Pitanja su, vjerojatno, bila retorička. “Koliko je predmet bio u ladici i što sam ja učinila da se to zaustavi?”, kazala je ozlojeđeno i s pravedničkom knedlom u grlu glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek danas na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe.
Odgovori na pitanja glavne državne odvjetnice, međutim, ledeno su konkretni. Predmet protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac i drugova ležao je ladici USKOK-a točno sedamnaest mjeseci i četiri dana. Toliko je, naime, prošlo od siječnja 2020. godine, kad su, eto, istražitelji zaključili da u slučaju pet puta preplaćenog softvera nema priče, dok nisu cijeli spis dostavili Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu. Pet mjeseci kasnije uhićena je Gabrijela Žalac.
Zapovjedna odgovornost
Zlata Hrvoj Šipek nije zapovjedno odgovorna za svih 17 mjeseci i četiri dana koliko je ovaj eksplozivan predmet, bio skriven u tmini neke istražiteljske ladice u Zagrebu. Radi se, valja podsjetiti, o predmetu čiji kraci sežu i do samog premijera Andreja Plenkovića, s kojim su se, kako se vidi iz optužnice, kad je zapela inkriminirana nabava softvera trebale naći Žalac i moćna državna tajnica Josipa Rimac, pa “složiti kontru”. Plenkovića kojemu je čak organizirana i posebna prezentacija spornog softvera.
Hrvoj Šipek je zapovjedno odgovorna za ovaj notorni istražiteljski promašaj – koji opako i bolno uvjerljivo smrdi na političko zataškavanje – za vrijeme od otprilike 13 mjeseci, otkad je postala šefica DORH-a. Ili barem onih 11 mjeseci otkad je održan sastanak u DORH-u s čelnicima USKOK-a na kojem je spomenuta ta istraga, nakon čega je o slučaju Žalac Hrvoj Šipek na stol dobila i posebno izvješće USKOK-a.
Ništa. Baš ništa
Unatoč svemu, priča je i dalje ostala u ladici. Štoviše, kad je DORH zatražio u prosincu 2020. godine da se svi predmeti koji se tiču mogućih pronevjera europskih sredstava (a o tome se u slučaju Žalac i radilo) dostave EPPO-u, nije bilo straha da će se nešto promijeniti. Jer predmet više nije bio u fazi izvida, pa su domaći istražitelji zaključili, drugi put, da tu nema ničeg zanimljivog o čemu bi trebali obavještavati europske kolege.
Hrvoj Šipek je tu možda čak u pravu kad se ozlojeđeno pita što je ona učinila da se priča zaustavi? Ništa – barem ništa što je javnosti danas poznato. Što je, međutim, učinila da se rasvijetli priča o velikoj pronevjeri EU sredstava u koju su umočene tadašnja resorna ministrica, državna tajnica, čelnik državne agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, a spominje se i stanoviti AP? Ništa. Baš ništa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Idilična tišina
I tako je priču prekrila umirujuća, gotovo idilična tišina. Nju sam od sebe ne bi uspio poremetiti ni Ured europskog javnog tužitelja, jer su njima hrvatske kolege već zatajile slučaj Žalac.
No, na taj slučaj im je pažnju skrenuo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), pa su iz EPPO-a, kad su počeli s radom u lipnju 2021. godine pitali baš za taj slučaj. Nakon toga je ladica morala biti otvorena, a umjesto blažene tišine oko slučaja Žalac, evo već više od godinu dana u svim smjerovima sijevaju munje i gromovi. A odakle, pak, OLAF-u saznanje o Žalac, softveru i svoj toj muljaži? Prijavio im ga je novinar Telegrama.
Dramatični glas Hrvoj Šipek
Kamo sreće da se grijesi glavne državne odvjetnice, koja nakon svega i dalje ima pravedničku pozu u javnim istupima, svedu samo na to da nije ništa napravila – iako je znala da joj se korupcijski slučaj s političarima najviše kategorije kiseli u nekoj zagrebačkoj ladici. Naime, prije malo više od godinu dana je u Saboru – lagala (nema druge prikladnije riječi) pokušavajući objasniti da nije mogla znati za slučaj Žalac.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“U DORH-u postoji podjela rada i specijalizacija i nemoguće je da glavni državni odvjetnik zna i vidi i ima svaki predmet pod svojom kontrolom i kompletan uvid u njega, već se oslanja na suradnike”, pravdala se. “Izvješće iz srpnja, ja vidjela nisam”, kazala je dramatičnim glasom prije 14 mjeseci u Saboru Hrvoj Šipek.
Danas je opet govorila o tom izvješću iz srpnja 2020. godine. Do njega je došlo nakon što je na njenom prvom sastanku s kolegama iz USKOK-a spomenut slučaj s bivšom ministricom. “Ja sam zatražila da me se o tome pisano izvijesti”, kazala je dramatičnim glasom danas u Saboru Hrvoj Šipek.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Fenomenalna Hrvoj Šipek prije 14 mjeseci tvrdila da nije vidjela izvještaj USKOK-a o Žalac. Danas kaže da ga je osobno zatražila
Glavna državna odvjetnica se više ni sama ne snalazi u svojim muljanjima oko slučaja bivše ministrice
Čak i ako nije zataškavala, što je glavna državna odvjetnica učinila da se rasvijetli priča o velikoj pronevjeri EU sredstava u koju su umočene tadašnja resorna ministrica, državna tajnica, čelnik državne agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, a spominje se i stanoviti AP? Ništa. Baš ništa
Pitanja su, vjerojatno, bila retorička. “Koliko je predmet bio u ladici i što sam ja učinila da se to zaustavi?”, kazala je ozlojeđeno i s pravedničkom knedlom u grlu glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek danas na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe.
