Europska unija nam daje 340 milijuna eura za zdravstvo. Istražili smo zašto se onda ne liječimo bolje
Ministar juri okolo kao veliki reformator, ali građani zasad ne osjećaju dovoljno učinak investicija u zdravstvo
Slika nije bila skroz katastrofalna, ali niti posebno ohrabrujuća. Hrvatski građani stariji od 65 godina imaju kraći životni vijek od europskih vršnjaka i znatno veći dio preostalih godina žive s višestrukim kroničnim bolestima. Moglo bi se, dakle, pa i trebalo učiniti više da se potakne zdravo starenje.
Konzumacija duhana i alkohola i dalje je javnozdravstveni problem, kao i loša prehrana – stopa pretilosti odraslih osoba daleko nam je iznad EU prosjeka. Stope smrtnosti od bolesti koje se mogu prevenirati i liječiti više su nego u mnogim drugim zemljama EU-a. Još uvijek nedostaju ključni pokazatelji o kvaliteti skrbi, što potkopava napore za praćenje učinkovitosti zdravstvenog sustava.
Optimistični ministar
Nevesela slika hrvatskog zdravlja i javnog zdravstva, uz tu i tamo neku pozitivniju opasku, dio je redovitog izvješća Europske komisije. Objavljeno je prije nešto više od mjesec dana, negdje baš u vrijeme kada je resorni ministar Vili Beroš počeo sve intenzivnije uvjeravati javnost da nas, kad je u pitanju zdravstvo, konačno čekaju bolja vremena.
Riješit će se, obećao je ministar, možda i najnotorniji problem ovog javnog sustava – liste čekanja na dijagnostičke postupke, toliko dugačke da fraza „tko živ, tko mrtav“ zvuči kao da je skovana zbog njih. Reorganiziraju se bolnički kapaciteti kako bi bolje odgovarali potrebama pacijenata. Objedinjuje se javna nabava, kao jedan od preduvjeta za financijsku održivost sustava koji desetljećima država ne uspijeva izvući iz dugova.
Ministar je pritom obilazio gradilišta bolnica stradalih u potresu, govorio o milijunskim ulaganjima u zgrade i modernu opremu, prisustvovao svečanim otvorenjima novih objekata i primopredaji brzih brodica za medicinsku službu, uručivao ugovore za specijalizaciju, pisao pisma ravnateljima zdravstvenih ustanova, otvarao nove mail adrese i najavljivao nove reforme…
Zasluga Bruxellesa
Za većinu onoga što je u hrvatskom zdravstvenom sustavu proteklih tjedana i mjeseci najavljeno, pokrenuto, ostvareno ili svečano otvoreno zaslužan je, na neki način, Bruxelles. Iz proračuna Europske unije državi su osigurana golema sredstva za investicije i reforme, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost: iz tog fonda, za ulaganja u zdravstvo Vlada ima 340,3 milijuna eura.
Svaki 20. euro koji nam je EU stavila na raspolaganje nakon pandemije, Vlada bi trebala investirati u zdravstvo. Proteklih tjedana Telegram je iz Beroševa resora pokušao dobiti egzaktan podatak koliko je od tog novca dosad potrošeno – koliko je, dakle, sredstava doista „ušlo“ u zdravstveni sustav, kroz realizirane, dovršene projekte. Iz Ministarstva zdravstva poslali su više opsežnih odgovora na naša pitanja.
Koliko je uloženo?
Ali zasad ne i tu jednu konkretnu informaciju: popis završenih (zdravstvenih) projekata, skupa s iznosom koji je za njih potrošen u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Na polovici roka za trošenje tih sredstava (rok ističe sredinom 2026.) nismo, dakle, iz nadležnog resora dobili precizan podatak koliko je novca dosad iskorišteno.
Neslavne liste čekanja, kojih se Beroš, čini se, ozbiljno primio tek sad, u finišu četverogodišnjeg ministarskog mandata, također su dio plana oporavka: u dokumentu Vijeća iz srpnja 2021. navedeno je da se očekuje smanjenje lista čekanja na dijagnostičko liječenja s tadašnjih 400 na 270 dana.
