Kao i uvijek kad ode na neki put i bude par dana u fokusu javnosti, Zoran Milanović ni ovog puta nije iznevjerio. Na put je krenuo s bivšom predsjednicom, stigao je izmjenjivati napade s Aleksandrom Vučićem, odraditi usput niz protokolarnih sastanaka te izreći ono što mu je u posljednje vrijeme očito najvažnije, a to je status Hrvata u Bosni i Hercegovini. Učinio je to opet tako da izazove bijes u Sarajevu i dodatno udalji tamošnje Hrvata od rješavanja problema izbornog zakona. Jer kad predsjednik Hrvatske za sebe kaže da je predsjednik svih Hrvata, što je svojevremeno pisalo na Tuđmanovim plakatima, on jasno pokazuje da tu politiku slijedi. Upravo zato je, bez obzira na formalna objašnjenja o tome kako on predstavlja sve ljude s hrvatskim državljanstvom, samo dodatno udaljio hrvatsku i bošnjačku političku javnost, pri čemu je sasvim svejedno radi li to nesvjesno ili namjerno, jer ishod je isti i kontraproduktivan je.
Užas u Karlovcu
U Karlovcu je pak Koranski most u sitne jutarnje sate imenovan po postrojbi čiji je pripadnik Mihajlo Hrastov upravo tog datuma, na tom mostu smaknuo trinaest zarobljenika, dok su se četvorica spasila skokom u Koranu. Dan ranije u podnožju mosta svečano je otvoren mural s njegovim likom, a sam Hrastov je zaključio kako je svoj posao odradio pošteno i muški. Sve ovo vraća nas na identične procese koje smo već gledali u Splitu, prilikom podizanju spomenika HOS-u na Splitu 3, u ulici u kojoj su pripadnici te postrojbe izbacivali ljude iz stanova, kao i kod podizanja spomenika 72. bojni Vojne policije pred Lorom. Jedino utješno je što ovaj put postoji relevantna politička opozicija ovoj vrsti glorifikacije zločina, budući da su vijećnici Možemo i Nove ljevice glasali protiv te odluke. No od javnog protivljenja do promjene društvene svijesti dug je put.
Kriza vlasti u Splitu
U Splitu je pak sve po starom. Bilježimo još jednu krizu vlasti u tom politički nestabilnom gradu, prvu ozbiljnu u Puljkovom mandatu. Razlog je pronađen u imenovanju ljudi u upravna vijeća i nadzorne odbore gradskih firmi i ustanova i ne treba biti previše pronicljiv da bi se zaključilo kako će se kroz koji dan sve stišati, kako se na nove izbore neće ići, kako će Puljak uz puno muke odraditi mandat do kraja i kako će ga dočekati teški izbori. Čisto da ga ne zaboravimo, u priču se upleo i Kerum, najavivši povlačenje na savjetničku poziciju u stranci i usput napavši Puljka kao čovjeka koji širi mržnju. Pod Marjanom dakle, ništa nova.
Sudska cenzura
Proteklog tjedna dobili smo i jedinstvenu presudu kojom je portalu H-alter i novinarki Jeleni Jindri zabranjeno buduće pisanje o Gordani Buljan Flander i ustanovi koju je vodila. Istina je da se zabrana na koncu pokazala kontraproduktivnom, da je nakon što je Tomašević promijenio upravno vijeće sama podnijela ostavku, da je kompletna politička i javna scena osudila presudu, a posredno i nju zbog takve vrste zahtjeva. No, unatoč svemu tome, u zraku je ostala visiti činjenica da imamo nadrealnu sudsku presudu, koja može biti putokaz sličnim zahtjevima u budućnosti i koja još jednom svjedoči o apsolutno problematičnom pravosuđu. Što je problem kojeg nije tako lako riješiti.
NDH na HRT-u
HRT je pak konačno, nakon brojnih upita i godina u kojima se pravio da njihova serija Miljenka Bukovčana i Hrvoja Klasića ne postoji, odlučio emitirati je. O dojmovima nakon prve epizode sam već pisao na Telegramu, ali ono što ostaje nakon svega jeste zbog čega je toliko držana na ledu i, još bitnije, što će biti s HRT-om u budućnosti? To će umnogome ovisiti o tome tko će i s kojim razlozima pobijediti na aktualnom natječu za novog ravnatelja, bilo da on bude ponovljen ili ne. Pojednostavljeno govoreći, ključno je pitanje hoće li politika dati toj kući odriješene ruke ili neće, iako odgovor nije teško pretpostaviti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
SDP
Socijaldemokratska partija nastavlja pucati po šavovima, a proteklog tjedna to se manifestiralo činjenicom da Peđa Grbin nije dobio potporu većine u Klubu zastupnika za izbacivanje nekih ljudi iz kluba. Situaciju će navodno razriješiti Glavni odbor stranke, vodstvo se nada i novom životu socijaldemokracije koja bi zamah trebala dobiti izglednom pobjedom SPD-a u Njemačkoj, no to je malo izvjesno. Jedino što SDP još drži na životu je fanatična odanost ljudi koji su naviknuti glasati za tu partiju, međutim tih ljudi će s vremenom i biologijom biti sve manje, a novih glasača nema, jer im se zapravo ništa i ne nudi.