Odgovori na pitanja glavne državne odvjetnice, međutim, ledeno su konkretni. Predmet protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac i drugova ležao je ladici USKOK-a točno sedamnaest mjeseci i četiri dana. Toliko je, naime, prošlo od siječnja 2020. godine, kad su, eto, istražitelji zaključili da u slučaju pet puta preplaćenog softvera nema priče, dok nisu cijeli spis dostavili Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu. Pet mjeseci kasnije uhićena je Gabrijela Žalac.
Zapovjedna odgovornost
Zlata Hrvoj Šipek nije zapovjedno odgovorna za svih 17 mjeseci i četiri dana koliko je ovaj eksplozivan predmet, bio skriven u tmini neke istražiteljske ladice u Zagrebu. Radi se, valja podsjetiti, o predmetu čiji kraci sežu i do samog premijera Andreja Plenkovića, s kojim su se, kako se vidi iz optužnice, kad je zapela inkriminirana nabava softvera trebale naći Žalac i moćna državna tajnica Josipa Rimac, pa “složiti kontru”. Plenkovića kojemu je čak organizirana i posebna prezentacija spornog softvera.
Hrvoj Šipek je zapovjedno odgovorna za ovaj notorni istražiteljski promašaj – koji opako i bolno uvjerljivo smrdi na političko zataškavanje – za vrijeme od otprilike 13 mjeseci, otkad je postala šefica DORH-a. Ili barem onih 11 mjeseci otkad je održan sastanak u DORH-u s čelnicima USKOK-a na kojem je spomenuta ta istraga, nakon čega je o slučaju Žalac Hrvoj Šipek na stol dobila i posebno izvješće USKOK-a.
Ništa. Baš ništa
Unatoč svemu, priča je i dalje ostala u ladici. Štoviše, kad je DORH zatražio u prosincu 2020. godine da se svi predmeti koji se tiču mogućih pronevjera europskih sredstava (a o tome se u slučaju Žalac i radilo) dostave EPPO-u, nije bilo straha da će se nešto promijeniti. Jer predmet više nije bio u fazi izvida, pa su domaći istražitelji zaključili, drugi put, da tu nema ničeg zanimljivog o čemu bi trebali obavještavati europske kolege.
Hrvoj Šipek je tu možda čak u pravu kad se ozlojeđeno pita što je ona učinila da se priča zaustavi? Ništa – barem ništa što je javnosti danas poznato. Što je, međutim, učinila da se rasvijetli priča o velikoj pronevjeri EU sredstava u koju su umočene tadašnja resorna ministrica, državna tajnica, čelnik državne agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, a spominje se i stanoviti AP? Ništa. Baš ništa.
Idilična tišina
I tako je priču prekrila umirujuća, gotovo idilična tišina. Nju sam od sebe ne bi uspio poremetiti ni Ured europskog javnog tužitelja, jer su njima hrvatske kolege već zatajile slučaj Žalac.
No, na taj slučaj im je pažnju skrenuo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), pa su iz EPPO-a, kad su počeli s radom u lipnju 2021. godine pitali baš za taj slučaj. Nakon toga je ladica morala biti otvorena, a umjesto blažene tišine oko slučaja Žalac, evo već više od godinu dana u svim smjerovima sijevaju munje i gromovi. A odakle, pak, OLAF-u saznanje o Žalac, softveru i svoj toj muljaži? Prijavio im ga je novinar Telegrama.
Dramatični glas Hrvoj Šipek
Kamo sreće da se grijesi glavne državne odvjetnice, koja nakon svega i dalje ima pravedničku pozu u javnim istupima, svedu samo na to da nije ništa napravila – iako je znala da joj se korupcijski slučaj s političarima najviše kategorije kiseli u nekoj zagrebačkoj ladici. Naime, prije malo više od godinu dana je u Saboru – lagala (nema druge prikladnije riječi) pokušavajući objasniti da nije mogla znati za slučaj Žalac.
“U DORH-u postoji podjela rada i specijalizacija i nemoguće je da glavni državni odvjetnik zna i vidi i ima svaki predmet pod svojom kontrolom i kompletan uvid u njega, već se oslanja na suradnike”, pravdala se. “Izvješće iz srpnja, ja vidjela nisam”, kazala je dramatičnim glasom prije 14 mjeseci u Saboru Hrvoj Šipek.
Danas je opet govorila o tom izvješću iz srpnja 2020. godine. Do njega je došlo nakon što je na njenom prvom sastanku s kolegama iz USKOK-a spomenut slučaj s bivšom ministricom. “Ja sam zatražila da me se o tome pisano izvijesti”, kazala je dramatičnim glasom danas u Saboru Hrvoj Šipek.