Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Dalić je otišla, USKOK sve istražuje, a što je s Ustavnim sudom koji se u ovoj aferi ozbiljno kompromitirao?

Ustavni sud potvrdio je zakon o Agrokoru dan prije curenja mailova u kojem profesori autore upozoravaju na neustavnost

ZADNJA IZMJENA: svi. 17, 2018

Čini se da je ovih dana nepravedno zanemarena nezgodna situacija u koju je upao Ustavni sud. Dakle, samo dan nakon što su ustavni suci donijeli odluku da je zakon o Agrokoru ustavan, procurili su mailovi gospođe Martine Dalić. Iz objavljene komunikacije vidi se da je i profesor koji je konzultirao autore, još u fazi nacrta ocijenio kako Zakon o Agrokoru u bitnim dijelovima nije usklađen s Ustavom.

Riječ je o profesoru Petru Miladinu koji na zagrebačkom Pravnom fakultetu predaje na katedri Trgovačkog prava i prava društava. On je, kako je razvidno iz objavljenih mailova, imao ozbiljne primjedbe na zakon. Tako je, dan prije nego se zakon prošlog ožujka našao na sjednici Vlade, poslao svoje opaske Anti Ramljaku i državnoj tajnici u Ministarstvu pravosuđa Sanji Mišević.

Stručnjak koji je radio na zakonu upozorio na neustavnost

Miladin je i tada upozorio kako je “nacrt zakona protuustavan po više pitanja”. S obzirom na to da ljudi koji su radili na zakonu očito nisu usvojili njegove primjedbe, u cijelosti se ogradio od “autorstva nad Nacrtom zakona”. Štoviše, profesor Miladin otvoreno je napisao i kako se “Republika Hrvatska donošenjem Zakona izlaže nesagledivim štetnim posljedicama”. Ovaj je profesor pritom tek jedan od stručnjaka koji smatraju kako je zakon o Agrokoru neustavan. Prva je istupila prof. dr. sc. Jasnica Garašić koja također radi na zagrebačkom Pravu, na katedri Građanskog procesnog prava. Profesorica je odmah nakon donošenja zakona objavila znanstveni članak u kojem upozorava na najteže povrede pravnih načela i neustavne odredbe tog zakona.

Međutim, eto, Ustavni sud je unatoč svemu ustvrdio da je sve OK, s obrazloženjem kako je Hrvatska socijalna država pa se “državni intervencionizam i vlast mogu miješati u tržišne funkcije”. Detaljizirali su kako “država ima obvezu angažirati se u održavanju pravednog socijalnog poretka”. Sud je utvrdio “da je Vlada imala obvezu otkloniti opasnost po socijalni sustav i opasnost od destabilizacije cijelog hrvatskog gospodarstva”. Teško je ne zaključiti kako ustavni suci u ovom slučaju nisu ni hinili da se drže svoje ingerencije – procjene usklađenosti nekog zakona s Ustavom.

Svaka moć korumpira, a apsolutna moć korumpira apsolutno

Kad je ista ta institucija donijela notornu odluku kojom su ukinute pravomoćne presude Ivi Sanaderu, Telegramov kolumnist Božo Kovačević iznio je nekoliko pitanja koja su, čini nam se, danas osobito vrijedna razmatranja. Recimo, s obzirom na to da svi suci i svi sudovi moraju suditi po Ustavu i po zakonima, zašto Vrhovni sud ne bi mogao preuzeti ocjenu ustavnosti zakona kao dio svoje nadležnosti? Očita prednost Vrhovnog suda je u tome što su u njegovu sastavu iskusni suci dok u Ustavnom sudu sjede i ljudi koji nikad nisu i nikad ne bi mogli biti ni suci općinskih sudova. Provedba odredaba međunarodnih konvencija koje je Hrvatska ratificirala isto je tako zadaća svih sudova i sudaca pa ni tu ne bi trebalo biti previše posla za Ustavni sud. Pritom nije nevažno spomenuti da za građane Hrvatske već ionako postoji Europski sud za ljudska prava. Što bi, dakle, RH suštinski izgubila da se ukine Ustavni sud? Teško je pronaći argumente za njegov značaj, osobito nakon što se ta institucija toliko puta grubo kompromitirala.