Penava
Na desnici također ništa novo. Nakon što je Domovinski pokret na čelu sa Škorom sebi spektakularno pucao u nogu, svi pokušaji oživljavanja projekta koji jeste skupio solidan broj glasova, ali nije uspio u izvornoj nakani da prisili HDZ na suradnju, u startu su osuđeni na neuspjeh. Pa tako i ovaj s Penavom. I to zato što u čitavoj priči nema nikakvog suvislog sadržaja.
Izbori u Njemačkoj
I na koncu Njemačka, s prijelomnim izborima, prvim nakon dugo vremena bez Angele Merkel, kancelarke gotovo pretvorene u božanstvo. Ta činjenica može se tumačiti kao trijumf ekstremističkog centra, što je legitimno, ali i dalje nejasno u smislu tolike fascinacije. Svi ishodi su mogući pa tako i onaj kojeg se sama Merkel najviše pribojava, koalicije SPD-a, Ljevice i Zelenih.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Odlazak Miloša Vasića
U Beogradu je umro Miloš Vasić, jedan od najboljih i najdosljednijih novinara s ovih prostora, osnivač tjednika Vreme i netko tko je ostao vjeran vremenu koje ga je stvorilo. Svijet i novinarstvo koji su došli nakon njega, znatno su drukčiji u svakom smislu.
Događaji ovog tjedna jasno pokazuju u kakvom se stanju nalaze društvo i institucije
Donosimo redovni tjedni pregled najvažnijih događaja
Milanović na skupštini UN-a, užasna odluka u Karlovcu, zabrana pisanja H-altera, politička kriza u Splitu, standardni raskol u SDP-u, Penavin prelazak u Domovinski pokret i užasan zločin obilježili su protekli tjedan
Tjedan koji je za nama i koji je otvoren Milanovićevim boravkom u New Yorku, a zaključen parlamentarnim izborima u Njemačkoj, bio je prepun događaja koji jasno pokazuju u kakvom se stanju nalaze društvo i institucije. Od samog Milanovića i njegovih teza o Bosni i Hercegovini, preko sudske zabrane portalu H-alter da objavljuje tekstove i preimenovanja mosta u Karlovcu do standarde političke krize u SDP-u i lutanja na desnici. Mimo toga, zabilježili smo da je HRT konačno počeo emitirati seriju o NDH i da je preminuo poznati novinar Miloš Vasić.
Milanović u UN-u
Kao i uvijek kad ode na neki put i bude par dana u fokusu javnosti, Zoran Milanović ni ovog puta nije iznevjerio. Na put je krenuo s bivšom predsjednicom, stigao je izmjenjivati napade s Aleksandrom Vučićem, odraditi usput niz protokolarnih sastanaka te izreći ono što mu je u posljednje vrijeme očito najvažnije, a to je status Hrvata u Bosni i Hercegovini. Učinio je to opet tako da izazove bijes u Sarajevu i dodatno udalji tamošnje Hrvata od rješavanja problema izbornog zakona. Jer kad predsjednik Hrvatske za sebe kaže da je predsjednik svih Hrvata, što je svojevremeno pisalo na Tuđmanovim plakatima, on jasno pokazuje da tu politiku slijedi. Upravo zato je, bez obzira na formalna objašnjenja o tome kako on predstavlja sve ljude s hrvatskim državljanstvom, samo dodatno udaljio hrvatsku i bošnjačku političku javnost, pri čemu je sasvim svejedno radi li to nesvjesno ili namjerno, jer ishod je isti i kontraproduktivan je.
Užas u Karlovcu
U Karlovcu je pak Koranski most u sitne jutarnje sate imenovan po postrojbi čiji je pripadnik Mihajlo Hrastov upravo tog datuma, na tom mostu smaknuo trinaest zarobljenika, dok su se četvorica spasila skokom u Koranu. Dan ranije u podnožju mosta svečano je otvoren mural s njegovim likom, a sam Hrastov je zaključio kako je svoj posao odradio pošteno i muški. Sve ovo vraća nas na identične procese koje smo već gledali u Splitu, prilikom podizanju spomenika HOS-u na Splitu 3, u ulici u kojoj su pripadnici te postrojbe izbacivali ljude iz stanova, kao i kod podizanja spomenika 72. bojni Vojne policije pred Lorom. Jedino utješno je što ovaj put postoji relevantna politička opozicija ovoj vrsti glorifikacije zločina, budući da su vijećnici Možemo i Nove ljevice glasali protiv te odluke. No od javnog protivljenja do promjene društvene svijesti dug je put.
