Ekonomisti iz Glasa poduzetnika kritiziraju Vladu: 'Njihov plan će uništiti šanse za gospodarski oporavak'

Previše novca za neisplative države projekte

Za razliku od drugih zemalja, dodaju, Hrvatska većinu sredstava iz NPOO-a ne namjerava usmjeriti gospodarstvu i najviše pogođenim tvrtkama, sektorima i građanima. Sadašnji NPOO oslanja se uglavnom na projekte državne i lokalne samouprave te na projekte s niskim i dugoročnim povratom, a negdje i s negativnim povratom, što je suprotno načelnom cilju brzog oporavka, kažu u UGP-u.

Točno je, dodaju, da NPOO predviđa distribuciju 54 posto sredstava za gospodarstvo i 46 posto za reforme u javnom sektoru, no unutar 54 posto potpora za gospodarstvo uključeni su projekti otpadnih voda, gospodarenja otpadom, izgradnja cesta i prometne infrastrukture, što znači ulaganje sredstava u javne tvrtke koje su do sad pokazale nisku efikasnost.

502170367 Ekonomski Savjet … by Marko Knezevic

Treba onemogućiti koruptivne kanale

“Prema tome, možemo slobodno reći da NPOO nije usmjeren na pomoć privatnom sektoru te poticanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ništa u postojećem planu nije orijentirano na brz oporavak domaće potražnje, na ulaganje u projekte visokog povrata i na tehnološke inovacije”, kažu u poduzetničkoj udruzi.

Pozivaju na stavljanje prioriteta na ulaganja u privatni sektor i fokusiranost na projekte visokog povrata, uz praćenje povrata uloženih sredstava i fiskalnih učinaka. Dodaju da uz to treba onemogućiti koruptivne kanale distribucije sredstava i politički preferiranih projekata, te predlažu svoje mjere za oporavak hrvatskog gospodarstva

Prijedlozi Ekonomskog savjeta za uspješan ekonomski oporavak su sljedeći:

1. Korjenita izmjena Nacionalnog plana oporavka – veći relativni omjer sredstava treba biti usmjeren privatnom sektoru i građanima za oporavak potražnje, sukladno planovima drugih usporedivih zemalja u Europskoj uniji.
• Kreirati modele pomoći građanima koji su ostali bez posla zbog pandemije
• Implementirati potpore privatnim tvrtkama
• Porezno rasterećenje pogođenih sektora
• Ulaganja u obnovljivu energiju
• Potpuna transparentnost postupka dodjele sredstava

2. Detaljna elaboracija kriterija i načina distribucije sredstava od strane Vlade RH i resornih ministarstava. Zanima nas kojim kriterijima i modelima se određuje koji sektori i projekti dobivaju određena sredstava. Bez konkretiziranih kriterija veliki su rizici za voluntarističko, stihijsko i politički odabrano usmjeravanje sredstava čime će se sniziti efekti na ekonomski oporavak.

3. Potpuna transparentnost dodjele i korištenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka, praćenje utroška i učinaka za svaki realizirani projekt.

4. Sudjelovanje UGP-a i drugih zainteresiranih dionika u procesu dodjele i evaluacije sredstava, čime se daje doprinos učinkovitosti i nadzoru realizacije NPOO-a.

Nužna su ulaganja u privatni sektor

U zaključku priopćenja Ekonomski savjet UGP-a konstatira da se u slučaju inzistiranje Vlade na zadržavanju svoje verzije NPOO-a može očekivati “neefikasnu raspodjelu sredstava iz EU, što će rezultirati niskim povratom ulaganja, a time i slabim oporavkom“. UGP u tom slučaju očekuje i niže stope rasta te relativno zaostajanje Hrvatske u odnosu na druge države EU.

„NPOO predstavlja priliku za reforme u Hrvatskoj, jačanje vladavine prava, reduciranje korupcije i klijentelizma, jačanje tržišnih institucija i tržišnih sloboda kao pretpostavki da se sredstva iz Europske unije mogu efikasno iskoristiti za ubrzan ekonomski rast. Navedeno se može učiniti samo kroz ulaganje u privatni sektor, inovacije i ulaganja u nove tehnologije, a time bi se ujedno stvorila održiva i konkurentna gospodarska struktura Hrvatske”, stoji u priopćenju.

Većinu novca će dobiti politički povezane tvrtke

Svoj osvrt na NPOO ranije je objavio Vuk Vuković, jedan od članova Ekonomskog vijeća UGP-a. “Glavni problem s planom kojeg je predstavila Vlada je da on u svojoj suštini nije usredotočen na oporavak ekonomije, već je njegova funkcija da financira tekuću proračunsku potrošnju, odnosno projekte javnog sektora koji stoje neiskorišteni (poput izgradnje trga pravde, arhivskog ureda, obilaznih cesta, odvodnje i slično). Doslovno su prepisani projekti iz vladinih ranijih planova i strategija“, smatra Vuković.

Ekonomist navodi kako su druge zemlje u planovima za oporavak gospodarstva prioritet dale pomoći građanima ili malim tvrtkama, dok su infrastrukturna ulaganja, zelena ekonomija i digitalizacija „tek treći prioritet“. Uz to, Vuković predviđa da će infrastrukturna ulaganja, sredstva za digitalizaciju i zelenu ekonomiju koja čine 54% plana „završiti u paraprivatnom sektoru, kod firmi s vezama u politici.“

Vuković primjećuje da s takvom distribucijom sredstava ne treba očekivati nikakav snažan ekonomski oporavak niti održivi model rasta. „O ovom pitanju vršit ćemo kontinuirani pritisak idućih mjesec dana, dok Vlada ne dostavi finalni prijedlog Komisiji. Ni nakon toga nećemo posustati. Nakon Savjeta, već idući tjedan na redu će biti i naš EU Odbor sa svojim prijedlozima konkretnih projekata“, zaključio je Vuk Vuković.