Politika & Kriminal

Konačno slijedi kresanje besmislenih općina i gradova? Vlada im želi platiti da se samoukidaju i spajaju

Pronašli smo nekoliko lokalnih jedinica koje su već ušle u taj proces

Na početku je bila ambicija. U travnju prošle godine istaknuti HDZ-ovac ispričao nam je kako se na sastanku s ljudima iz šireg vodstva stranke razgovaralo o reformi lokalne samouprave. Kako bi HDZ mogao zatražiti neovisnu ekspertizu koja bi preporučila optimalni teritorijalni ustroj Hrvatske. I da bi se, u konačnici, moglo ići u značajnije smanjivanje broja općina.

Potom je stigla očekivana skepsa. Da će prije parlamentarnih i nadolazećih lokalnih izbora HDZ krenuti ukidati općine? Da će pritom zanemariti otpor na terenu i političku štetu koja će im sigurno na biralištima doći na naplatu?

Pa je došla stvarnost. Vlada Andreja Plenkovića prezentirala je krnju reformu lokalne samouprave. Smanjili su broj političkih funkcija na lokalnoj razini, ali ustroj s 428 općina, 127 gradova i županijama nisu dirali. Politički je to preriskantan posao.

Dogovor s Bruxellesom

Onda je, međutim, stigao i europski novac. Konkretno, milijarde iz EU plana za oporavak – koje jesu besplatne jer se novac ne mora vratiti kao kredit, ali nisu bezuvjetne jer za svaku isplatu država mora pokazati da je odradila dogovorene reforme. Jedna od njih je reforma lokalne samouprave.

Vlada je, kako doznajemo, s Bruxellesom dogovorila da će, pojednostavljeno rečeno, nagrađivati lokalne jedinice koje se odluče spojiti, stvarno ili funkcionalno. “Mehanizam financijske potpore”, kako se to naziva u europskim dokumentima, Vlada treba uvesti već sljedeće godine.

“U državnom proračunu osigurat će se dostatna sredstva kako bi se financijski potaknulo stvarno spajanje najmanje 20 posto i funkcionalno spajanje najmanje 40 posto jedinica lokalne uprave”, navodi se u jednom od službenih dokumenata uz hrvatski plan oporavka. ‘Stvarno i funkcionalno spajanje’ je svojevrsni eufemizam: u jednom i drugom slučaju radi se o ukidanju nečega – ili cijelih lokalnih jedinica ili, u najmanju ruku, nekih rukovodećih funkcija i radnih mjesta.

Ministarstvo o poticajima

Ali ukidanje zvuči grublje i politički je osjetljivije, pa i hrvatska administracija koristi izraz ‘spajanje’. “Odlukom Vlade RH propisat će se kriteriji i visina poticaja, uz veće fiskalne poticaje za stvarna spajanja, dok će poticaji za funkcionalna spajanja ovisiti o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje”, kažu u Ministarstvu financija ne otkrivajući detalje o iznosu i vrsti financijske motivacije.

“U tijeku je izrada kriterija i visine poticaja u okviru međuresorne radne skupine, uz uključenost predstavnika jedinica lokalne samouprave i ostalih relevantnih dionika. Predmetna Odluka usvojit će se u prvom kvartalu 2022. godine nakon čega će se objaviti javni poziv JLS-ima za iskaz interesa za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje“, dodaju.

Ako se, na primjer, dvije općine ‘stvarno spoje’ i postanu jedna, dobit će veće poticaje od države. Manje će profitirati ako se spoje samo ‘funkcionalno’ – ako, primjerice, dogovore da će, umjesto dva komunalna poduzeća s dva direktora, imati samo jedno ili ako spoje svoje vrtiće u jednu ustanovu.

Kako će funkcionirati?

Na tome se upravo radi u Zadarskoj županiji gdje nekoliko lokalnih jedinica sudjeluje u pripremama za spajanje pojedinih ustanova. O tom se pilot-projektu između Jasenica, Starigrada i Posedarja već pisalo, a sad bi im se, izgleda, trebale priključiti još neke općine i grad Obrovac. Tako nam kaže načelnik Posedarja Ivica Klanac.

O detaljima ne želi previše, jer upravo ovog vikenda imaju sastanak s resornim ministrom uprave na ovu temu, ali neke konture postoje. Trebali bi, na primjer, spojiti vrtiće u jednu ustanovu (što znači zajedničko obavljanje administrativnih poslova, a ne spajanje u jednu zgradu) sa sjedištem u Posedarju, surađivati u turističkoj promociji s glavnim turističkim uredom u Starigradu, Jasenice bi imale centralu vatrogasnog društva i tako dalje. “Bit će ušteda”, smatra načelnik Klanac.

U Ministarstvu uprave uvjereni su da će ovaj probni projekt i fiskalni poticaji države biti dovoljni da lokalne samouprave motiviraju da se u startu barem funkcionalno udruže i zajednički obavljaju pojedine poslove. Ambicija je, dakle, tu. S obzirom na iskustvo, i skepsa je prisutna. Samo još treba vidjeti hoće li 2025. – kada ponovno biramo lokalne vlasti – stvarnost biti išta drugačija od današnje.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu