Nekoliko tjedana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, u Europskoj uniji počelo se diskutirati o intrigantnom pitanju: kako natjerati Rusiju da plati troškove agresorskog rata koji je pokrenula? Ideja je u osnovi bila jednostavna. Zapadne države zamrznule su luksuznu imovinu ruskih oligarha bliskih Vladimiru Putinu, kao i imovinu ruske središnje banke u europskim bankama. Umjesto da stoji blokirana, treba je iskoristiti i njome financirati obnovu Ukrajine.
Od starta je, međutim, bilo jasno da naoko jednostavna ideja povlači za sobom cijeli niz kompliciranih pravnih i političkih pitanja. Svaka članica EU-a ima svoje zakone po kojima može trajno oduzeti imovinu, a da pritom ne krši vlastito i međunarodno pravo. U mnogim zemljama to je moguće tek nakon pravomoćne presude za kazneno djelo. Ruski bogataši u međuvremenu su zbog sankcija masovno tužili EU.
Na Baltiku gube strpljenje
Gotovo godinu dana od početka rata u realizaciji ideje koja je, na prvu, djelovala jednostavno nije se daleko odmaklo. I zbog toga baltičke države i Poljska, koje se cijelo vrijeme zalažu za još oštriji stav prema Putinu – nedavno su, primjerice, upravo te države najžešće zagovarale slanje tenkova Ukrajini – gube strpljenje.
Uoči summita u Bruxellesu, premijeri Poljske, Latvije, Litve i Estonije poslali su pismo čelništvu Europske unije koje se može tumačiti kao (polu)javni pritisak na ostale lidere da što prije dogovore kako iskoristiti blokiranu imovinu u korist Ukrajine. Ta sredstva “moraju se iskoristiti što je prije moguće; ne možemo čekati da rat završi i da se potpiše mirovni sporazum”, citira Euractiv njihovo pismo. To je ujedno i jedna od tema sastanka na vrhu EU-a koji se održava jučer i danas.
Osnivanje posebnog fonda
Prema procjenama Bruxellesa, države članice EU-a dosad su zamrznule 19 milijardi eura vrijednu imovinu u vlasništvu oligarha. EU i članice G7 blokirale su, uz to, oko 300 milijardi eura deviznih rezervi ruske centralne banke. No, pitanje što dalje s tim, još nije razriješeno: još se vode rasprave oko pravnog temelja korištenja zamrznute imovine, pogotovo one ruske središnje banke, i pravnih posljedica takvog poteza u međunarodnim okvirima.
Europska komisija smislila je načelni plan kako to učiniti, a da se ne otvori pravni ponor iz kojeg se EU neće lako izvući. Predlažu da se imovina objedini u svojevrsnom kompenzacijskom fondu, bilo na razini EU ili uključujući i druge zapadne saveznike. Taj bi fond upravljao i ulagao likvidna sredstva, uglavnom novac ruske centralne banke, a prihodi bi bili preusmjereni u pomoć Ukrajini.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ne postoji presedan
U trenutku ukidanja sankcija, imovina bi se vratila vlasnicima, ali bi se to moglo vezati uz potpisivanje mirovnog sporazuma i ratnu odštetu. Briselska administracija vjeruje da je plan izvediv, ali se oko njega moraju usuglasiti zemlje članice.
No, i dalje postoje određene nejasnoće i nedoumice – prema izvorima Reutersa, nije u potpunosti jasno koja je pravna razlika između oduzimanja imovine i oduzimanja prihoda od te imovine jer za tako nešto ne postoji presedan. Presedan bi, međutim, u međunarodnom pravu htjela – ili mogla, to tek treba vidjeti – postaviti Estonija.
U pravnom limbu
U estonskim financijskim institucijama blokirano je, prema procjenama, oko 20 milijuna eura koje vlada u Tallinnu želi iskoristiti za obnovu Ukrajine. Državni resori zaduženi za vanjske poslove i pravosuđe rade na prijedlogu zakonskog teksta koji potencijalno otvorio put za pravno rješenje za cijelu EU. “To će postaviti presedan u međunarodnom pravu”, ustvrdio je početkom siječnja za javni medijski servis ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, priča o ruskoj imovini kao izvoru prihoda za obnovu Ukrajine zasad je, čini se, zapela u pravnom limbu. Pa se sve skupa svelo na nedavni, dosad jedini slučaj aukcijske prodaje 200 milijuna dolara vrijedne goleme jahte Putinu bliskog oligarha. Ili na bizarne epizode, kad luksuzne jahte pod sankcijama “misteriozno” nestanu iz luke.