Nije zbog EU. Kao
Zašto se problem koji građane muči godinama ovako intenzivno spominje tek sad? Ministar odbacuje tumačenja da je razlog taj što je skraćivanje lista jedan od indikatora za isplatu EU novca kroz plan oporavka. “Hrvatski zdravstveni sustav ne postoji zbog NPOO indikatora, već zbog naših građana”, izjavio je nedavno. Teško se, međutim, oteti drugačijem dojmu.
Od srpnja 2021., kada je donesen dokument Vijeća, prošle su više od dvije godine. Pa ipak, liste čekanja odjednom su postale jako aktualne netom prije kraja 2023., što je rok u kojem su u Bruxellesu očekivali da Vlada poduzme mjere koje će te liste bitno skratiti. Postizanje tog cilja (270 dana) jedan je od uvjeta za isplatu sljedeće rate europskog novca, od oko 700 milijuna eura.
Što sve zasad kasni?
Kao što je za jednu od narednih rata, primjerice, preduvjet i nova reforma koju je Ministarstvo najavilo prije nekoliko dana – ljekarnici će pratiti uzimaju li pacijenti propisanu terapiju za kronične bolesti. U tu svrhu Ministarstvo nabavlja novi informatički sustav, koji će financirati EU sredstvima, a koji će biti povezan sa CEZIH-om tako da će podaci upisani u ljekarnama biti vidljivi liječnicima.
Taj je projekt trebao zaživjeti do kraja 2024., ali je Vlada od Bruxellesa tražila odgodu od godine dana za postizanje traženog ishoda (da 20 posto nebolničkih pacijenata sudjeluje u programu) pravdajući se kašnjenjem u provedbi druge reformske mjere, nadogradnje CEZIH-a i prijenosa sustava u Državni oblak. To je jedan od projekata u zdravstvu koji su nedavno odgođeni.
Prema dokumentu Europske komisije, Vlada je tražila odgode za više investicija u zdravstvu. Uvođenje mobilnih ljekarni u primarnu zdravstvenu zaštitu odgođeno je do sredine 2025., „zbog poremećaja u lancu opskrbe“, odnosno isporuke vozila i brodica koje će služiti kao mobilne ljekarne. Isti razlog naveden je i za produženje rokova za uvođenje mobilnih ambulanti na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima.
Odgoda zbog obnove
Neki projekti na području Zagreba, kao što je ulaganje u novu, suvremenu bolničku opremu, odgođeni su zato što još nije dovršena obnova nakon potresa, što je, dakako, preduvjet. Pomicanje roka traženo je i za objekt za zbrinjavanje medicinskog otpada u KBC-u Zagreb. Taj je projekt prošle godine izazvao veliki otpor u dijelu zagrebačke javnosti pa je, nakon peticije i nekoliko prosvjeda, privremeno bio zaustavljen.
Vlada, međutim, nije Bruxellesu objašnjavala što se točno dogodilo, već su samo izvijestili da je bilo „nepredviđenih kašnjenja u provedbi zbog potrebe za izradom nove projektne studije s obzirom na promijenjene okolnosti u provedbi projekta“. Umjesto do kraja 2024., novi je plan da će objekt biti dovršen do prvog kvartala 2026.
Beroševa “povijest”
U odgovorima na naš upit, iz Ministarstva su nabrojali niz ulaganja koja su trenutno u realizaciji – od 97 milijuna eura vrijednih ugovora za projekte kojima bolnice poboljšavaju dijagnostiku, operacijske dvorane i slično, do 133,5 milijuna eura koje će Ministarstvo uložiti u devet projekata, među kojima su i one mobilne ambulante i ljekarne, sustav za preveniranje nestašice lijekova, i tako dalje.
Čak dvaput u svojim odgovorima Ministarstvo se na investicije referira kao „povijesne“: tako doživljavaju nabavu 21 linearnog akceleratora za dijagnostiku i liječenje onkoloških bolesnika te obnovu zdravstvenih ustanova nakon potresa.
U dokumentu iz prosinca, pak, Bruxelles optimistično prognozira da će kroz Nacionalni plan oporavka Hrvatska poboljšati bolničku infrastrukturu, kvalitetu bolničke skrbi i transformirati zdravstveni sustav. Ona slika s početka trebala bi, dakle, za dvije i pol godine biti bolja. Samo što nije ohrabrujuće da smo za to morali čekati pandemiju i EU.