, procijenjena potencijalna šteta je 313,6 milijuna eura – deset puta veća nego u 2021., kada je EPPO tek počeo s radom.
Što se sve može tim novcem?
U usporedbi s nekim drugim, bogatijim članicama ili cijelom EU to ne djeluje nužno kao ekscesivna svota. U Austriji je, na primjer, u pitanju potencijalna šteta od 374 milijuna eura, u Francuskoj 335 milijuna, u Belgiji više od jedne milijarde, u Njemačkoj 1,2 milijarde… U cijeloj Europskoj uniji procijenjena ukupna šteta u slučajevima kojima se bave europski tužitelji iznosila je lani 9,9 milijardi eura. Hrvatski je „udio“, dakle, tek tri posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ali koliko je točno 313 milijuna eura? To je skoro cijeli Pelješki most, jedan od najskupljih EU projekata u Hrvatskoj. To je skoro cijela nova pruga na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, jedna od najvećih investicija na domaćoj željeznici. To je debelo dovoljno za tri projekta uvođenja brzog interneta u velike dijelove zemlje. To je više nego dovoljno za obranu od poplava cijelog sisačkog i karlovačkog područja – i još da ostane kusur od stotinjak milijuna. Toliko je, eto, 313 milijuna eura.
Da nije tragično, bilo bi impresivno: novi EU fond ne postoji ni dvije godine, već se sumnja da smo maznuli milijune
Europsko javno tužiteljstvo u Hrvatskoj ima sve više posla - procijenjena šteta je deset puta veća nego godinu ranije
Ali koliko je točno 313 milijuna eura? To je skoro cijeli Pelješki most, jedan od najskupljih EU projekata u Hrvatskoj. To je skoro cijela nova pruga na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac. To je debelo dovoljno za tri projekta uvođenja brzog interneta u velike dijelove zemlje...
Brzina je, bez sumnje, impresivna. Jedva da su prošle dvije godine otkako je Europska unija dobila novi fond, a već su krenule muljaže i s tim novcem. Tako barem misle europski istražitelji: na području cijele Europske unije, istražitelji Europskog ureda javnog tužiteljstva (EPPO) sumnjaju u 15 slučajeva zlouporabe sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, novog EU fonda koji je u funkciji tek od veljače 2021. godine.
Prije tri godine, pandemija koronavirusa poharala je europska gospodarstva i društva. Stradalo je sve, od školskih sustava do javnog zdravstva. Za oporavak od te stoljetne pošasti i izgradnju dugoročne otpornosti na slične krize, smatrali su europski lideri, bit će potrebne uložiti milijarde u zelenu i digitalnu tranziciju. Tako je nastao novi fond, birokratskog naziva Mehanizam za oporavak i otpornost, ukupno težak 724 milijarde eura.
Sumnjivi slučaj u Hrvatskoj
Tim se novcem po cijeloj EU grade vrtići i opremaju škole, digitalizira državna uprava i informatizira zdravstvo, razvija se telemedicina i nabavljaju najmoderniji uređaji za bolnice, ulaže se u fasade i solarne panele na zgradama, kupuju moderni vlakovi i potiče proizvodnja vodika… Ali tamo gdje ima novca, a ovdje ga doista ima, ima nerijetko i onih koji će pokušati nešto zamuljati.
U Hrvatskoj se to, sumnjaju europski tužitelji, dogodilo u jednom slučaju za koji trenutno traju izvidi – treba, dakle, tek utvrditi jesu li sumnje istražitelja opravdane ili ne. Potencijalne malverzacije s novcem za oporavak istražuju se još i u Italiji, gdje je europskim tužiteljima sumnjivo devet slučajeva, te u Portugalu i Rumunjskoj. U drugim EU članicama, zasad, nema podataka da europski tužitelji vode postupke oko mogućih muljaža s novim europskim fondom.
Kad se, pak, gledaju svi izvori europskog novca – a to su, primjerice, poljoprivredni fond, fond za regionalni razvoj, europski socijalni fond – europski istražitelji u Hrvatskoj, čini se, imaju sve više posla. Potvrđuju to službene brojke: u 23 postupka koje je EPPO otvorio lani u Hrvatskoj, procijenjena potencijalna šteta je 313,6 milijuna eura – deset puta veća nego u 2021., kada je EPPO tek počeo s radom.
Što se sve može tim novcem?
U usporedbi s nekim drugim, bogatijim članicama ili cijelom EU to ne djeluje nužno kao ekscesivna svota. U Austriji je, na primjer, u pitanju potencijalna šteta od 374 milijuna eura, u Francuskoj 335 milijuna, u Belgiji više od jedne milijarde, u Njemačkoj 1,2 milijarde… U cijeloj Europskoj uniji procijenjena ukupna šteta u slučajevima kojima se bave europski tužitelji iznosila je lani 9,9 milijardi eura. Hrvatski je „udio“, dakle, tek tri posto.
Ali koliko je točno 313 milijuna eura? To je skoro cijeli Pelješki most, jedan od najskupljih EU projekata u Hrvatskoj. To je skoro cijela nova pruga na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, jedna od najvećih investicija na domaćoj željeznici. To je debelo dovoljno za tri projekta uvođenja brzog interneta u velike dijelove zemlje. To je više nego dovoljno za obranu od poplava cijelog sisačkog i karlovačkog područja – i još da ostane kusur od stotinjak milijuna. Toliko je, eto, 313 milijuna eura.