Politika & Kriminal

Hoće li EU uskratiti novac članicama koje ne poštuju vladavinu prava i kakve to veze ima s Hrvatskom? Evo analize

U zaključcima Europskog vijeća spominje se uvjetovanost, ali već su krenula različita tumačenja

Tek što je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio da je “prvi puta poštivanje vladavine prava ključan kriterij za trošenje novca iz EU proračuna”, Europska unija zaplela se u novu političku raspravu: što je točno noćas dogovoreno u Bruxellesu? Kako je uopće moguće da na tom pitanju pobjedu u isto vrijeme proglase i Poljska, i Mađarska, i Nizozemska?

Odgovor je prilično jednostavan: to je zato što je u zaključke Europskog vijeća ušla jedna “realna”, “korektna” formulacija. Tako noćašnji kompromis oko vladavine prava opisuje premijer Andrej Plenković. Hrvatska se zalagala za mehanizam koji omogućava “predvidljivost”, objasnio je danas premijer. Jučer je, pak, govorio da prijedlog treba biti takav “da svi jasno unaprijed znamo o čemu se radi”. No, zasad je malo toga jasno ili predvidljivo: formulacija u završnom dokumentu je takva da je već počela politička bitka za njezino (ispravno) tumačenje.

Dvije godine natezanja

Europska komisija još je 2018. godine predložila da se isplate europskog novca uvjetuju poštivanjem temeljnih kriterija vladavine prava. Ako država članica, primjerice, teško ugrožava neovisnost pravosuđa, moglo bi je se sankcionirati – a onda, nadali su se u Bruxellesu, i spriječiti – tako da joj se privremeno suspendira ili ograniči pristup europskim sredstvima. Komisijin plan dočekan je, velikim dijelom, s odobravanjem jer se već dugo upozorava na problematične poteze vlasti u pojedinim zemljama članicama.

Bilo je, međutim, već u startu jasno da će Komisijin plan biti razvodnjen. Poljskoj i Mađarskoj, koje su najčešće na meti kritika zbog odnosa tamošnjih vlasti prema pravosuđu, bilo kakvo uvjetovanje sasvim je neprihvatljivo. Budući da se odluka o europskom proračunu donosi jednoglasno, Charlesu Michelu moralo je biti jasno da bi summit mogao propasti – uostalom, mađarski premijer Viktor Orban vrlo je otvoreno prijetio vetom na dogovor – pa je predsjednik Europskog vijeća posegnuo za kompromisom.

Neprecizirana uvjetovanost

Nakon skoro pet dana pregovora (ne, naravno, samo oko ove teme), u zaključke Europskog vijeća ušla je prilično neprecizna formulacija: spominje se “režim uvjetovanosti” radi zaštite europskog proračuna, ali nije detaljizirano na koji će se točno način isplate novca povezati s vladavinom prava.

Budući da se u tom istom paragrafu zaključaka spominju i Vijeće i Europsko vijeće, pojavila su se različita tumačenja kako će se zapravo odlučivati o tom novom mehanizmu – kvalificiranom većinom ili jednoglasno (što je uobičajeno u Europskom vijeću gdje sjede premijeri i pokoji predsjednik); hoće li, dakle, europski lideri imati pravo veta ili ne? U Budimpešti i Varšavi očito smatraju da hoće.

O različitim percepcijama

Premijer Plenković, pak, tvrdi da Hrvatska od početka i apsolutno podržava koncept vladavine prava, ali prava težina tih riječi tek će se pokazati. Dosadašnji skor nije previše uvjerljiv: njegova je Vlada, primjerice, bila rezervirana prema Komisijinom prijedlogu iz 2018. godine koji bi pojednostavio sankcioniranje “problematičnih” država, dok su HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlametu nerijetko suzdržani kada ta institucija kritizira Poljsku ili Mađarsku.

Kada je u travnju ove godine, usred hrvatskog predsjedanja EU-om, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman gostovao na N1, razgovor se vodio i oko antidemokratskih tendencija u Europi, kao posljedice korona-krize, te važnosti očuvanja demokracije. Šef diplomacije tada je govorio nešto o demokraciji koja je stvar percepcije. Kakva će, pak, biti premijerova percepcija vladavine prava, kada se EU, vrlo skoro, ponovno bude vratila ovom pitanju?

Nastavite čitati