Donosimo Vladin plan: Rimcu za razvoj baterija 120 milijuna eura, očekuju zapošljavanje 1400 stručnjaka

Novac iz ‘običnog’ fonda

Vlada je, kako smo već ranije izvještavali, namijenila 197 milijuna eura za Project 3 Mobility, startup koji u Zagrebu razvija sustav autonomnih električnih vozila za javni prijevoz, tzv. robotaksija. Ta sredstva najavljena su u okviru plana oporavka.

Drugoj Rimčevoj tvrtci, Rimac Technology, Vlada, pak, planira dodijeliti 120,9 milijuna eura iz “običnih” EU fondova, koji su Hrvatskoj na raspolaganju.

Ta je informacija Telegramu potvrđena iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU koje će, kada procedura odobravanja bude gotova, s Rimčevom kompanijom potpisati ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Tih 120 milijuna eura namijenjeni su projektu kojim domaća tvrtka razvija nove tehnologije za baterijske sustave.

Inicijativa iz Bruxellesa

Rimac Technology dio je velikog europskog projekta istraživanja i inovacija u području baterija u koji su uključene 42 tvrtke iz 12 zemalja članica. Inicijativa za taj projekt, objašnjavaju iz Ministarstva, došla je iz Europske komisije.

Nakon što je Rimčeva tvrtka, dodaju, “prepoznata i pozvana uključiti se u konzorcij zajedno s najnaprednijim europskim tvrtkama u području baterijskih sustava, Republika Hrvatska pružila je pismo podrške te je projekt nakon toga prošao niz provjera same Europske komisije”.

Odobrenje za potpore

U siječnju 2021., državama koje sudjeluju u projektu Komisija je odobrila da dodijele ukupno 2,9 milijardi eura državnih potpora svojim poduzećima. Javna sredstva trebala bi osigurati dodatnih devet milijardi eura privatnih ulaganja, računaju u Bruxellesu.

U skladu s tim hrvatska Vlada će, kako nam je potvrđeno, dodijeliti 120,9 milijuna eura kroz nekoliko narednih godina. To je, prema informacijama Ministarstva, 30 posto vrijednosti Rimčeva projekta u istraživačko-razvojnoj fazi, koja se jedina može sufinancirati europskim sredstvima. U komercijalizaciju tvrtka mora uložiti vlastiti novac ili novac privatnih ulagača.

“Navedeni iznos planira se dodijeliti kroz dva financijska razdoblja”, kažu u Ministarstvu nakon što tvrtka, napominju, ispuni sve propisane uvjete. Najprije će 94,7 milijuna eura biti prenamijenjeno iz EU fondova koji su pri kraju korištenja (razdoblje 2014.-2020.), a ostatak iz fondova koje će Hrvatska koristiti do 2027.

Otkud se stvorio novac?

Na pitanje kako je osiguran taj iznos – gdje je i zašto 94 milijuna eura iz EU fondova sve dosad ostalo neiskorišteno, da bi sada moglo biti preraspodijeljeno – iz Ministarstva odgovaraju da se “trenutno radi o iznadugovaranju”. To, pojednostavljeno, znači da se država kladi da neki ranije ugovoreni projekti neće biti na vrijeme gotovi i da će zato milijuni eura ostati za preraspodjelu.

Vlada, dakle, procjenjuje da će sredstva rezervirana za neke projekte ostati neiskorištena i da će se – kako država ne bi morala vraćati eure u briselsku blagajnu – taj nepotrošeni iznos prenamijeniti. Uglavnom se, prema neslužbenim informacijama, radi o velikim državnim infrastrukturnim projektima, koji se neće stići završiti do kraja sljedeće godine.

Gradnja mostova, cesta i željeznica veže na sebe najveći dio europskih fondova, no kako ti projekti često zapinju i kasne, dio novca – jasno je i državi – ostat će neiskorišten. Zato će se financiranje te infrastrukture dijelom prebaciti u novi EU proračun, a tako “oslobođena” sredstva preraspodijeliti, među ostalim i na Rimčev projekt razvoja tehnologija za baterijske sustave.

Zahtjevne EU procedure

No, još uvijek ništa nije uplaćeno na račun tvrtke jer upravo traje dodatna procedura odobravanja u Bruxellesu koju moraju proći svi projekti iz uključenih zemalja članica.

“Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi nacionalni dio procedure, međutim kompletno odobravanje projekta kao i iznosa mora biti potvrđeno od strane Europske komisije”, kažu u resoru ministrice Nataše Tramišak. Europske službe, među ostalim, provode kontrolu kvalitete, pripremljenosti i izvedivosti ovakih velikih projekata (tako je, na primjer, bilo i u slučaju Pelješkog mosta).

Investicija višestruko veća

Sama tvrtka je, pak, krenula u posao i prije dodjele EU sredstava. “Iako potpora još nije dodijeljena, mi provodimo projekt i do kraja ove godine planiramo uložiti između 30 i 40 milijuna eura u njegovu realizaciju”, ističu iz Rimac Technology. Napominju da je vrijednost ulaganja u prvim fazama razvoja 387 milijuna eura – oko trećine tog iznosa trebala bi, dakle, činiti državna potpora kroz europske fondove.

I iz tvrtke i iz Ministarstva naglašavaju da ukupna investicija daleko premašuje iznos koji će biti dodijeljen iz EU fonda. Prema informacijama iz Rimčeve kompanije, vrijednost cjelokupnog projekta – što obuhvaća ne samo istraživanje i razvoj, nego i kasnije masovnu proizvodnju do kraja ovog desetljeća – iznosi 1,3 milijarde eura. “Udio potpore u odnosu na ukupna sredstva koja Rimac Technology investira u projekt je devet posto”, ističu.

Vlada očekuje zapošljavanje

Projekt na kojem rade, objašnjavaju, uključje razvoj “tri nove, inovativne tehnologije za baterijske sustave s ciljem opimiziranja performansi baterije, njihovo hlađenje, težinu i sigurnost”. No, među ostalim, najavljuju i aktivnosti od kojih bi šira zajednica trebala imati dodatne koristi, primjerice, suradnju s domaćim fakultetima “na kreiranju novih obrazovnih programa u području baterijskih tehnologija”.

Vlada, pak, očekuje da će, zahvaljujući ovom projektu, do kraja desetljeća biti zaposleno još 1400 visokoobrazovanih stručnjaka. Iz Rimčeve tvrtke, pak, navode da će u prvim fazama razvoja na projektu zaposliti barem 340 ljudi, inženjerskih i drugih struka, a kasnije – u fazi masovne proizvodnje koju najavljuju – očekuju i više od tisuću novozaposlenih.

Zašto sve na jedan projekt?

Među poduzetnicima se, međutim, mogu čuti i kritike zbog izdašnih potpora iz EU fondova Rimčevim projektima koje se, s obzirom na veličinu tih projekata, ne dodjeluju na klasičnim natječajima. Je li uopće bila u igri opcija da se 120 milijuna eura raspodijeli na drugačiji način, primjerice kroz natječaj na kojem bi mogli sudjelovati svi poduzetnici?

Iz odgovora resornog Ministarstva proizlazi da nije: kažu da je poziv za projekt razvoja baterija direktno raspisala Europska komisija, koja je i provela proceduru. Države čije tvrtke sudjeluju u takvim projektima mogu novac – državnu potporu – dodijeliti iz fondova EU-a ili nacionalnog proračuna. Vlada je pritom, pojašnjavaju, procijenila da je to za hrvatsko gospodarstvo dobra prilika.

Što se zbiva s robotaksijima?

Razvoj baterijskih tehnologija nije jedini inovativni projekt Rimčevih tvrtki koji će Vlada sufinancirati europskim novcem. Drugi je, kako smo spomenuli, razvoj robotaksija u Zagrebu, koji provodi Project 3 Mobility, startup u kojem je Rimac jedan od suvlasnika. Taj projekt izaziva možda i najviše skepse u široj javnosti – mnogi sumnjaju da će za par godina zagrebačkim ulicama doista voziti taksiji bez vozača.

U rujnu prošle godine, kada je u hrvatski proračun uplaćeno 818,4 milijuna eura predujma za plan oporavka, iz Vlade su izvijestili da će taj novac biti usmjeren na projekte koji se mogu prvi realizirati, među ostalim na “potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila”. Vlada se, međutim, malo požurila: kako Telegram neslužbeno doznaje, europski novac za robotske taksije još nije uplaćen.

Prema našim izvorima, i tu još uvijek traje procedura u Bruxellesu. Službe europske administracije analiziraju studiju izvodivosti, opsežan dokument tehničke naravi na više stotina stranica, provjeravaju usklađenost s pravilima o državnim potporama i tako dalje. Nakon što taj dio posla bude završen, bit će potpisan ugovor i tek tada moći će krenuti prve isplate. A na prve taksije morat ćemo pričekati i malo duže.