HDZ-ovo obećanje da će smanjiti broj općina i lokalnih dužnosnika spektakularno se raspalo

Bijeg od ozbiljne reforme lokalne samouprave dovoljno govori o općem reformskom kapacitetu vlasti

01.09.2020., Zagreb - U Kristalnoj dvorani Hotela Westin odrzana je zajednicka sjednica Predsjednistva i Nacionalnog vijeca HDZ-a.  Ivan Malenica  Photo: Josip Regovic/PIXSELL
FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Matematika je u politici, poput prostora u Svemiru, očito u čudnoj međuovisnosti s vremenom. Pa se tako smanjivanje od pedeset posto lokalnih dužnosnika i članova predstavničkih tijela iz HDZ-ovog predizbornog programa s vremenom počelo čudno transformirati

Tamo negdje krajem travnja, dok su se u HDZ-u još pravili da ne pripremaju ekspresne parlamentarne izbore, stranka je raspravljala o racionalizaciji lokalne samouprave u Hrvatskoj. Čak 428 općina postalo je, činilo se, prevelik teret čak i za HDZ, pogotovo u predizborno vrijeme, pa se počelo pričati o ekspertnoj skupini koja će predložiti radikalnije smanjenje tog broja.

Već u lipnju bilo je jasno da su sumnje oko toga da će se HDZ doista poduhvatiti takvog zahvata bile opravdane. U predizbornom stranačkom programu “Sigurna Hrvatska” formulacija je bila sljedeća – “teritorijalni preustroj i funkcionalno povezivanje općina”. Funkcionalno povezivanje je, za bilo koga s imalo iskustva u beskonačnoj priči o prevelikom broju jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj značilo samo jedno – od ukidanja nema ništa.

Matematika, politika i Einstein

U istoj rečenici s “funkcionalnim povezivanjem” bila je i još jedna zanimljiva stvar – HDZ je biračima obećao “prepoloviti broj lokalnih dužnosnika i članova predstavničkih tijela”.

Matematika je u politici, poput prostora u Svemiru, očito u čudnoj međuovisnosti s vremenom. Pa se tako smanjivanje od pedeset posto lokalnih dužnosnika i članova predstavničkih tijela vremenom počelo čudno transformirati (“Sve je relativno”, ionako je davno rekao Albert Einstein).

Osluškivanje terena

U prijedlogu izmjena zakona o lokalnoj samoupravi kakvo je pripremalo resorno ministarstvo bilo je predviđeno (tek) ukidanje mjesta zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika, te smanjenje broja lokalnih vijećnika za 20 posto. No, vrijeme je nastavilo teći.

Dok su zakonske izmjene došle pred Sabor, smanjenje broja lokalnih vijećnika je doživjelo, pa… smanjenje, te se predviđalo da njihov broj bude manji za – deset posto. A kako je rekao Gordan Jandroković, HDZ je pomno osluškivao glasove s terena, pa uložio amandman o tome da se svim gradovima s više od deset tisuća stanovnika ostavi zamjenika gradonačelnika. SDP je, pak, pridodao da se isto napravi i za šest općina s peteroznamenkastim brojem ljudi koji tamo žive.

Sramežljiv i light surogat reforme – preradikalan

I tako je završila priča o nečemu što se, tamo s proljeća, najavljivalo kao velika reforma. Čak ni njen predloženi, sramežljivi i light surogat, koji bi ostavio svih 428 načelnika, njihove urede, tajnice, administraciju i službena vozila, nije mogao dobiti zeleno svjetlo.

Umjesto da se makne barem dvadeset posto lokalnih vijećnika, maknut će ih se upola manje, a “ušteda” na zamjenicima se, prihvaćenim amandmanima, smanjila sa 618 na 568. Uz i dalje otvorenu mogućnost da se dosadašnja gospoda zamjenici/gospođe zamjenice prilično jednostavno ostave na plaći iz lokalnog proračuna, ali u nekoj savjetničkoj ili sličnoj ulozi.

Nije kraj

Iz vladajuće stranke će ovdje entuzijastično dodati kako to nije kraj reforme, jer se još priprema kategorizacija općina, koja bi trebala rezultirati time da određene poslove malih općina preuzmu veće. I da, očito, one tajnice i službena vozila ostanu netaknuti. Jer HDZ osluškuje što se poručuje s terena.

Dramatično je, međutim, ono što se još može čuti “osluškujući” ovakav pristup reformi lokalne samouprave.

Prašumska vegetacija

Iako čak i Europska unija od ulaska Hrvatske 2013. godine konstantno spominje rascjepkanost i fragmentaciju hrvatske lokalne administracije kao ozbiljan i skup problem ove zemlje, očito ne postoji volja da se s njim država doista uhvati u koštac.

A sad je idealna, gotovo milenijska prilika za to – nakon lokalnih izbora na proljeće, čak tri godine neće biti nikakvih izbora, nikakve političke kampanje na koju bi možda moglo negativno utjecati ukidanje neke općine ili slična vrsta racionalizacije prašumske vegetacije hrvatske lokalne samouprave koja bi u pogođenoj sredini jamačno bila dočekana na nož.

Nema reformi, ali ni iznenađenja

Ali, što to govori o općem reformskom kapacitetu ekipe koja je u srpnju dobila povjerenje birača da vodi državu još četiri godine? Kako očekivati ozbiljnije zahvate u mlitavom gospodarstvu ili kronično birokratiziranoj javnoj upravi? U zdravstvu, mirovinskom sustavu, obrazovanju…

Teško je, ipak, time biti iznenađen. Uostalom, ekipa koje predvodi Andrej Plenković vodi zemlju već pune četiri godine, a globalnu gospodarsku konjunkturu iskoristila je tek kao alibi za izostanak bilo kakvih ozbiljnijih zahvata u zemlji.

Demografska pustoš

Kao što ne treba biti, jer nije prvi put, iznenađen ni dozom upornog cinizma koja sad već poslovično prati odustanak od, zapravo, bilo kakvog neugodnijeg posla u vođenju države.

Jer, kako je to krasno objasnio šef saborskog Kluba zastupnika HDZ Branko Bačić, ovih 428 općina će se (tek) kategorizirati, “jer držimo da bi njihovo ukidanje odvelo u demografsku pustoš Hrvatske”. A zemljom se prolomio uzdah olakšanja i zvuk vraćanja putovnica u ladice.