Deset godina Hrvatske u EU obilježila je i nova afera s europskim novcem. Ovo su sve mega krađe koje je otkrio Telegram

Ovo je vjerojatno najporaznija od svih prijevara s EU fondovima koje je Telegram sustavno raskrinkavao. Pokazala je da korupcija i sklonost širokom i fakultativnom shvaćanju namjene novca iz europske blagajne nije rezervirana samo za kastu političara nego i za uglednike iz akademske zajednice.

Sveučilište kao mala škola velikih prijevara

Slučaj Geodetskog fakulteta tužno je pretvaranje sveučilišta u malu školu velikih subvencijskih prijevara. Sve je krenulo od otkrića Telegramove novinarke Dore Kršul da su službene automobile Geodetskog fakulteta zaposlenici fakulteta koristili u privatne svrhe.

Luksuzni terenac Land Rover Discovery Sport i Ford Ranger, nabavljeni europskim novcem u sklopu istraživačkog projekta, no Telegramovi reporteri snimili su profesora Pribičevića i stručnog suradnika Roberta Rodbinića kako ih voze u privatne svrhe.

Slijedila je serija tekstova o slavnoj jahti. Brod Mirakul 30 za koji tvrde da je kupljen zbog znanstvenih istraživanja, uprava Fakulteta dala je iznajmljivati za privatna krstarenja. O tom neobičnom potezu pisali smo kada smo pronašli oglase kojima se jahta nabavljena europskim novcem nudila u charter za 3400 eura tjedno.

Luksuzna jahta za znanstvena istraživanja

Doznali smo i da su na taj brod zalijepili krivu registraciju pa ga je bilo nemoguće pronaći u registru brodova Ministarstva mora. Prema europskim pravilima, naime, plovilo nabavljeno za znanstvena istraživanja strogo je zabranjeno koristiti u bilo koju drugu svrhu…

Ovog je četvrtka EPPO provodio hitne dokazne radnje na Geodetskom fakultetu zbog sumnje na subvencijsku prijevaru i koruptivne aktivnosti. Profesorima Geodetskog iz Telegramove afere oduzeti su mobiteli, policija im je pretresla urede i domove.

Od Land Rovera do jahte, europski istražitelji vjeruju da je dio mita što ga je preko europskih projekata dobio profesor Geodetskog fakulteta Boško Pribičević bio uložen u vikendicu njegove životne partnerice…

Debelo preplaćena izrada softvera za Vladu

Prije četiri godine Telegramov novinar Andrej Dimitrijević otkrio je kako je tadašnja ministrica EU fondova, Gabrijela Žalac, posao izrade softvera od 13 milijuna kuna dala tvrtki s jednim zaposlenim, koja je pritom dugo bila u blokadi.

U srpnju 2019. slijedio je niz tekstova u kojima smo objavili kako softver, koji je ministarstvo platilo 13 milijuna kuna, zapravo koštao deset milijuna manje. Tu činjenicu nepobitno smo dokazali analizirajući poslovne knjige Ampelosa, tvrtke s kojom je Žalac ušla u taj čudan posao.

Pritom, iznos od 13 milijuna kuna, koji je Ministarstvo uplatilo na račun tvrtke Ampelos, tamo se nije dugo zadržao. Već idući dan s njega je povučeno 10,8 milijuna kuna: 8,5 milijuna kroz isplatu dobiti i plaćanja poreza na dobit, te 2,3 milijuna kuna kroz pozajmicu jedinom zaposleniku.

Tolušićeva vinarija i OPG na europski račun

Nakon plaćanja poreza, dakle, u ruke vlasnika i direktora Ampelosa, Marka Jukića, otišlo je 9,2 milijuna kuna. Temeljem naših objava pokrenuti su izvidi, no USKOK je zaključio kako nema dovoljno elemenata ni za otvaranje istrage protiv bivše ministrice.

EPPO je ipak oživio mrtvi slučaj dotada omiljene Plenkovićeve ministrice za koju je premijer još 2021. govorio “Ministrica Žalac je u svom mandatu napravila ogroman iskorak. Munjevito je apsorbirala europska sredstva…”

U ljeto 2022. uhićen je i bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. EPPO je protiv njega pokrenuo istragu zbog sumnji na dva kaznena djela zloporabe europskih fondova prilikom izgradnje vinarije za svoj OPG i podizanja novih vinograda, čime je, prema izračunu tužitelja, oštetio fondove za 2,9 milijuna kuna.