EU pompozno obećala da će ruskom imovinom platiti obnovu Ukrajine. Sve je zapelo, neki gube strpljenje
Gotovo godinu dana od početka rata u realizaciji naoko jednostavne ideje nije se daleko odmaklo
Priča je zapela u pravnom limbu. Još se vode rasprave oko pravnog temelja korištenja zamrznute imovine, pogotovo deviznih rezervi ruske središnje banke, i pravnih posljedica takvog poteza. Pa se sve svelo na jedan slučaj prodaje jahte i više bizarnih epizoda misterioznih nestanaka luksuznih brodova pod sankcijama
Nekoliko tjedana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, u Europskoj uniji počelo se diskutirati o intrigantnom pitanju: kako natjerati Rusiju da plati troškove agresorskog rata koji je pokrenula? Ideja je u osnovi bila jednostavna. Zapadne države zamrznule su luksuznu imovinu ruskih oligarha bliskih Vladimiru Putinu, kao i imovinu ruske središnje banke u europskim bankama. Umjesto da stoji blokirana, treba je iskoristiti i njome financirati obnovu Ukrajine.
Od starta je, međutim, bilo jasno da naoko jednostavna ideja povlači za sobom cijeli niz kompliciranih pravnih i političkih pitanja. Svaka članica EU-a ima svoje zakone po kojima može trajno oduzeti imovinu, a da pritom ne krši vlastito i međunarodno pravo. U mnogim zemljama to je moguće tek nakon pravomoćne presude za kazneno djelo. Ruski bogataši u međuvremenu su zbog sankcija masovno tužili EU.
Na Baltiku gube strpljenje
Gotovo godinu dana od početka rata u realizaciji ideje koja je, na prvu, djelovala jednostavno nije se daleko odmaklo. I zbog toga baltičke države i Poljska, koje se cijelo vrijeme zalažu za još oštriji stav prema Putinu – nedavno su, primjerice, upravo te države najžešće zagovarale slanje tenkova Ukrajini – gube strpljenje.
Uoči summita u Bruxellesu, premijeri Poljske, Latvije, Litve i Estonije poslali su pismo čelništvu Europske unije koje se može tumačiti kao (polu)javni pritisak na ostale lidere da što prije dogovore kako iskoristiti blokiranu imovinu u korist Ukrajine. Ta sredstva “moraju se iskoristiti što je prije moguće; ne možemo čekati da rat završi i da se potpiše mirovni sporazum”, citira Euractiv njihovo pismo. To je ujedno i jedna od tema sastanka na vrhu EU-a koji se održava jučer i danas.
Osnivanje posebnog fonda
Prema procjenama Bruxellesa, države članice EU-a dosad su zamrznule 19 milijardi eura vrijednu imovinu u vlasništvu oligarha. EU i članice G7 blokirale su, uz to, oko 300 milijardi eura deviznih rezervi ruske centralne banke. No, pitanje što dalje s tim, još nije razriješeno: još se vode rasprave oko pravnog temelja korištenja zamrznute imovine, pogotovo one ruske središnje banke, i pravnih posljedica takvog poteza u međunarodnim okvirima.
Europska komisija smislila je načelni plan kako to učiniti, a da se ne otvori pravni ponor iz kojeg se EU neće lako izvući. Predlažu da se imovina objedini u svojevrsnom kompenzacijskom fondu, bilo na razini EU ili uključujući i druge zapadne saveznike. Taj bi fond upravljao i ulagao likvidna sredstva, uglavnom novac ruske centralne banke, a prihodi bi bili preusmjereni u pomoć Ukrajini.
Ne postoji presedan
U trenutku ukidanja sankcija, imovina bi se vratila vlasnicima, ali bi se to moglo vezati uz potpisivanje mirovnog sporazuma i ratnu odštetu. Briselska administracija vjeruje da je plan izvediv, ali se oko njega moraju usuglasiti zemlje članice.
No, i dalje postoje određene nejasnoće i nedoumice – prema izvorima Reutersa, nije u potpunosti jasno koja je pravna razlika između oduzimanja imovine i oduzimanja prihoda od te imovine jer za tako nešto ne postoji presedan. Presedan bi, međutim, u međunarodnom pravu htjela – ili mogla, to tek treba vidjeti – postaviti Estonija.
U pravnom limbu
U estonskim financijskim institucijama blokirano je, prema procjenama, oko 20 milijuna eura koje vlada u Tallinnu želi iskoristiti za obnovu Ukrajine. Državni resori zaduženi za vanjske poslove i pravosuđe rade na prijedlogu zakonskog teksta koji potencijalno otvorio put za pravno rješenje za cijelu EU. “To će postaviti presedan u međunarodnom pravu”, ustvrdio je početkom siječnja za javni medijski servis ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu.
No, priča o ruskoj imovini kao izvoru prihoda za obnovu Ukrajine zasad je, čini se, zapela u pravnom limbu. Pa se sve skupa svelo na nedavni, dosad jedini slučaj aukcijske prodaje 200 milijuna dolara vrijedne goleme jahte Putinu bliskog oligarha. Ili na bizarne epizode, kad luksuzne jahte pod sankcijama “misteriozno” nestanu iz luke.