Sabor o prožvakanim vijestima
Epizoda iz proljeća 2021. potvrdila je uobičajenu praksu: o europskim poslovima, o onome što se uime Hrvatske pregovara u Bruxellesu i s Bruxellesom, domaća javnost uglavnom doznaje post festum. O sastancima Europskog vijeća, na primjer, premijer doista redovito izvještava Sabor, ali to čini tjednima nakon što se vratio iz Bruxellesa. Nakon što su, uostalom, zaključci summita temeljito prožvakani u svim drugim formatima, od medija nadalje.
Svejedno je, dakle, radi li se o Saboru – koji, usput rečeno, po zakonu treba nadzirati rad Vlade u europskim institucijama – ili, kao ovih dana, o svekolikoj javnosti.
Nezadovoljni, ali jasni i glasni
Europska komisija predstavila je prošle srijede plan uštede plina za nadolazeću zimu po kojem bi, prema originalnoj zamisli briselske administracije, sve države članice trebale od kolovoza do ožujka smanjiti potrošnju plina za 15 posto u odnosu na isto razdoblje zadnjih pet godina. Osim dobrovoljnih mjera, predviđene su i obavezne, ako bi tijekom jeseni ili zime došlo do nestašice plina.
Nastala je, naravno, pobuna. Više europskih vlada bilo je nezadovoljno Komisijinim prijedlogom i to se nisu libile javno komunicirati – postotkom traženih ušteda, trpanjem svih država u isti koš, činjenicom da bi Komisija dobila široke ovlasti za proglašavanje izvanrednog stanja u slučaju poremećaja u opskrbi… Zato su tražile cijeli niz izmjena i izuzeća oko kojih se sada traži kompromis.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kakav je onda stav Hrvatske?
Plan, kako smo već pisali, očekuje doprinos svih potrošača – od svakog kućanstva, preko javnih institucija do gospodarstva. Ako nas se iz europskih poslova nešto doista izravno tiče, Komisijin plan za štednju plina bez sumnje spada u tu kategoriju. Kakvo je, onda, stajalište Hrvatske?
Traži li Vlada neku izmjenu i izuzeće? Ili podržava Komisijin prijedlog bez ikakvih ograda, u njegovoj originalnoj verziji? Što zastupa hrvatski ministar Davor Filipović na izvanrednom sastanku Vijeća u Bruxellesu? Sastanku koji je baš danas nazvao “vrlo, vrlo važnim”.
O ravnoteži i kompromisu
U odgovorima na ova pitanja, pred domaću javnost stigle su tek destilirane izjave premijera i resornog ministra, uopćeni opisi onoga što Vlada misli o europskom planu štednje plina. Na primjer, da plan „ima ravnotežu“. Ili: da smo „detaljno analizirali paket“. Da Hrvatska „podupire Komisijine akcije“. Da se „možemo uklopiti“. Da ćemo „aktivno sudjelovati u diskusiji“. I nadamo se „kompromisnom dogovoru“.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako se točno „možemo uklopiti“ u „kompromisni dogovor“ oko kojeg smo „aktivno sudjelovali u diskusiji“ i koji je, kao što je bilo i očekivano, u međuvremenu, postignut? Detalje ćemo, valjda, doznati nakon današnjeg „vrlo, vrlo važnog“ sastanka.
EU plan za štednju plina utječe na sve hrvatske građane. Premijer se ponaša kao da nas se ne tiče
Kako ćemo se 'uklopiti' u 'kompromisni dogovor' oko kojeg smo 'aktivno sudjelovali u diskusiji' i koji je, kao što je bilo i očekivano, u međuvremenu, postignut?
O europskim poslovima, domaća javnost uglavnom doznaje post festum. O sastancima Europskog vijeća, na primjer, premijer redovito izvještava Sabor, ali tjednima nakon što se vratio iz Bruxellesa i nakon što su zaključci summita temeljito prožvakani
U travnju 2021. godine, premijer Andrej Plenković uputio je svog savjetnika Zvonimira Savića da iz zadnje klupe saborskim zastupnicima mahne „bucmastim papirom“. Savić je u zrak podigao dva debela snopa papira, uvezena u plave korice, što je zastupnike trebalo uvjeriti da Nacionalni plan oporavka i otpornosti – ključni dokument za korištenje 6,3 milijarde eura europskog novca – doista postoji.