Svaka moć korumpira, a apsolutna moć korumpira apsolutno. Saborski zastupnici podliježu sudu javnosti i, konačno, izborima. Pripadnici institucija izvršne vlasti odgovaraju javnosti i Saboru. I nad svim sucima, barem teorijski, postoji mogućnost nadzora unutar pravosudne hijerarhije i u Državnom sudbenom vijeću. Jedino sutkinje i suci Ustavnoga suda baš nikome ni za što ne odgovaraju. Ne leži li u toj činjenici korijen pojave da te sutkinje i ti suci i neke očito kontroverzne odluke toga tijela i postupke njegovih članica smatraju apsolutno neprikosnovenima i u svakom smislu nepogrešivima?

I ostali stručnjaci su imali ozbiljne primjedbe

Možda bismo doista trebali pažljivo razmisliti o argumentima koje je profesorica Garašić taksativno iznijela o Zakonu o Agrokoru. Upozorila je da je samim donošenjem “sasvim pogrešno i protuustavno definiran već cilj zakona”. “Sasvim je nejasno zašto zakonodavac prilikom određenja cilja zakona nije imao potrebu ni jednom riječju spomenuti prava vjerovnika, no ta činjenica u velikoj mjeri govori o motivima zbog kojih je zakon donesen”, napisala je Garašić između ostaloga. Njene primjedbe komentirali su i članovi mailing liste Martine Dalić koji su priznali da je Garašić nedvojbeno u pravu, ali kako je Branimir Bricelj iz investicijsko-bankarske tvrtke Altera tada u mailu napisao, “nema boljih rješenja za ovako kompleksno restrukturiranje.”

Jedna od kritičarki bila je profesorica ustavnog prava Sanja Barić. I ona je u više navrata poručivala kako je zakon o Agrokoru ne samo neustavan, nego nije u skladu ni s europskim pravom. Barić je, kao i Garašić, imala primjedbe na cilj zakona. Smatra, između ostalog, i kako se zakonom krši načelo pravne sigurnosti te načelo razmjernosti u ograničavanju slobode i prava koje je propisano 16. člankom Ustava.

Čak troje sudaca Ustavnog suda protiv zakona

Jedan od onih koji su više puta istupali i upozoravali na neustavnost i nezakonitost odredaba zakona je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić. U prošlotjednom razgovoru za Telegram ponovio je da mu je najproblematičnije što se zakonom uvlači u stečaj tvrtke koje inače ne bi bile u stečaju. Upozorio je na još jednu bitnu stvar: država je napisala zakon za jednu jedinu pravnu osobu i na taj način dovela do situacije da svi nisu jednaki pred zakonom.

I naposljetku, nimalo zanemariva nije činjenica da se troje ustavnih sudaca nije složilo s ovakvom odlukom većine. Oni su svoje stavove i obrazložili. U zajedničkom izdvojenom mišljenju sutkinja Lovorka Kušan i Goran Selanec upozorili su kako je zakon nedorečen, odnosno da ne precizira kriterije prema kojima se formiraju skupine vjerovnika.

Zakon ignorira europsko zakonodavstvo

Problematično im je i to što mjere poduzete kako bi se zaštitila održivost poslovanja Agrokora nisu zadovoljile ustavni uvjet razmjernosti, odnosno da je njima možda povrijeđena djelotvornost zaštite vjerovnika. Dvojac je u svom podužem mišljenju naveo još jednu bitnu stvar, a to je da zakon ignorira Uredbu EU o postupku u slučaju nesolventnosti.

Njihov kolega sudac Andrej Abramović bio je možda i oštriji u kritikama pa je tako upitnim nazvao i potrebu donošenja zakona. Podsjetio je i da je Vlada, kao jedan od razloga donošenja navela potrebu usklađivanja zakonodavstva s propisima EU, a da je to zapravo već napravljeno donošenjem Stečajnog zakona.

Tajana Vlašić
Telegram autor
109 članaka Više o autoru