Kriza vlasti u Splitu
U Splitu je pak sve po starom. Bilježimo još jednu krizu vlasti u tom politički nestabilnom gradu, prvu ozbiljnu u Puljkovom mandatu. Razlog je pronađen u imenovanju ljudi u upravna vijeća i nadzorne odbore gradskih firmi i ustanova i ne treba biti previše pronicljiv da bi se zaključilo kako će se kroz koji dan sve stišati, kako se na nove izbore neće ići, kako će Puljak uz puno muke odraditi mandat do kraja i kako će ga dočekati teški izbori. Čisto da ga ne zaboravimo, u priču se upleo i Kerum, najavivši povlačenje na savjetničku poziciju u stranci i usput napavši Puljka kao čovjeka koji širi mržnju. Pod Marjanom dakle, ništa nova.
Sudska cenzura
Proteklog tjedna dobili smo i jedinstvenu presudu kojom je portalu H-alter i novinarki Jeleni Jindri zabranjeno buduće pisanje o Gordani Buljan Flander i ustanovi koju je vodila. Istina je da se zabrana na koncu pokazala kontraproduktivnom, da je nakon što je Tomašević promijenio upravno vijeće sama podnijela ostavku, da je kompletna politička i javna scena osudila presudu, a posredno i nju zbog takve vrste zahtjeva. No, unatoč svemu tome, u zraku je ostala visiti činjenica da imamo nadrealnu sudsku presudu, koja može biti putokaz sličnim zahtjevima u budućnosti i koja još jednom svjedoči o apsolutno problematičnom pravosuđu. Što je problem kojeg nije tako lako riješiti.
NDH na HRT-u
HRT je pak konačno, nakon brojnih upita i godina u kojima se pravio da njihova serija Miljenka Bukovčana i Hrvoja Klasića ne postoji, odlučio emitirati je. O dojmovima nakon prve epizode sam već pisao na Telegramu, ali ono što ostaje nakon svega jeste zbog čega je toliko držana na ledu i, još bitnije, što će biti s HRT-om u budućnosti? To će umnogome ovisiti o tome tko će i s kojim razlozima pobijediti na aktualnom natječu za novog ravnatelja, bilo da on bude ponovljen ili ne. Pojednostavljeno govoreći, ključno je pitanje hoće li politika dati toj kući odriješene ruke ili neće, iako odgovor nije teško pretpostaviti.
SDP
Socijaldemokratska partija nastavlja pucati po šavovima, a proteklog tjedna to se manifestiralo činjenicom da Peđa Grbin nije dobio potporu većine u Klubu zastupnika za izbacivanje nekih ljudi iz kluba. Situaciju će navodno razriješiti Glavni odbor stranke, vodstvo se nada i novom životu socijaldemokracije koja bi zamah trebala dobiti izglednom pobjedom SPD-a u Njemačkoj, no to je malo izvjesno. Jedino što SDP još drži na životu je fanatična odanost ljudi koji su naviknuti glasati za tu partiju, međutim tih ljudi će s vremenom i biologijom biti sve manje, a novih glasača nema, jer im se zapravo ništa i ne nudi.
Penava
Na desnici također ništa novo. Nakon što je Domovinski pokret na čelu sa Škorom sebi spektakularno pucao u nogu, svi pokušaji oživljavanja projekta koji jeste skupio solidan broj glasova, ali nije uspio u izvornoj nakani da prisili HDZ na suradnju, u startu su osuđeni na neuspjeh. Pa tako i ovaj s Penavom. I to zato što u čitavoj priči nema nikakvog suvislog sadržaja.
Izbori u Njemačkoj
I na koncu Njemačka, s prijelomnim izborima, prvim nakon dugo vremena bez Angele Merkel, kancelarke gotovo pretvorene u božanstvo. Ta činjenica može se tumačiti kao trijumf ekstremističkog centra, što je legitimno, ali i dalje nejasno u smislu tolike fascinacije. Svi ishodi su mogući pa tako i onaj kojeg se sama Merkel najviše pribojava, koalicije SPD-a, Ljevice i Zelenih.
Odlazak Miloša Vasića
U Beogradu je umro Miloš Vasić, jedan od najboljih i najdosljednijih novinara s ovih prostora, osnivač tjednika Vreme i netko tko je ostao vjeran vremenu koje ga je stvorilo. Svijet i novinarstvo koji su došli nakon njega, znatno su drukčiji u svakom smislu.