Jer oni ga nisu dobili. Na saborske klupe stigao je tek krajnje destiliran sažetak na 80 stranica, pun vrlo uopćenih opisa u što točno Vlada misli uložiti gotovo 50 milijardi kuna. Na primjer, u jačanje akceleracijske aktivnosti. Ili: u inovativnu javnu nabavu. Ekologizaciju prometa. I tako dalje. Finalni plan, dokument koji Vlada nije poslala u saborsku raspravu, imao je 1273 stranice.
Sabor o prožvakanim vijestima
Epizoda iz proljeća 2021. potvrdila je uobičajenu praksu: o europskim poslovima, o onome što se uime Hrvatske pregovara u Bruxellesu i s Bruxellesom, domaća javnost uglavnom doznaje post festum. O sastancima Europskog vijeća, na primjer, premijer doista redovito izvještava Sabor, ali to čini tjednima nakon što se vratio iz Bruxellesa. Nakon što su, uostalom, zaključci summita temeljito prožvakani u svim drugim formatima, od medija nadalje.
Svejedno je, dakle, radi li se o Saboru – koji, usput rečeno, po zakonu treba nadzirati rad Vlade u europskim institucijama – ili, kao ovih dana, o svekolikoj javnosti.
Nezadovoljni, ali jasni i glasni
Europska komisija predstavila je prošle srijede plan uštede plina za nadolazeću zimu po kojem bi, prema originalnoj zamisli briselske administracije, sve države članice trebale od kolovoza do ožujka smanjiti potrošnju plina za 15 posto u odnosu na isto razdoblje zadnjih pet godina. Osim dobrovoljnih mjera, predviđene su i obavezne, ako bi tijekom jeseni ili zime došlo do nestašice plina.
Nastala je, naravno, pobuna. Više europskih vlada bilo je nezadovoljno Komisijinim prijedlogom i to se nisu libile javno komunicirati – postotkom traženih ušteda, trpanjem svih država u isti koš, činjenicom da bi Komisija dobila široke ovlasti za proglašavanje izvanrednog stanja u slučaju poremećaja u opskrbi… Zato su tražile cijeli niz izmjena i izuzeća oko kojih se sada traži kompromis.
Kakav je onda stav Hrvatske?
Plan, kako smo već pisali, očekuje doprinos svih potrošača – od svakog kućanstva, preko javnih institucija do gospodarstva. Ako nas se iz europskih poslova nešto doista izravno tiče, Komisijin plan za štednju plina bez sumnje spada u tu kategoriju. Kakvo je, onda, stajalište Hrvatske?
Traži li Vlada neku izmjenu i izuzeće? Ili podržava Komisijin prijedlog bez ikakvih ograda, u njegovoj originalnoj verziji? Što zastupa hrvatski ministar Davor Filipović na izvanrednom sastanku Vijeća u Bruxellesu? Sastanku koji je baš danas nazvao “vrlo, vrlo važnim”.
O ravnoteži i kompromisu
U odgovorima na ova pitanja, pred domaću javnost stigle su tek destilirane izjave premijera i resornog ministra, uopćeni opisi onoga što Vlada misli o europskom planu štednje plina. Na primjer, da plan „ima ravnotežu“. Ili: da smo „detaljno analizirali paket“. Da Hrvatska „podupire Komisijine akcije“. Da se „možemo uklopiti“. Da ćemo „aktivno sudjelovati u diskusiji“. I nadamo se „kompromisnom dogovoru“.
Kako se točno „možemo uklopiti“ u „kompromisni dogovor“ oko kojeg smo „aktivno sudjelovali u diskusiji“ i koji je, kao što je bilo i očekivano, u međuvremenu, postignut? Detalje ćemo, valjda, doznati nakon današnjeg „vrlo, vrlo važnog“ sastanka.