Lopovluk i nakon povlačenja iz političkih voda

Ekstenzivno smo pratili aktivnosti ministra poljoprivrede: Tolušić je morao otići s funkcije zbog otkrića Drage Hedla o čudnoj kvadraturi kuće u Virovitici. Nakon neslavnog roštilja, posrnuli HDZ-ov dužnosnik odlučio se baviti vinarijom, dobivao poticaje od agencije kojoj je bio nadređen kao ministar, a onda su mu europski istražitelji pokucali na vrata zbog sumnje da je počinio kaznena djela subvencijske prijevare i zlouporabe položaja i ovlasti.

Muljao je s dokumentacijom. Iako je svota za koju se Tolušić sumnjiči najmanja od svih hrvatskih afera s europskim novcima, poučak je sljedeći: poslovne aktivnosti bivših ministara treba pratiti i kada odluče da su najednom potpuno ‘Apolitico’.

Pred parlamentarne izbore 2016., s predizbornog skupa u Osijeku predsjednik HDZ-a Andrej Plenković tvrdio je da njegova stranka zna kako pomoći Slavoniji. “Imamo projekt Slavonija i znamo gdje trebamo stisnuti gas da bi Slavonija bila među najrazvijenijim regijama Europske unije”, uvjeravao je Plenković.

Novac za Slavoniju tajkuni trošili u privatne svrhe

S nogom na gasu, premijer je opjevao projekt Slavonija pokušavajući dokazati da je njegova Vlada usmjerila milijarde u razvoj istoka Hrvatske. Uporniji od Plenkovićeve samohvale bio je Telegramom Drago Hedl.

Već u ljeto 2019. otkrio je prvi veći skandal kontroverznog Projekta Slavonija. U prvom je tekstu ustvrdio kako je HDZ-u blizak tajkun dobio 7 milijuna kuna iz državnog projekta za spas Slavonije. Obnovio si je hotel na Rabu. Opisali smo kako je Josip Galić, poslovni partner HDZ-ovog lokalnog šerifa Franje Lucića za svoj biznis na moru izvukao novac namijenjen devastiranoj Slavoniji.

U 7 godina 5 novih HDZ-ovih ministara za EU fondove

Ekstenzivno smo se bavili bizarnom metodom Najbrži prst koja se u Hrvatskoj često koristi u prijavama na različite natječaje. Dakle, onaj tko se prvi prijavi, dobiva novac, neovisno o kvaliteti projekta.

Ovakav princip natječaja najčešći je kod prijava za novac iz EU fondova. Pisali smo o aferama pročistač u Varaždinu i u Velikoj Gorici, slučaju riječke sortirnice…

Ispratili smo četiri i dočekali petog po redu HDZ-ovog ministra regionalnog razvoja i fondova EU u sedam godina. “Follow the money” – fraza koju je izvor Duboko Grlo prošaptao reporteru Bobu Woodwardu u skandalu Watergate postala je dio novinarskog leksikona, a u Hrvatskoj je dobila svoju iteraciju. Follow the EU money.

Hrvatska potencijalno oštetila EU za 313 milijuna eura

Upozorili smo i da novi EU fond ne postoji ni dvije godine, a već se sumnja da smo maznuli milijune. Službene brojke potvrđuju da je u 23 postupka koje je EPPO otvorio lani u Hrvatskoj, procijenjena potencijalna šteta je 313,6 milijuna eura – deset puta veća nego u 2021., kada je EPPO tek počeo s radom.

Telegramova Irena Frlan izračunala je koliko je točno 313 milijuna eura? To je skoro cijeli Pelješki most, jedan od najskupljih EU projekata u Hrvatskoj. To je skoro cijela nova pruga na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, jedna od najvećih investicija na domaćoj željeznici.

To je debelo dovoljno za tri projekta uvođenja brzog interneta u velike dijelove zemlje. To je više nego dovoljno za obranu od poplava cijelog sisačkog i karlovačkog područja – i još da ostane kusur od stotinjak milijuna. Toliko je, eto, sumnjivih 313 milijuna eura.